ZAKON O ZABRANI I SPRJEČAVANJU OBAVLJANJA NEREGISTRIRANE DJELATNOSTI

1. ZAKON O ZABRANI I SPRJEČAVANJU OBAVLJANJA NEREGISTRIRANE DJELATNOSTI Đurđica Vukovarac, dipl. iur načelnica Odjela za Obrtni registar Uprava za obrt – Odjel za Obrtni registar Dubrovnik, studeni 2011.

2. Siva ekonomija - dugogodišnji problem • Hrvatska obrtnička komora suočena sa sve većim problemom nelojalne konkurencije – traži rješavanje problema sive ekonomije • Državni inspektorat izložio je nemogućnost nadzora neregistriranog obavljanja djelatnosti zbog nedovoljne zakonske regulative U provedbi nadzora nailazilo se na tri situacije: • Upravna područja koja su uređena posebnim zakonom primjerice (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakon o trgovini, Zakon o pružanju usluga u turizmu…) relativno se lako otkriva neregistrirano obavljanje djelatnosti, dokazuju uobičajenim dokaznim sredstvima (očevid, izjava stranke i svjedoka) i prijavljuje počinjenje prekršajnih djela. • Uslužne djelatnosti koje nisu uređene nijednim važećim propisom odnosno zakonom, kojima je najizraženije obilježje da se obavljaju bez upisa u nadležne registre pa za takve subjekte nadzorna tijela nemaju nikakvih saznanja o njihovoj gospodarskoj aktivnosti te je bila onemogućena provedba nadzora i poduzimanje mjera. 3. Poseban problem je za one djelatnosti kod kojih postoji poseban zakon a ne sadrži pravne instrumente – propisanost upravnih i kaznenih mjera kojima bi se koristile ovlaštene osobe .

3. Zakon – zašto? • Veliki dio uslužnih djelatnosti (kao i neke proizvodne) nije uređen nijednim važećim propisom ili zakonom na način propisivanja obveze prethodnog upisa tih djelatnosti u odgovarajući registar, kao i odgovarajuće kaznene i upravne mjere te nije bilo osnova za pokretanje inspekcijskog nadzora. • Zakon se fokusira na najznačajniji oblik sive ekonomije prisutan u našem gospodarstvu, a to je obavljanje neregistrirane djelatnosti, tj. bez upisa u registar trgovačkog suda, obrtni registar ili drugi odgovarajući registar, odnosno bez prijave poreznim tijelima (najzastupljenije je područje uslužnih djelatnosti koje nije regulirano posebnim propisima). • Važno je napomenuti da su donošenjem ovog Zakona osigurane pretpostavke za djelovanje inspekcijskih službi i to: • propisivanjem što se smatra neregistrirano obavljanje djelatnosti i • propisivanjem sankcija za one koji to krše.

4. Cilj Zakona • Cilj Zakona je: • zaštiti poduzetnike koji posluju legalno • osloboditi ih od nelojalne konkurencije: • od onih koji obavljaju djelatnost a da nisu upisani u sudski, obrtni ili drugi odgovarajući registar • od onih koji rade neregistrirano, a svoju djelatnost oglašavaju • od onih koji djelatnost obavljaju redovito i u pravnom prometu se ponašaju jednako kao i registrirani poduzetnici a čime se izbjegava plaćanje poreza • Njime se stvorio okvir za učinkovito djelovanje inspekcijskih službi

5. Naglasak - supsidijarna primjena Zakona Ovaj Zakon je opći zakon kojim se sankcionira obavljanje neregistrirane djelatnosti. Odredbe ovog Zakona ne primjenjuju se na obavljanje neregistrirane djelatnosti sankcionirane posebnim zakonima (članak 2. Zakona).

6. Na koga se odnosi Zakon? I na pravne i na fizičke osobe (domaće i strane) • Pravna osoba u smislu ovog Zakona je: trgovačko društvo, zadruga, ustanova, odnosno druga pravna osoba koja obavlja gospodarsku ili drugu djelatnost. • Fizička osoba u smislu ovog Zakona je svaki pojedinac koji obavlja poslove koji spadaju u djelatnosti slobodnog zanimanja, druge samostalne djelatnosti ili djelatnost obrta.

7. Obavljanje neregistrirane djelatnosti Pod obavljanjem neregistrirane djelatnosti smatraju se slijedeće aktivnosti : • kad pravna osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar • kad pravna osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti • kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima • kad fizička osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti • kad pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti

8. Sudionici u obavljanju nereg. djelatnosti • Sankcioniraju se i sudionici u obavljanju neregistrirane djelatnost a to je svaka pravna ili fizička osoba kada omogući drugoj osobi obavljanje neregistrirane djelatnosti u smislu odredbi članka 5. i 7. ovoga Zakona.

9. Nadzor Za nadzor se ovlašćuju središnja tijela državne uprave ovisno o njihovom djelokrugu utvrđenom Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave i posebnim zakonom. • Ministarstva u okviru propisanog djelokruga • Državni inspektorat i druge državne upravne organizacije • Središnji državni uredi

10. Mjere • Upravna mjera - zabrane obavljanja neregistrirane djelatnosti pečaćenjem prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili namijenjene radu ili na drugi pogodan način • Rješenje se dostavlja i Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje te ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi • Za kršenje zabrane obavljanja neregistrirane djelatnosti od strane pravne ili fizičke osobe predviđene su tri vrste prekršajnih sankcija • novčana kazna, • zaštitna mjera oduzimanja predmeta i • posebna sankcija oduzimanje imovinske koristi ostvarene prekršajem

11. Zakon u primjeni- iskustva i dojmovi • Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti objavljen je u „Narodnim novinama“ br. 61/2011 dana 03.06.2011. te je stupio na snagu 11.06.2011. god. • Polučio je dobar psihološki efekt - mijenja se percepcija javnosti u korist legaliteta obavljanja djelatnosti

12. K R A J HVALA NA POZORNOSTI!