520 likes | 1.03k Views
INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE . Vijece EU (Vijece ministara)Europsko vijeceEuropski parlament Europska komisija Europski sud pravde (Sud pravde Europskih zajednica)Financijske institucije Europska sredinja banka Europska investicijska banka Savjetodavna tijela Unije Europski gospodarski i so
E N D
1. Europska unija - institucije, pravni sustav i odlucivanje
Predavanje 2&3
20. & 27.10.2010.
2. INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE Vijece EU (Vijece ministara)
Europsko vijece
Europski parlament
Europska komisija
Europski sud pravde (Sud pravde Europskih zajednica)
Financijske institucije
Europska središnja banka
Europska investicijska banka
Savjetodavna tijela Unije
Europski gospodarski i socijalni odbor
Odbor regija
Kontrolori
Europski ombudsman
Europski nadzornik za zaštitu podataka
Europski revizijski sud
Službe i uredi
Ured za službene publikacije
Europski ured za odabir osoblja
Europska upravna škola
Agencije
Agencije u 1., 2. i 3. stupu
Izvršne agencije
3. Sadržaj ovog dijela Europsko vijece
Vijece EU
Europski parlament
Europska komisija, komitologija i agencije
Kontrolori sustava
4. EUROPSKO VIJECE (European Council) Redovni sastanci šefova država i vlada + predsjednik Komisije (+ predsjednik EP se obraca)
od 1974. / službeno od 1987. Jedinstveni europski akt
najmanje 4 x godišnje (2 puta u predsjedanju) + tematski
predsjedava šef države koja predsjedava Vijecem EU tj. EU
poticaj razvoju, smjernice zajednickoj politici
zakljucci
pitanja integracije, inicijator politika, svjetski problemi, vanjski poslovi
deklaracije, smjernice, rezolucije
5. Reformski ugovor – cl.9b
postaje institucija Unije
‘poticaj za razvoj i definira opce politicke smjernice’
nema zakonodavnu funkciju
Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku sudjeluje u radu
sastaje se 2x u 6 mjeseci, a saziva ga predsjednik (i po potrebi)
odluke donosi konsenzusom (osim ako drugacije nije odredeno ugovorima)
6. Reformski ugovor – cl.9b
Predsjednik Europskog vijeca
bira ga Europsko vijece kvalificiranom vecinom na razdoblje max 5 godina (uz mogucnost jednokratnog produžetka mandata) i može ga razriješiti dužnosti
predsjedava i usmjerava rad
osigurava pripremu i kontinuitet rada (zajedno s predsjednikom i potpredsjednikom Komisije)
radi na olakšavanju kohezije i konsenzusa unutar Europskog vijeca
podnosi izvješce Europskom parlamentu nakon svakog sastanka
zastupa Uniju u vanjskim i sigurnosnim pitanjima
7.
Reformski ugovor – cl.9e
Visoki povjerenik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
imenuje ga Europsko vijece kvalificiranom vecinom uz suglasnost predsjednika Komisije
predsjedava Vijecem za vanjske poslove (Vijeca EU)+ potpredsjednik Komisije
8. VIJECE EUROPSKE UNIJE (The Council of European Union) Vijece (ministara)
nacionalni interesi
konfiguracije - ministri iz država clanica – ovisno o pitanju
Opci poslovi i vanjski odnosi
Gospodarski i financijski poslovi
Suradnja u pravosudu i unutarnjim poslovima
Zapošljavanje, socijalna politika, zdravstvo i potrošaci
Tržišno natjecanje
Promet, telekomunikacije i energija
Poljoprivreda i ribarstvo
Zaštita okoliša
Obrazovanje, mladi i kultura
9. VIJECE EUROPSKE UNIJE PREDSJEDANJE – svakih 6 mjeseci prema unaprijed utvrdenom redoslijedu (Švedska; 2010 - )
COREPER – Odbor stalnih predstavnika – veleposlanici i zamjenici (I i II)
TAJNIŠTVO i Glavni tajnik
Potpora zemlji koja predsjedava
Postizanje kompromisa
Plan rada, pravna pomoc, izvještava ministre, priprema dnevni red
10. VIJECE EUROPSKE UNIJE - FUNKCIJE ZAKONODAVNA (zajedno s EP)
PRORACUN EU (zajedno s EP)
KOORDINACIJA EKONOMSKIH POLITIKA
DEFINIRA I PROVODI VANJSKU I SIGURNOSNU POLITIKU (II. stup; smjernice postavlja Europsko vijece)
KOORDINIRA djelovanje država u podrucju suradnje u unutarnjim poslovima i pravosudu (III. stup)
SKLAPA UGOVORE s drugim zemljama i med.organizacijama
11. VIJECE EUROPSKE UNIJE ZAKONODAVNA FUNKCIJA - ODLUCIVANJE podjela zakonodavnih ovlasti s EP (demokratski deficit?)
glasovi država clanica ponderirani – od 1.1.2007. 345 glasova ukupno
Odlucivanje:
obicnom vecinom
kvalificiranom vecinom – 14 (50%) / 18 (67%) država i 255 (74%) glasova (+ dodatno 62.5% stanovništva)
jednoglasno (promjena osnivackih ugovora, proširenje, nova politika)
12. VIJECE EUROPSKE UNIJE ODLUCIVANJE 29 - Njemacka, Francuska, Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo
27 - Poljska, Španjolska
14 - Rumunjska
13 - Nizozemska
12 - Belgija, Ceška, Grcka, Madarska, Portugal
10 - Austrija, Bugarska, Švedska
7 - Danska, Finska, Irska, Litva, Slovacka
4 - Cipar, Estonija, Latvija, Luksemburg, Slovenija
3 - Malta
Ukupno: 345
13. VIJECE EUROPSKE UNIJE ODLUCIVANJE akti – ovisno o stupu i vrsti odluke
uredbe, direktive, odluke,
zajednicke akcije, zajednicki stavovi, preporuke, mišljenja, zakljucci, deklaracije, rezolucije
na temelju prijedloga Komisije
14. Reformski ugovor – cl.9e
Novi mehanizam glasovanja (‘dvostruka vecina’) – kvalificirana vecina pravilo
Kvalificirana vecina
Nacionalni kriterij – vecina glasova država clanica (55%) koji cine 15 država
Populacijski kriterij – predstavljaju vecinu svih gradana Unije (65%)
Ako nema prijedloga Komisije – 72% država clanica + 65% gradana
Do 2014. primjenjuje se sustav iz Nice, a od 2014. do 2017. prijelazno razdoblje – pravila iz Nice ako zemlje žele + nova verzija Ioannina kompromisa iz 1994 (razumni rok za postizanje prihvatljivog rješenja)
15. EUROPSKI PARLAMENT (European Parliament) predstavnicko tijelo sastavljeno od zastupnika gradana EU koje sudjeluje u zakonodavnom procesu
jedino tijelo koje se izravno bira (od 1979.), na neposrednim izborima, svakih 5 godina; (lipanj 2009 posljednji izbori)
ranije – Skupština – zastupnici delegati nacionalnih predstavnickih tijela
sjedište – Strasbourg, neka zasjedanja Brisel; dio službi u Luksemburgu
glavno debatno tijelo
16. EUROPSKI PARLAMENT - SASTAV nacionalne kvote - broj zastupnika iz svake države odreden ugovorima, prema broju stanovnika
danas – 736 zastupnika (gotovo 500 mil. stanovnika);
min 5 – max 99 po državi
(cl.9a Reformskog ugovora – max 750 / 6-96)
Zastupnici organizirani prema politickoj orijentaciji - europske politicke stranke / grupacije
Od srpnja 2009, da bi se oformila politicka grupa potrebno je 25 clanova EP i oni moraju biti iz najmanje 7 država clanica
izbori – u svakoj državi clanici za njezinu kvotu
biracko pravo imaju ne samo državljani clanice nego i državljani druge države clanice ako imaju prebivalište (institut europskog gradanstva)
17. Europski parlament 2009-2014. (ukupno 736 mjesta)
99 - Njemacka
72 – Francuska, Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo
50 – Poljska, Španjolska
33 - Rumunjska
25 – Nizozemska,
22 – Belgija, Ceška, Grcka, Madarska, Portugal
18 - Švedska
17 – Austrija, Bugarska
13 – Danska, Finska, Slovacka
12 – Irska, Litva
8 - Latvija
7 - Slovenija
6 – Cipar, Estonija, Luksemburg
5 – Malta
19. PARLAMENTARNI ODBORI specijalizirani odbori– pripremni posao
20 stalnih parlamentarnih odbora – prema podrucjima nadležnosti EU
nejednako važna podrucja – neformalna hijerarhija odbora
svaki odbor ima ured, predsjednika i tajništvo
konferencija predsjednika odbora
EP može osnivati i pododbore, privremene odbore, istražne odbore
21. PREDSJEDNIK EUROPSKOG PARLAMENTA predsjedava zasjedanjima
vodi konferencije predstavnika politickih grupa
vodi Ured Parlamenta
zastupa Europski parlament
obraca se Europskom vijecu i iznosi stavove EP
potpisuje proracun i sve akte donesene u postupku suodlucivanja
kad se odvija meduvladina konferencija sudjeluje sudjeluje u sastancima
Bira ga EP na 2.5 godine uz mogucnost reizbora + 14 potpredsjednika
22. DELEGACIJE EUROPSKOG PARLAMENTA komuniciraju s parlamentima država koje nisu clanice Europske unije
32 delegacije s otprilike po 15 clanova
meduparlamentarne delegacije
zajednicki parlamentarni odbori
Delegacija Europskog parlamenta u Zajednickoj parlamentarnoj skupštini africkih, karipskih i pacifickih država i EU
Delegacija Europskog parlamenta u Europsko-mediteranskoj parlamentarnoj skupštini
23. Konferencija predsjednika
Ured Europskog parlamenta
Tajništvo
24. EP – OVLASTI zakonodavna funkcija
demokratska kontrola nad EU (prvenstveno nad Komisijom)
usvajanje proracuna EU
25. EP – ZAKONODAVNA FUNKCIJA promjena uloge
Vrste odlucivanja
Postupak savjetovanja
Postupak davanja suglasnosti od 1986. – na medunarodne sporazume, predložena proširenja i druga važnija pitanja
Postupak suradnje od 1986. – EP daje mišljenje na prijedloge direktiva i uredbi koje predlaže EK
Postupak suodlucivanja od 1992.
26. EP – ZAKONODAVNA FUNKCIJA 2 Suodlucivanje – EP izjednacen s Vijecem kad se radi o o važnim pitanjima ukljucujuci
kretanje radne snage,
unutarnje tržište,
obrazovanje,
istraživanje,
okoliš,
transeuropske mreže,
zdravstvo,
kulturu,
zaštitu potrošaca;
Amsterdam dodao 23, a Nica 7 novih podrucja
Danas je suodlucivanje redovna procedura
27. EP – DEMOKRATSKA KONTROLA NAD EU Nadzor nad Europskom komisijom
kod imenovanja – suglasnost za predsjednika EK, potvrduje cijelu EK
tijekom rada – EK izvještava EP, može postaviti pitanje povjerenja (i raspustiti) (ne može razriješiti pojedinog clana, ali to može predsjednik EK)
Europski ombudsman
Parlamentarna pitanja Komisiji i Vijecu – pismeni ili usmeni odgovori; objavljuju se u Službenom listu EU
Izvještaji Europskog revizorskog suda
Izvještaji trenutnog predsjednika Europskog vijeca
28. EP – PRORACUN EU na prijedlog EK, zajednicki usvajaju EP i Vijece EU (stupa na snagu kada predsjednik EP stavi potpis)
može odbiti prijedlog proracuna – postupak se ponavlja
neki rashodi izvan domene EP (npr. poljoprivreda)
konacno odlucuje o tzv. neobaveznim rashodima
29. EUROPSKA KOMISIJA jedna od tri politicke institucije – sudjeluje u procesu donošenja odluka kombinacija politickog tijela i uprave
'najeuropskija institucija' zbog svog sastava i funkcija
'motor' europske integracije – posebno za vrijeme predsjednika EK Jacquesa Delorsa (1985-95)
cuva + inicira + implementira
kao 'cuvarica ugovora' dužna je osigurati izvršavanje odluka Vijeca i EP
pocetak – Visoko nadleštvo EZ za ugljen i celik (High Authority)
'vlada na cekanju' – EU kao federacija? / ali izostalo – skandali, uloga EP raste
30. EK – Sastav i ustrojstvo prema Ugovoru iz Nice - od 1. sijecnja 2005. - po jedan predstavnik iz svake države clanice (do tada velike države imale po dva predstavnika) / 27 clanica – rotacija prema naknadno odredenim nacelima (kako bi sve države bile zastupljene)
U buducnosti ce EK imati 15 clanova, od kojih je jedan predsjednik, jedan potpredsjednik (ministar vanjskih poslova) + trinaest clanova rotiraju se izmedu država clanica (države koje u odredenoj rotaciji nemaju predstavnika u kolegiju Komisije, imat ce u tom tijelu predstavnike bez prava glasa)
31. EK – Sastav i ustrojstvo 2 'kolegij povjerenika' – odluke donosi cijela EK glasovanjem, a ne pojedini povjerenici (commissioners)
Svaki clan EK ima jedan ili više resora Komisije (opce uprave – Directorate general DG; 26 + 9 službi), na celu je generalni direktor / svaki DG ima uprave kojima su na celu direktori / posebne jedinice su pravna i prevoditeljska služba
Svaki povjerenik ima kabinet sa savjetnicima (R. Prodi nastojao da ne budu iz iste države)
25.000 zaposlenih, od toga više od 17.000 u DG/ i još uvijek preopterecena / prekomjerna regulativa, ponekad besmislena
prema Pravilniku sastaju se najmanje 1x tjedno (srijedom u Bruxellesu; kad zasjeda EP – u Strasbourgu)
32. EK – IZBOR Ugovor iz Nice - izbor predsjednika i clanova Komisije
1. Predsjednika Komisije
Imenuje Europsko vijece kvalificiranom vecinom
Imenovanje potvrduje Europski parlament
2. Clanove Komisije
predlaže izabrani predsjednik u suglasnosti s Vijecem EU
3. Cijelu Komisiju
Potvrduje Europski parlament
Imenuje Vijece
33. EUROPSKA KOMISIJA Komisija je odgovorna Parlamentu (do sada 1x odstupila, i to prije izglasavanja – Komisija Jacquesa Santera 1999)
Ima vlastite prihode što jaca njezinu samostalnost i nezavisnost
Odlucivanje - kolektivno, obicnom vecinom; 4 mogucnosti
na sjednicama
pismenim postupkom – prijedlog cirkulira medu clanovima Komisije
ovlašcivanjem – Komisija može ovlastiti jednog ili više svojih clanova da donese odluku
delegiranjem – Komisija može delegirati donošenje neke odluke direktorima uprava ili direktorima službi
34. OVLASTI EUROPSKE KOMISIJE CUVA
INICIRA
ISKLJUCIVO PRAVO INICIRANJA ZAKONODAVNOG POSTUPKA U 1. STUPU
POSREDNIK
PRIPREMA BUDŽETA
IMPLEMENTIRA
UPRAVLJA FONDOVIMA
OVLASTI U PRAVU KONKURENCIJE
UPRAVLJA IMPLEMENTACIJOM ZAKONA
PREGOVARA KOD SPORAZUMA O TRGOVINI I UDRUŽIVANJU
DAJE MIŠLJENJA O PRIJAVAMA ZA CLANSTVO
35. EK - OVLASTI 1. formulira politike EU te pokrece zakonodavni postupak
upucuje prijedloge akata Vijecu i, u podrucjima suodlucivanja, Europskome parlamentu
u 1. stupu – iskljucivo pravo / u 2. i 3. stupu dijeli to pravo s državama clanicama
svi prijedlozi moraju biti u 'opcem interesu Zajednice' + poštivati nacelo supsidijarnosti i proporcionalnosti
to znaci da
Komisija djeluje na dobrobit EU kao cjeline – svi kojih se tice ukljuceni u pripremu; procjena utjecaja predloženog zakonodavnog akta objavljuje se zajedno s prijedlogom
predlaže samo ako je ucinkovitije da se politika provodi na razini EU i intenzitetom potrebnim za postizanje potrebnih ciljeva
36. priprema nacrta propisa (uredbe, direktive, odluke)
nakon internih konzultacija unutar EK i vanjskih konzultacija s državama i zainteresiranim stranama
ovisno o podrucju - pojedina procedura odlucivanja – vecinom suodlucivanje
formalni prijedlog Komisije dolazi pred EP i Vijece (u nekim slucajevima se konzultira Europski ekonomski i socijalni odbor ili Odbor regija)
prijedlog se razmatra u 1-3 citanja / EK kao posrednik i zaštitnik europskih interesa
propis koji je usvojio zakonodavac prenosi se u nacionalno zakonodavstvo (ako se radi o direktivi) i implementira se od strane EK i država clanica
37. Poboljšanje zakonodavnog postupka (Better Lawmaking, 2002)
cilj: ucinkovitost, transparentnost i jasnoca
nove metode
pojednostavljivanje i poboljšanje
promoviranje kulture dijaloga i participacije – mišljenje svih zainteresiranih
sistematiziranje procjene ucinka – procjena troškova i koristi unaprijed (Regulatory impact assessment)
38. EK OVLASTI – EGZEKUTIVA 2. glavno izvršno tijelo EU
- provodi odluke Vijeca + odgovorna za provodenje zajednickih politika EU
- ali implementacija politika provodi se putem nacionalnih uprava
- najvažnija izvršna uloga u provedbi politike konkurencije – ovlaštena donositi odluke koje su izravno upucene pravnim subjektima u državama clanicama (može nametati i kazne)
39. EK – OVLASTI - DELEGIRANE 3. u nekim slucajevima ovlaštena donositi i normativne akte
rijetko proizlazi izravno iz Osnivackog ugovora; cešce je utemeljeno na prijenosu zakonodavne ovlasti od strane Vijeca EU ili Vijeca i Parlamenta
kada odlucuje na temelju delegiranih ovlasti, Komisija suraduje s odborima sastavljenim od predstavnika država clanica u postupku koji se naziva komitologija (comitology)
40. EK – CUVARICA UGOVORA 4. "cuvarica Ugovora", tj. pravnoga poretka uspostavljenoga Ugovorom (guardian of the treaties)
- nadgleda provode li države clanice obveze koje proizlaze iz normi donesenih na europskoj razini – krajnja mjera – pokretanje postupka pred Europskim sudom
Objavljuje godišnja izvješca o provedbi prava
41. EK – POSREDNIK I ZASTUPNIK 5. posrednik
izmedu pojedinih clanica
izmedu institucija
6. predstavlja EU prema van
delegacije EU u drugim zemljama (dio EK)
provodi pregovore o sklapanju medunarodnih sporazuma (na temelju mandata koji joj u svakom pojedinom slucaju dodjeljuje Vijece EU)
42. KOMITOLOGIJA (comitology) Oko 500 odbora – predstavnici zemalja clanica, predsjedava EK
Kontrola od strane država (zakonodavca) ad ovlastima EK u pogledu implementacije EU zakonodavstva (egzekutive)
prvi put 1960-ih - Vijece je povjerilo Komisiji donošenje odredenih mjera ali je htjelo zadržati kontrolu; formalno uspostavljen odlukom Vijeca ministara u srpnju 1987 (87/373/EEC)
Po sastavu:
odbori nacionalnih upravnih službenika
privremeni odbori
znanstveni odbori
43. tipovi odbora prema ovlastima i proceduri
savjetodavni - najslabija uloga (EK može donijeti odluke neovisno o njihovom mišljenju)
upravljacki – EK može donijeti odluku samo ako se odbor usprotivi kvalificiranom vecinom (veto)
regulatorni – EK može donijeti odluku samo ako se odbor složi kvalificiranom vecinom glasova
pojedini tipovi odbora koriste se ucestalije u pojedinim podrucjima – npr. upravljacki u poljoprivrednoj politici, savjetodavni kod tržišnog natjecanja, a regulatorni npr. u podrucju zdravstva, hrane i sl.
direktan dokaz o sve vecoj tehnizaciji uprave
nehijerarhijski stil – policy zajednice (strucnjaci)
pridonosi demokraticnosti
problem kompleksnosti, transparentnosti, nacelo diobe vlasti
44. Komitologija – što donosi Ugovor iz Lisabona Art. 202 TEC: Council shall:
‘[c]onfer on the Commission, in the acts which the Council adopts, powers for the implementation of the rules which the Council lays down. The Council may Impose certain requirements in respect of the exercise of these powers. The Council may also reserve the right, in specific cases, to exercise directly implementing powers itself. The procedures referred to above must be consonant with principles and rules to be laid down in advance by the Council, acting unanimously on a proposal from the Commission and after obtaining the opinion of the European Parliament.’
Ugovor iz Lisabona
Nezakonodavni akti (non-legislative act) – donosi ih Komisija na temelju prenesene ovlasti prema zakonodavnom aktu; dopunjuju ili mijenjaju odredene elemente zakonodavnog akta
– delegirani i implementirajuci akti kao zamjena sustavu komitologije
Implementirajuci akti – ne odnose se na bitne dijelove zakonodavnog akta – osiguranje implementacije
Delegirani akti – tehnicki zahtjevi koji ne diraju bitne dijelove zakonodavnog akta;
45. AGENCIJE EUROPSKE UNIJE osnivaju se aktom sekundarnog prava EU
jasno definirane zadace i djelokrug pravne, tehnicke ili znanstvene prirode
centri, zaklade, uredi i sl.
pocetkom 70-ih godina (npr. CEDEFOP ili EUROFOUND) / novi val – 90-ih godina
Listopad 2009. – ukupno 36 razlicitih agencija
u I. stupu –24 agencije
u II. stupu – 3
u III. stupu – 3 agencije
Izvršne agencije – za provedbu programa – 6 agencija
46. AGENCIJE Agencije koje olakšavaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta - agencije s regulatornim ovlastima koje svoje usluge pružaju industr. sektoru i time ostvaruju prihode
Nadzorni centri - prikupljanje i diseminacija podataka putem mreže partnera za ciju su uspostavu i funkcioniranje odgovorni
Agencije koje promicu socijalni dijalog na europskoj razini - upravljacka struktura sastavljena od upravnog odbora koji obuhvaca cetiri skupine predstavnika - predstavnike zaposlenika, sindikata, država clanica i predstavnika Europske komisije
Agencije za provedbu programa i zadaca EU – raznolike agencije
47. KONTROLORI EUROPSKIH INSTITUCIJA EUROPSKI OMBUDSMAN (1992)
EUROPSKI NADZORNIK ZAŠTITE PODATAKA (2001)
EUROPSKI REVIZIJSKI SUD (1975)
48. EUROPSKI OMBUDSMAN Ugovor iz Maastrichta 1992 – odgovor na demokratski deficit
posrednik izmedu gradana EU i institucija EU
prima i istražuje pritužbe gradana EU i svih pravnih i fizickih osoba koje imaju boravište u nekoj od država clanica na rad institucija EU (osim Suda)
imenuje ga EP na vrijeme od 5 godina
podnosi godišnje izvješce EP-u
Mreža ombudsmana – 90 ureda ombudsmana u 32 zemlje (uklj. kandidate i druge, odbor za pritužbe EP)
od travnja 2003. (drugi mandat) - Nikiforos Diamandouros
http://www.ombudsman.europa.eu/start.faces
49. na temelju pritužbe ili na vlastitu inicijativu otkriva nepravilnosti u radu europskih institucija ili drugih tijela EU (osim Suda) – maladministration – propuštanje, pogrešno cinjenje, postupanje unatoc zabrani
Primjeri:
nepravicni postupci,
diskriminacija,
zlouporaba ovlasti,
nedostupnost ili odbijanje davanja informacija,
nepotrebna odgoda i
nekorektan postupak.
50. kad ustanovi nepravilnost – obraca se instituciji i daje joj preporuke (3 mjeseca za iscrpan odgovor)
izvještaj EP-u i instituciji + podnositelju pritužbe
djeluje potpuno neovisno i nepristrano - ne zahtijeva niti prima upute od bilo koje vlade ili organizacije
dužnost pružanja informacija i davanja uvida u relevantne dokumente
za trajanja mandata EO ne smije obnašati drugu profesionalnu djelatnost, bez obzira dobiva li se za nju naknada
Europski kodeks dobrog upravnog ponašanja
51. Europski nadzornik zaštite podataka (European Data Protection Supervisor) Uloga: osigurati zaštitu privatnosti u postupanju s osobnim podacima tijela Unije
Procesuiranje podataka o osobama koje je moguce identificirati (identifiable person)
suraduje sa službenicima za zaštitu podataka u tijelima
oblikovanje politika
Pritužbe (nadležni službenik – službenik za zaštitu podataka u tijelu – nadzornik – Europski sud)
savjetodavna uloga
suradnja s nacionalnim tijelima
http://www.edps.europa.eu/EDPSWEB/
52. Europski revizijski sud Osnovan 1975.
Ispituje zakonitost i pravilnost svih prihoda i rashoda EU, ukljucujuci i racune svih tijela EU
EP-u i Vijecu EU podnosi Godišnji izvještaj o proracunu (objavljuje se u Službenom listu)
Sastav: po jedan predstavnik iz svake države (kvalifikacije za revizora & neovisnost) - na 6 godina Vijece uz savjetovanje s EP
53. Servisne organizacije Ured za službene publikacije Europskih zajednica
Europski ured za odabir osoblja
Europska upravna škola