Projekt “WINE TOUR” u sklopu IPA III C programa - regionalna konkurentnost Andrej Kristek

1. Projekt “WINE TOUR” u sklopu IPA III C programa - regionalna konkurentnost Andrej Kristek THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

2. Unapređenje usluga opskrbe pripremljenom hranom i pićem Kako stvoriti i prezentirati lokalne proizvode, higijenski zahtjevi, pakiranje i prezentacija THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

3. Plan rada • Uvodni dio: turizam, turistički proizvod, pojavni oblici turizma • Razrada: pružanje usluga hrane i pića, stvaranje i prezentacija proizvoda, pakiranje, higijenski uvjeti (HACCP) • Zaključni dio: prezentacija tradicionalnog slavonskog stola, pitanja i odgovori THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

4. Turizam – širi smisao • Šira definicija bi bila: • “Turizam je industrija, koja se sastoji od većeg broja opipljivih i neopipljivih elemenata. • Opipljive elemente čine oblici transporta: zračni, željeznički, putni, vodeni i u novije vrijeme, svemirski; usluge ugostiteljstva - smještaj, hrana i piće, obilasci, suveniri i slični servisi. • Neopipljive elemente čine: odmor i relaksacija, kultura, pustolovina, nova i drugačija iskustva.” THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

5. Turizam – priroda i značajke • zadire u sve konvencionalne sektore (gospodarstvo, društvene i kulturne ambijente te prirodne sadržaje) - višeslojna je djelatnost • nema formalnu produkciju dobara, nema outpute, izlazne vrijednosti koje se mogu fizički mjeriti (tone, litre…), niti jedinstvenu strukturu THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

6. Nastavak... • predstavlja veliku i rastuću mobilnu pojavu • on je fenomen sa velikim globalnim i socijalnim implikacijama • uspjehu turizma prethodi partnerstvo javnog i privatnog sektora • ključna je uloga države i lokalne uprave za usmjeravanje razvoja turizma THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

7. Uloga države u turizmu • direktno poticanje (poticanje malih turističkih gospodarstava...) • indirektno poticanje (infrastruktura, očuvanje okoliša, ceste…) • od 1990. međunarodne institucije prisiljavaju vlade da komercijalne aktivnosti prepuste privatnom sektoru THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

8. Zadaci lokalne uprave • ispitivanjasadašnjegstanjaturističkog prometainjegovarazvoja • ocjena faze u razvojnomciklusuipromjenjivimtrendovima • analiza prednosti i nedostataka (SWOT) • kompatibilnostproizvodadestinacije itržišta • odabirprioritetaiispitivanjenjihoverazvojneučinkovitosti • oblikovanjedestinacijskepolitike u konzultacijama s poslovnimsektorom • valorizacijapolitikeizprethodne faze tepostavljanjefinalnih ciljevaturističkograzvoja • pripremamarketinškog i razvojnogplana • uspostavasustavakontrole THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

9. Pozitivni učinci turizma • turizam je metoda razvoja i promocije • naglašava vrijednosti kojima pripadaju odmor, turizam i relaksacija, a te vrijednosti traže visokokvalitetne okoline • može osigurati očuvanje prirodnih ljepota • obnavlja arhitektonske tradicije • pridonosi oživljavanju lokalnih umjetnosti, obrta i turizma • turizam može oživiti društveni i kulturni život lokalnog stanovništva THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

10. Turističko tržište i potražnja TURISTIČKO TRŽIŠTE • mjesto susreta ponude i potražnje • “… skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara…” • “... skup odnosa ponude i potražnje koji nastaju pod utjecajem turističkih kretanja” THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

11. TURISTIČKA PONUDA • prostorno odvojena od turističke potražnje • TURISTIČKA DOBRA (ROBA) • materijalne stvari, usluge i prava • da je vezana uz određene lokacije • potrošači je ne mogu isprobati • ne može se uskladištiti THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

12. KLJUČNE TRŽIŠNE SNAGE - turistička ponuda - turistička potražnja • znanje potrošača o mogućnostima turizma i turističkim zahtjevima • razvoj proizvoda destinacije • trendovi u strukturi putovanja, turističkom operativnom sektoru, marketingu • ponuda stručnog i iskusnog ljudskog potencijala THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

13. Vrste turizma Vinski turizam i gastronomija THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

14. Prema dužini boravka turista Prema nacionalnoj pripadnosti turista Prema dobnoj strukturi turista Prema načinu organizacije putovanja Prema broju sudionika izletnički vikend domaći masovni individualni dječji boravišni inozemni organizirani održivi mladenački tranzitni elitni mješoviti obiteljski Prema prostornom obuhvatu "treće dobi" Prema vremenu kada je određeni resurs najatraktivniji Prema lokaciji na kojoj se odvija turističko putovanje Prema godišnjem dobu lokalni Prema utjecaju na platnu bilancu ljetni predsezonski regionalni planinski zimski sezonski nacionalni primorski posezonski međunarodni urbani aktivni intraregionalni ruralni pasivni interregionalni VRSTE TURIZMA (TURISTIČKA KRETANJA) THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

15. Pojavni oblici turizma • prema prostoru na kojem se turizam odvija: • urbani turizam • ruralni turizam • planinski turizam • primorski turizam THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

16. Ruralni turizam • obuhvaća sve turističke usluge / aktivnosti /vidove turizma unutar ruralnih područja • RURALNI TURIZAM • seoski turizam • vinski turizam • gastro turizam • lovni turizam • ribolovni turizam • zdravstveni turizam (toplice) • turizam u nacionalnim parkovima i parkovima prirode • vjerski turizam • kulturni turizam • pustolovni turizam (avanturistički) THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

17. Motivi intenzivnog razvoja turizma • Moderan način života današnjeg čovjeka: • brzi tempo života • stres • otuđenost • nedostatak vremena za sebe i obitelj • nezdrava i brza prehrana • bolesti • ne osjećati se dobro • neproduktivnost na poslu THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

18. Nastavak... • Rješenje – jedan od oblika rurlanog turizma • Zašto? • uživanje u hrani • pravilnije hranjenje uz provjerene namirnice • bolji osjećaj kroz opuštanje i ugodu uz zvukove iz prirode • ponovna fizička aktivnost kroz gibanje i rekreaciju • sprječavanje nastanka nekih bolesti • poboljšanje kvalitete života • veća produktivnost • više vremena za obitelj • ponovno zbližavanje s prirodom • buđenje pozitivne nostalgije THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

19. Vinski turizam • Sama priroda vinarske industrije dovodi je do sjedinjenja s turizmom pružajući turistu mogućnost da iskusi povijest, hranu, kulturu, nove mirise, zvukove i okuse…. • Kombinacija kulture, životnog stila i područja THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

20. Nastavak... • Vinski turizam uključuje potpuno osjetilno iskustvo: • Okus: vina i lokalne kuhinje, svježeg grožđa i drugih proizvoda s ulične tržnice • Miris: zemlje i grožđa, svježi seoski zrak, vinarija tijekom fermentacije, podruma, kuhanja u dobrim restoranima i seoskim prenočištima, lišća i tla u vinogradima, travnjaka i cvijeća... • Dodir: praktični doživljaj proizvodnje vina, boce i čaše • Kuhanje s vinom, branje grožđa… THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

21. Nastavak... • Vid: vinogradi i modro nebo, jedinstvena lokalna arhitektura drugi ljudi kako uživaju, tradicionalni festivali, boja vina... • Sluh: punjenje vina u boce, lijevanje vina u čaše, radosna glazba, vinarska oprema, kuhinja… THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

22. Aktivnosti potrošača • Mogu biti različite: • posjete vinarijama i kušanja vina • intenzivna učenja o vinogradarstvu ivinarstvu • njihova “vinska iskustva”mogu biti dobro ukomponirana s gastronomskim iskustvima, • mogu biti potkrijepljena sa slikom stila života (ili “dobrog življenja”) koje vino stvara ili pojačava THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

23. Koristi od vinskog turizma • Koristi za vinarsku industriju, destinaciju i lokalnu zajednicu: • povećava prodaju vina • educira posjetitelje i pojačava vrijednost • povećani broj posjetitelja i potrošnje • razvija jedinstveni pozitivni imiđa destinacije • privlači nove investicije • razvija nove uslužne i zabavne sadržaje • podiže ponos regije • stvara uspješne događaje za stanovnike i posjetitelje THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

24. Vinski turizam - ponuda • Proizvodnja, kušanje, distribucija vina • Prigotovljavanje hrane • Smještaj • Zabavne aktivnosti (izleti, rekreacija, zabava...) THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

25. Pružanje usluge hrane i pića uenogastronomsko - vinskom turizmu • Pripremanje i konzumiranje hrane čine dio kulture • Način pripremanja hrane može se smatrati dokazom jedne civilizacije • Postojeće kulturne razlike: u sastojcima koji se koriste u prehrani, načinu na koji se hrana čuva, priprema i kuha, količini i sadržaju obroka, poželjnim i nepoželjnim ukusima, običajima u serviranju hrane, posuđu i priboru koje se koristi, naslijeđenom vjerovanju oodlikama određene hrane i sl. • Hrana ima važno mjesto u promociji turizma • Klimatski uvjeti, kultura i povijest nekog područja oblikuju i karakter hrane • Gastronomija - podsektor kulturnog turizma, tj. kulturnog nasljeđa THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

26. Nastavak... • Gastronomski i vinski turizam, koji se još naziva i eno–gastronomski, podrazumjeva posjetu destinaciji čiji je primarni cilj da zadovolji interes za (etničku) nacionalnu ili regionalnu gastronomiju, a uključuje: • konzumiranje hrane i pića • učenje o pripremanju jela • kupovinu proizvoda u vezi sa hranom • pohađanje tečaja kuhanja THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

27. Nastavak... • Globalizacija i stapanje različitih nacionalnih kuhinja izazvali su značajne promjene u tradicionalnoj i nacionalnoj gastronomiji • Masovne migracije (17-20. st), uključujući naseljavanje Europljana u kolonijama, poslijeratne migracije, dekolonizacija od 60 - tih godina 20. st., kao i najnovije migracije (iz centralne i istočne Europe), takođersu doprinjele promjenama i razvoju u polju kuharstva THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

28. Nastavak... • Rezultat migracija je i ponuda raznih kuhinja u pojedinim velikim svjetskim gradovima, ali i rast pokreta „brze hrane“ (McDonald’s), što može baciti u sjenu osobnost nacionalnog i regionalnog kulinarstva • Iako i dalje postoji jaka veza između nacionalnog (regionalnog) identiteta i kuhinje, prisutno je i sve veće prihvaćanje neobičnih „spojeva“ koji nastaju spajanjem globalnog i lokalnog THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

29. Hrana i turizam • Hrana ima dvojaku ulogu u turizmu: • neizostavni je dio svakog putovanja, budući da turist mora zadovoljiti svoje fiziološke potrebe van mjesta stalnog boravka • za neke turiste lokalna hrana ima i odlike atrakcije zbog koje se odlučuju za određenu destinaciju • Odnos turista prema lokalnoj hrani u destinaciji je različit: postoje ljubitelji novog (neophylic), ali i oni koji se plaše novog (neophobic) • U takvim oblicima turizma prednjače zapadnjaci, odlaze u daleke, tajanstvene i nedovoljno sigurne zemlje radi izazova (hrana, piće, običaji...) THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

30. Nastavak... • Zamjena poznatog i „sigurnog“ ambijenta (mjesto stalnog boravka) novim i tuđim mjestom (destinacija, posebno kada je „egzotična“), kod mnogih izaziva dodatni oprez • Čak i ako su mu lokalna jela manje – više poznata, turist se susreće sa drugačijim uvjetima pripreme hrane (standardi higijene, način kontrole ispravnosti namirnica, tehnologija pripremanja jela, ambijent lokalnih restorana i sl.) THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

31. Gastronomski turistički doživljaj • Konzumiranje hrane je svakodnevna aktivnost koja se na putovanju samo prenosi na drugu lokaciju • U nekim situacijama turisti mogu tražiti doživljaje koji prelaze granicu rutine i poznatog, npr: • novi sastojci i ukusi koje turist ranije nije probao ili pak, novi način pripremanja i isporuke inače poznate hrane • situacija može doprinjeti da konzumiranje hrane, umjesto svakodnevnog doživljaja, bude dio vrhunskog doživljaja (npr. večera u dobrom restoranu sa društvom i neočekivanim provodom što se dugo pamti) THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

32. Pružanje usluge hrane i pića THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

33. Priprema hrane • Pripada području kuharstva • Što je kuharstvo? - “znanje o kuhanju, umijeće pripremanja živežnih namirnica i njihova gotovljenja u jela” • Umijeće • Znanost • Pravilan izbor namirnica THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

34. Kuharstvo - gastronomija • Doslovno: “Zakon želuca” • Vještina pripremanja, gotovljenja i nuđenja (posluživanja) jela i pića • Cjelokupni radni proces • Gastronom vs. kuhar THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

35. Kuharstvo = materijalna usluga • Zadovoljan gost • Ostvaren profit • Štedljivo i racionalno poslovanje u svim troškovima, ali ne u količini koja ruši temelje struke • Kontraproduktivna štednja, štednja na količini – nije preporučljiva THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

36. Proizvodnja jela • Korisna • Opravdana • Unosna • Svrsishodna • Sposobna ostvariti vrijednost THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

37. Nastavak... • Nove tehnološke spoznaje odražavaju i sve složeniju kulturu prehrane • Usavršili su se načini gotovljenja jela • Od jednostavnih nastala mnoga složena jela koja mogu u potpunosti zadovoljiti želje i potrebe gosta • Suvremeni zahtjevi i tehnologija zahtjevaju da se i kuharstvo odazove novim izazovima i prati inovacije već prihvaćene u svijetu THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

38. Zadatak suvremenih kuhara • Suvremeni kuhar treba poznavati: • Običaje jednog naroda • Njegovu vjeru • Podneblje • Povijest • Kulturu • Posebnost uobičajenih načina pripremanja i gotovljenja jela THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

39. Nacionalna kuhinja • Način pripremanja i gotovljenja jela s obzirom na osnovne specifičnosti jednog naroda ili države • Na stvaranje nacionalne kuhinje utječe povijest države, običaji, vjera, podneblje, susjedi, tradicija ekonomsko-socijalni uvjeti, kulturni i dr. • Svaka kuhinja ima svoje specifičnosti po kojima je poznata THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

40. Hrvatska nacionalna kuhinja • Nastala na temeljima francuske, bečke, mađarske, talijanske i orijentalne kuhinje • Veliki izbor namirnica po regijama • Jednostavna i zdrava • Meso, ribe, rakovi, školjke, glavonošci, povrće THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

41. Nastavak... • Podjela po regijama: • Slavonska • Dalmatinska • Istarska • Međimursko-zagorska THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

42. Slavonska kuhinja • Kuhinja Slavonije i Baranje • “mila majko ne sjeci nam tanko, već debelo da se najedemo” – metaforička bit slavonske kuhinje • Po poimanju nutricionističkih primjereno nezdrava ( ubijanje namirnica tehnološkim postupcima i nepotrebnim žestokim začinima, zbog pretjerivanja energetskoj vrijednosti obroka nekada važnoj za fizički rad itd.) THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

43. Nastavak... • Spoj mađarske, bečke, orijentalne kuhinje • Temelji se na najraznovrsnijim namirnicama: • Meso domaće stoke – svinjetna, govedina • Divljač • Ribe • Povrće THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

44. Nastavak... • Crvena mljevena paprika – jedan od glavnih predstavnika slavonske kuhinje • Najpoznatiji proizvodi - predjela: • Kulen/kulin • Kulenova/Kulinova seka • Slavonska kobasica • Slavonska šunka • Slanina • Čvarci • Švargl • Krvavica • Svježi kravlji sir s paprikom • Pašteta od čvaraka THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

45. THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

46. THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

47. THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

48. Nastavak... • Juhe : • Slavonska seljačka juha • Zafrigana čorba – ajnpren juha • Slavonska juha od graha • Baranjska juha od krumpira THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

49. THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION

50. Nastavak... • Gotova jela : • Slavonski čobanac • Fiš paprikaš • Perkelt od soma • Perkelt od divljači • Šaran u rašljama • Vinski gulaš • Sarma • Grah u kotliću THIS PROJECT IS FUNDED BY THE EUROPEAN UNION