180 likes | 483 Views
ZDRAVSTVENA POLITIKA. Prof. dr. sc. Vlado Puljiz Zadar, 8.-10. 2010. godine. P r v i d i o BOLEST I KONCEPTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE. Poimanje bolesti kroz povijest - Bolest kao posljedica djelovanja nadnaravnih sila u srednjem vijeku
E N D
ZDRAVSTVENA POLITIKA Prof. dr. sc. Vlado Puljiz Zadar, 8.-10. 2010. godine
P r v i d i oBOLEST I KONCEPTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE • Poimanje bolesti kroz povijest - Bolest kao posljedica djelovanja nadnaravnih sila u srednjem vijeku - Prirodno-znanstveni pristup bolesti (desease model) - Socijalni pristup bolesti (utjecaj okoline na zdravlje– koncept socijalne medicine) - Zdravlje kao individualno i kolektivno dobro (koncept “promocija zdravlja”)
DEFINICIJA I STRUKTURA BOLESTI • Definiranje granice između zdravlja i bolesti – snižavanje praga osjetljivosti na bolest u razvijenim zemljama • Osnovni trend - promjena strukture bolesti: od zaraznih prema degenerativnim • Glavne vrste suvremenih bolesti: - kardiovaskularne (najveća smrtnost – oko 40%) - neoplastične (tumori) (druge po smrtnosti – oko 10%) - respiratorne (najviše bolovanja) - bolesti lokomotivnih organa (najviše invaliditeta) - psihičke bolesti (druge po invaliditetu)
STATISTIKA O BOLESTI TIJEKOM ŽIVOTNOG VIJEKA • Ukupno 1 200 oštećenja zdravlja - od tih 800 ne smatra se bolešću - za njih 300 ne traži se pomoć - od ostalih 90 puta se traži pomoć - od toga 9 puta se ide specijalisti - konačno 1 put nema pomoći
POVIJEST JAVNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE • Bolest je dugo bila privatni problem • Prva javna briga u srednjem vijeku o bolesnima i siromašnima u sirotištima i azilima • Uvođenje zdravstvenog osiguranja 1883, (Bismarck) • U početku osnovna pažnja u zdravstvenoj zaštiti starima, mladima i zaposlenima • Ratovi i proširenje zdravstvene zaštite na ukupnu populaciju • Danas – uglavnom univerzalni obuhvat zdravstvenom zaštitom; stalni rast zdravstvenih troškova
MODELI ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I FINANCIRANJA ZDRAVSTVA Razlikovanje zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite Modeli zdravstvenog osiguranja: • Model univerzalnog nacionalnog osiguranja (primjer: nordijske zemlje) • Bismarckovski model zdravstvenog osiguranja (primjer: Njemačka) • Liberalno tržišni model zdravstvenog osiguranja (primjer: SAD) • Europska unija: “hibridni model zdravstvenog osiguranja” i “model otvorene koordinacije” zdravstvenih politika
RAZLIKE U ZDRAVSTVENIM SUSTAVIMA Osnovna podjela: javno i privatno zdravstvo Elementi razlikovanja zdravstvenih sustava • Način financiranja zdravstvene zaštite • Pristup zdravstvenim uslugama, obuhvat i razina prava • Način plaćanja zdravstvenih usluga • Participacija u plaćanju zdravstvenih usluga • Izbor liječnika opće prakse, pristup specijalisti • Mjesto davanja usluga (kuća ili zdr. ustanova)
FAKTORI POVEĆANJA ZDRAVSTVENIH TROŠKOVA • Porast standarda stanovništva i zdravstvenih aspiracija • Starenje stanovništva i povećana potražnja za zdravstvenim uslugama (koncentracija zdravstvenih izdataka pred kraj života) • Napredak medicine i poskupljenje zdravstvenih usluga • Problem tzv. inducirane zdravstvene potražnje od strane liječnika • B. Palier: 1970. – 1995. godine u Francuskoj porast zdravstvenih troškova: 41% zbog porasta standarda, a 26% zbog napretka tehnologije • Zdravstveni troškovi u Europi narasli od 4% šezdesetih na 8% danas
OSNOVNI INDIKATORI O ZDRAVSTVU • Zdravstveni troškovi i njihova struktura (pokazatelji po nekim zemljama) • Natalitet i mortalitet (posebno mortalitet dojenčadi) - pokazatelji • Prosječno očekivano trajanje života • Sintetička ocjena zdravstvenog stanja pojedinih zemalja
TRENDOVI U FINANCIRANJU ZDRAVSTVA U EUROPI • Širenje pokrivenosti zdravstvenom zaštitom i pristup zdravstvenim uslugama • Nastojanje za racionalnijom zdravstvenom potrošnjom • Kontrola i limitiranje zdravstvenih troškova • Povećana participacija korisnika u zdravstvenim troškovima • Uvođenje tržišnih mehanizama u zdravstvenu zaštitu • Uspostava zdravstvenih standarda • Poticanje razvoja privatne zdravstvene zaštite
D r u g i d i oZDRAVSTVENA POLITIKA U HRVATSKOJ • Povijest zdravstva: prvi zakon u doba bana I. Mažuranića 1874. g.; uloga Andrije Štampara u razvoju zdravstva • Reforma 1993. godine – centralizacija i oprezna privatizacija (privatna praksa, zakup ordinacija, dodatni rad u ustanovama, participacija za usluge) • Reforma 2000. – ih godina: Strategija zdravstva, Zakon o zdrav. Osiguranju: povećanje participacije, dodatno osiguranje, decentralizacija, HZZO – središte proračuna. Rezultat: smanjeni troškovi, ali reforma nije do kraja provedena. • Reforma 2006. godine (Strategija 2006. – 2011.): kako smanjiti troškove, poboljšati i integrirati zdravstvo.
STRUKTURA ZDRAVSTVENIH TROŠKOVA U HRVATSKOJ • Zdravstveni troškovi i naknade - za zdravstvenu zaštitu 82% - za razne naknade 18% • Zdravstveni troškovi po glavi stanovnika - Hrvatska 480 dolara - Slovenija 852 dolara - Njemačka 2 476 dolara
ORGANIZACIJA HRVATSKOG ZDRAVSTVA Stručna razina: - primarna zaštita - polikliničko-konzilijarna zaštita - bolnička zaštita Upravljačka razina: - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi - Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - Županijski zavodi (21) i drugi zavodi (6) - udruge u zdravstvu Vlasništvo u zdravstvu: - država, županija i privatno vlasništvo
POKAZATELJI O ZDRAVSTVU HRVATSKE 2005. • Osigurane osobe 4 330 493 • Ukupni prihodi 15,565 mlrd • Ukupni rashodi 16,157 mlrd • Deficit -0,575 mlrd • Udio zdravstva u BDP-u 8,7 % - od toga priv. zdravstvo 2,0% • Struktura zdrav. potrošnje: - zdravstvena zaštita 85% - naknade korisnicima 13% - ostali troškovi 2% • Liječnika na 1000 stanovnika 2,4 • Bolničkih postelja na 1000 stan. 5,5 • Zdravstvena potrošnja po stan. 485 eura • Rang uspješnosti hrv, zdravstva 43. u svijetu prema dostignućima zdravstva
PROBLEMI HRVATSKOG ZDRAVSTVA • Kompleksnost zdravstva i nekontrolabilnost zdravstvenih troškova • Veliki, godinama kumulirani dug, kojeg pokriva država (sada preko 4 milijarde) • Manjak investicija u nove zdravstvene objekte • Nejednak pristup zdravstvenim uslugama po regijama i kategorijama korisnika, a naročito za siromašne građane • Smanjena preventivna i primarna zaštita, a narasli skupi specijalistički sektor • Jako porasla potrošnja lijekova, osobito antibiotika • Problemi mjerenja i stimuliranja kvalitete zdravstvenih usluga • Problem su bolovanja (9 dana po zaposlenom godišnje, u EU je to 4,5 dana; po tome smo među prvima u Europi) • Problem - prošireno neformalno plaćanje zdrav. usluga • Postoji potreba da se pređe na koncept nacionalnog zdravstva