1 / 28

UTICAJ PO LJ OPRIVREDE NA VODENE EKOSISTEME

Svjetski dan voda Tema: Voda i hrana Mostar , 22.mart 201 2 . godine. UTICAJ PO LJ OPRIVREDE NA VODENE EKOSISTEME. Sanja Čučković, dipl. ekolog za zaštitu životne sredine. Zagađivanje voda. svaka kvalitativna i kvantitativna promjena fizičko - hemijskih i bioloških svojstava i sastava vode

Download Presentation

UTICAJ PO LJ OPRIVREDE NA VODENE EKOSISTEME

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Svjetskidanvoda Tema: Voda i hrana Mostar, 22.mart 2012. godine UTICAJ POLJOPRIVREDE NA VODENE EKOSISTEME SanjaČučković, dipl. ekolog za zaštitu životne sredine

  2. Zagađivanje voda • svakakvalitativnaikvantitativnapromjenafizičko-hemijskihibiološkihsvojstavaisastavavode • najčešćerezultatnekontrolisanogispuštanja zagađujućih materijarazličitogporijekla Dvije osnovnegrupe izvora zagađenja tačkastiizvori difuzniizvori

  3. Naselja Uzgoj stoke Urbana drenaža Poljoprivrednepovršine Komunalne otpadne vode Difuzni izvori zagađenja Šumarstvo Oticanje sa poljoprivrednih površina Industrijska područja Vodni resursi Tačkasti izvori zagađenja Industrijske otpadne vode Rudnici Izvori zagađenja OV

  4. Difuzni izvori zagađenja • utičunakvalitetpovršinskihipodzemnihvoda u ruralnimiurbanimpodručjima • od njih potiče višeod 50% ukupnogzagađenjavoda (70% ukupnekoličineazota, 50% ukupnekoličinefosforai 90% fekalnihikoliformnihbakterija) • jedanodnajčešćihoblikadifuznogzagađenjajestezagađenjekojenastajeusljedpoljoprivredneproizvodnje

  5. Stepen zagađenosti voda poljoprivrednom proizvodnjom zavisi od: • prirodnih pojava u slivnom području • tipova zemljišta i njihovih fizičko-hemijskih svojstava • tipa, sastava i veličine biljnog pokrivača • gustine hidrografske mreže • tipa i količine materije aplicirane na površinu zemljišta • trajanja suvog perioda koji prethodi padavinama • obima i intenziteta padavina

  6. Poljoprivredne aktivnosti koje imaju negativan uticaj na životnu sredinu mogu se podijeliti na: • đubrenje (mineralnaiorganskađubriva) • primjenapesticida (insekticidi, fungicidi, herbicidi) • ispuštanjeotpadnihvodasastočnihfarmi • navodnjavanje • drenaža • mehanizacija

  7. Azotna đubriva • tri oblika: amidni, amonijski i nitratni • obimiintenzitetzagađenjavodanitratimazavisiod: • primjene, količineivrsteazotnihđubriva • vremenuđubrenja • režimupadavina • primjeninatapanja • karakteristikamazemljišta

  8. Azotnađubriva • nagomilavanjelakopokretljivognitratnogoblikaazota u zemljištuutičenanjegovopojačanoispiranjeuzkontaminacijupovršinskihipodzemnihvoda • upotrebomnormalnihdozađubrivabiljkausvojisamooko 50% N, pa je porastom doze svevećirizikdanitratidospiju u podzemnevode

  9. Fosfornađubriva • pokretljivostfosfora je mala, tako da se prevodi u teškorastvorljivajedinjenja • najznačajnijinačindospjevanjafosfora (izđubriva) u vode je erozijom • prieroziji se fosfortransportujezajednosačesticamazemljišta do površinskevodeprilikomčegačestodolazi do eutrofikacije • fosforna đubriva kao primjese sadrže i teške metale • predstavljaju jedne od najvećih zagađivača kadmijumom • fosfornađubrivasadržeuran, zagađivanjepovršinskihipodzemnihvodauranomizmineralnihđubriva je minorno

  10. Standardi za kvalitet voda u rijekama ijezerima (N/P) -SAD • EPA tražiodsvihsaveznihdržavadarazvijunovestandardeza rijekeijezera

  11. Stočarske farme (organsko đubrivo) • do zagađenjazemljišta, površinskihipodzemnihvodanutrijentima sa farmi, dolaziusljedupotrebečvrstogitečnogstajnjaka, kojisadržiazotifosfor, kaoiteškemetalekaoštosucinkibakarkoji se koristekaostimulatorirasta u stočnojhrani • količinatečnogstajnjakanastočarskimfarmamazavisiuglavnomodčinilaca kao što su: načinaizđubrivanja, vrsteživotinja, brojnogstanjaitehnologijaishrane

  12. vlasnicičestostvarajuodlagalištastajnjaka (u prirodnimdepresijama, zemljanimbazenima, lagunama) kojanemajuzaštitnisloj, pa štetnematerijelakoprodiru u podzemnevode • tečnistajnjak se najčešćeusmjerava, bezikakveobrade, u odvodnekanale, a zatim u površinskevode

  13. Pesticidi • u vodudospijevajuspiranjemsazemljištaibiljaka, direktnimputemprilikomaerotretmana, prinepravilnojtehnologijiprskanjaizaprašivanja... • nepoštovanjemkarence (minimalanbrojdanaodtretiranjanekimpreparatom do trenutkakada je dotičnabiljkazdravstvenoispravnazajelo) dolazi donagomilavanjepesticida u vodiizemljištu u koncentracijamaznatnovećimoddozvoljenih

  14. nagomilavaju se naneprotočnimilislaboprotočnimmjestima (neregulisanim, plitkimimočvarnimdijelovimarijeka, u manjimvještačkimiprirodnimjezerima) • u najvećimkoličinamanalazese u proljećeiljeto (intenzivna primjena u tim godišnjim dobima) • negativanuticajpesticidanavodeneekosistemeogleda se u promjeniukusa, mirisaibojevodekaoipovećanjubrojapategonihmikroorganizamaismanjenjukoličinekiseonika

  15. Problemi u vodenim ekosistemimaizazvani intenzivnom poljoprivredom • Zagađivanje površinskih voda (eutrofikacija)

  16. Eutrofikacija • nutrijentidospijevaju u vodeneekosistemegdjepočinjenjihovarazgradnja • na početkuprocesarazlaganjasloženihorganskihineorganskihjedinjenjaosnovnuuloguimajubakterije, mada u njemuučestvujuidrugiorganizmi • djelatnošćuživogsvijetaorganskematerije se razlažusve do prelaska u neorganskajedinjenjakaoštosuugljen-dioksid, amonijak, nitratnakiselinaidruga

  17. ovajedinjenjazasvoježivotneprocesekoristealge tedolazi do njihovogprenamnožavanja • isplivajunapovršinuvode(ovapojava se naziva "cvjetanjevode", a algenapovršinivodenazivaju se "vodenicvijet“) • posebno je štetnapojavacvjetanjamodrozelenihalgikada se prilikomraspadanjanjihovihćelija u voduprodukujuveomaštetnitoksini

  18. sa povećanjembrojaalgipovećava se ibrojuginulihalgi, kojerazlažusaprofititrošećikiseonikizvode • koncentracijakiseonika u voditolikose smanjidamnogiorganizmikojima je neophodankiseonikzadisanjeuginu • ostajuživotinjekojesutolerantnenasmanjenukoličinukiseonika- npr. OligochaetaiChironomidae

  19. ribljevrstesuugroženeiostajusamotolerantnevrstekaoštosušaran, karašisom

  20. Ponekad se dešavada se koncentracijakiseonikaspustinatakonizaknivodakažemodagainema- hipoksija • MeksičkiZaliv u blizinidelteMisisipija je najveća oblast u svijetuzahvaćenahipoksijom (12000 km)

  21. Podzemne vode • zagađivanje PV je jedan od najvećih problema čovječanstva • podzemnu vodu nije lako očistiti prirodnim putem (može da traje stotinama ili hiljadama godina) • kontakt sa kiseonikom je ograničen • nivo podzemnih voda stalno opada, zbog debalansa u prihodima i rashodima • rashodi su mnogo veći od prihoda-poljoprivreda troši najveće količine podzemnih voda

  22. Strategija zaštite voda • smanjiti upotrebu đubriva i pesticida u poljoprivredi • promovisatiorganskuproizvodnju, proizvodnjukompostaiprimjenuprirodnihđubriva, proizvodnjuiupotrebuenergijaizobnovljivihizvora • smanjitiopterećenjapoljoprivrednihpovršinabrojemživotinja • iskoristitiobrađenitečnistajnjakkaoizuzetanenergetskiizvor

  23. zaštititi izvorišta, planirati i postaviti đubrišta i deponije dalje od vodotokova • definisatinacionalneprioritetezaočuvanjebiotopairuralnihpredjela, uključujućiivlažnapodručja • pomoćipoljoprivrednicimadauspostaveplanovezaupravljanjeazotomifosforom • postaviti odgovarajuće filtere i posebne sisteme taložnika na mjestima gdje se izlivaju otpadne vode • promovisatiekološkooznačavanjeprehrambenihproizvoda

  24. prilagoditiiuskladitipropisesapropisimaEvropskeunije o fitosanitarnimpitanjima, veterinarskimpitanjimaibezbjednostihrane, genetskimodifikovanimorganizmimaidrugimprimarnimpitanjima u poljoprivredi • podizati nivo opšte svijesti o značaju vode za opstanak čovjeka • uvođenjetzv. kvotazaupotrebuđubriva (zasvakopoljoprivrednoimanje se određujumaksimalnekoličineđubrivapohektaru) • formirati prelaznu zonu između rijeke i obradive površine (posebno dobra drvenasta vegetacija) - 70% azotai 30% fosforamožebitiodstranjenonaovajnačin

  25. Nitratnadirektiva • Nitratnadirektiva( Council Direktive91/676/EEC ) je propis Evropskeunije, koji se odnosunazaštituvodaodzagađenjanitratimaizpoljoprivrednihizvora • Direktivatražiodzemaljačlanica Evropskeunije da: • definišupodručjakojasuosjetljivanazagađenjevodanitratimaizpoljoprivrede • osmisleiprimijeneoperativneprogramesprječavanjatakvihzagađenja

  26. Hvalanapažnji

More Related