Medicina u renesansi i početku novovjekovlja

1. Medicina u renesansi i početku novovjekovlja Ana Borovečki

2. početkom XVI st. počinje za medicinu novo razdoblje procvat medicine u Italiji vraćanje studiju medicinskih klasika Galena i Hipokrata niz reformi medicinske znanosti Gutenberg XV. st. -pronalazak štamparskog stroja

3. Reforma anatomije • tijelo obitavalište božanske duše, kršćanin se treba baviti dušom ne tijelom koje je grešno • galenska anatomija • Jacobus Sylvius ( Jacques Dubois 1478-1555.) -profesor anatomije u Parizu- anatomija se mora studirati uz leš (opisao sfenoidnu kost, izvrstan opis kralježnice, opisao venske zaliske) • Leonardo da Vinci (1515-1579.)

4. Reforma anatomije • Andrija Vesal ( Andreas Vesalisu) • (1514 —1564)- “De humani corporis fabrica libri septem” ( 1543.) -sa 23 godine doktorirao medicinu -predavao anatomiju u Padovi -”Fabrica “ izlazi iste godine kada i Koperinikov “De revolutionibus orbium celestium” -7 knjiga, 663 stranice, sa 300 izvrsnih drvoreza koje je izradio Stephan van Calcar- korekcija više od 200 pogrešaka u Galenovoj anatomiji

5. “De humani corporis fabrica” • mandibula je građena od jedne Kosti, ne od dvije • i muškarac i žena imaju 12 pari rebara • opisao među prvima bijelu i sivu moždanu tvar • no još uvijek neke pogreške su prisutne koje će ispraviti drugi autori

6. Reforma kirurgije i porodništva • kirurzi prezirani od učenih liječnika • Ambroise Paré(1550-1590) sin siromašnog seljaka, radio kao kirurg, kao ranarnik u vojsci, obišao mnoga ratišta “Oeuvres” (1575) -sabrana dijela

7. Reforma kirurgije i porodništva • ponovno uveo ligaturu krvnih žila prilikom amputacije koja je bila prije zamijenjena kauterizacijom • uveo u praksu torakocentezu i traheomotmiju • uveo pojaseve za kilu • poboljšao litotomiju • uveo točne indikacije za uvođenje trepanacije • reforma u obradi prostrijelnih rana i pronalaženja metka u tijelu

8. Reforma kirurgije i porodništva • osnivanje plastične kirurgije kao nove grane u Italiji • Luise Burgeois ( 1563-1636)- pariška primalja- prva europska primaljska školu u bolnici Hôtel-Dieu u Parizu

9. Reforma epidemiologije • Girolamo Fracastoro ( 1478-1553) -1546. “De contagione et contagiosis morbis” (“O zarazi i zaraznim bolestima”) -opovrgava Galenovo učenje o mijazmama -bolesti se širi malenim nevidljivim tjelešcima, klicama ( “seminaria contagionum”)

10. Reforma epidemiologije • razlikuje pravu bubonsku kugu od tifusa • borba protiv zaraznih klica je da liječnik spriječi njihov unos u organizam • epidemije kuge u Hrvatskoj u XVI st.(Turci), ali još uvijek i drugdje u Europi -sifilis – počinje se širiti / ime iz Fracastorova pjesničkog djela ”Syphilis sive morbus gallicus”,1530.- bogovi kaznili pastira Syphilusa zbog njegovih grijehova) -kao bolest neki misle da je došao nakon otkrića Amerike u Europu -no u Kini postoje i prije toga opisi te bolesti

11. Paracelzus • Theophrastus Paracelsus ( 1493- 1541.) (Philippus Aureolus Theophrastus Bombastus Paracelsusu von Hohenheim) - završio medicinu u Ferrari, otac mu je bio liječnik • upoznaje narodnu medicinu i praktična iskustva • javno spalio Avicenina djela • putovao po svijetu boravio je i u Senju • djela s područja medicine, alkemije, astronomije, filozofije i teologije

12. Paracelzus • odbacuje teoriju o četiri tjelesna soka • svodi životne funkcije na kemijske procese u tijelu koji su jednaki onima u prirodi • ljudski organizam sastoji se od sumpora, žive i soli (više simboli, medicinska teorija povezana s filozofijom) • svim procesima upravlja tajanstvena sila koju on zove archeus • koristio živu, olovo, željezo, sumpor, antimon, bakar za pripravu lijekova • proučavao ljekovita vrela