„Uticaj finansijske krize na BH ekonomiju“

1. „Uticaj finansijske krize na BH ekonomiju“ Dr Kemal Kozarić Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Okrugli stol PKKS, 14.12.2011.

2. Makroekonomski pokazatelji za BiH 2

3. Makroekonomski pokazatelji za BiH • Ocjena makroekonomske situacije u BiH • “Bolja nego što bi se moglo očekivati” ? • (ocjene u dijelu akademske i stručne javnosti, EC, IMF i druge međunarodne finasijske institucije) • Zabrinjavajuće ...  ... Katastrofalno ? • (ocjene dijela akademske i stručne javnosti, NVO, ...  podaci o rastu zaduženosti, spoljnotrgovonskom deficitu, nivou nezaposlenosti i ukupne privredne aktivnosti u realnom sektoru, nivou siromaštva, ugoženim socijalnim grupacijama, ...

4. Makroekonomski pokazatelji za BiH • Očekivanja i procjene za budućnost  Kako do održivog privrednog razvoja ? • 2012. i kratki rok  dužnička kriza u EU i usporavanje ekonomskog rasta (recesija ili kriza sa dvostrukim dnom) i implikacije na J-I Evropu, zapadni Balkan, BiH • “Dugi” rok  Ima li potencijala za zdrav rast realnog sektora zasnovan na rastu zaposlenosti, domaće tražnje i izvoza?  Da li (samo) nedostaje kapital/novac?

5. Izvoz robe iz BiH

6. Uvoz robe u BiH

7. Struktura tekućeg računa

8. Kreditni rejting • Ocjena makroekonomske situacije u BiH • Suvereni kreditni rejting BiH kao indikacija makroekonomske situacije ? • Zvanične ocjene dvije respektabilne rejting agencije • S&P: 1.12.2011. rejting snižen sa B+ na B, status rejtinga “na posmatranju” • Moody's: B2, izgled promijenjen sa stabilnog na negativan od maja 2011. • Negativni izgledi tokom ove godine (uglavnom razlozi političke prirode) • Nakon posljednje izmjene kreditni rejtinzi S&P i Moodys su na istom nivou

9. Kreditni rejting • Kreditni rejting je ocjena opšte kreditne sposobnosti određenog dužnika ili dužničkog instrumenta – hartije od vrijednosti ili neke druge finansijske obaveze, zasnovana na odgovarajućim faktorima rizika • Rejting određenog klijenta je procjena njegove kreditne sposobnosti, odnosno “urednog” servisiranja obaveza izražena odgovarajućom oznakom • (Pr)ocjena kreditnog rejtinga: • Interno razvijeni kvantitativni modeli; • Specijalizovane rejting agencije (Moody’s, Fitch, Standard & Poor’s…). • Financijske institucije koriste oba načina razvoja rejtinga 9

10. Rejting kategorije/oznake 10

11. Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove recesije i/ili krize sa dvostrukim dnom? • Započela i kulminirala u Grčkoj  prijetnja bankrota, napuštanje eurozone, ... • Nastavila se u Irskoj i Portugalu (Zemlje: “PIGS” – članice eurozone) • Ugrožene Španija, Italija, ... ? • Pokazatelj učešće javnog duga u BDP, nivo budžetskog deficita, stopa nezaposlenosti • Posljedica  pad suverenog kreditnog rejtinga, rast cijene zaduživanja, nemogućnost servisiranja javnog duga, pomoć IMF i EU, ..., domino efekat, opstanka eura i eurozone

12. Dužnička kriza

13. Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove recesije i/ili krize sa dvostrukim dnom?

14. Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove recesije i/ili krize sa dvostrukim dnom?

15. Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove recesije i/ili krize sa dvostrukim dnom?

16. Struktura finansijskog sektora u BiH • Bankarski sektor dominira finansijskim sektorom u BiH  osnovni izvor i kanal za finansiranje realnog sektora (i stanovništva) • Visok procenat stranog vlasništva je potencijalni rizik zbog toga što se strateške odluke donose izvan domašaja monetarnih vlasti BiH • Relativno malo učešće ostalih finansijskih posrednika • Tabela: Vrijednost imovine finansijskih posrednika 16

17. Bankarski sektor u BiH • “Bankocentričnost” finansijskog sektora : • 84% ukupne aktive finansijskog sektora (kraj 2010.) • Dominantnost ino bankarskih grupacija • 95% ukupne aktive i 82% akcijskog/dioničkog kapitala je koncentrisano u bankama sa većinskim stranim vlasništvom • Značaj “Bečke inicijative” (eksterno zaduženje bankarskog sektora – 29,5% ukupnih obaveza) • Visoka likvidnost • Dobra adekvatnost kapitala (16,1 /2010/, 15,5 /Q1 2011/) • Ugrožena profitabilnost • Gubitak u 2010. • NPL (nekvalitetni krediti) – rast 17

18. Profitabilnost i nivo nekvalitetnih kredita 18

19. Rezultati bankarskog sektora BiH za Q2 2011 • Bolji rezultati poslovanja u odnosu na isti period prethodne godine – dobit od 82,9 miliona KM u odnosu na gubitak od od 63,9 miliona KM • Ukupni prihodi banaka u ovom periodu iznosio je 828,4 miliona KM (5% povećanje u odnosu na Q2 2010), dok su ukupni rashodi iznosili 741,7 miliona KM (13% smanjenje u odnosu na Q2 2010) • Pozitivan finansijski rezultat (dobit) iskazale su 22 banke u ukupnom iznosu od 100,5 miliona KM, a negativan finansijski rezultat (gubitak) iskazalo je sedam banaka u iznosu od 17,1 miliona KM 19

20. Depoziti stanovništva • Uprkos teškoj ekonomskoj situaciji i finansijskoj krizi, sa 30.09.2011. godine štednja stanovništva je povećana za 390 miliona KM ili 5,67% u odnosu na kraj 2010. godine (odnosno za 721 milion, ili 10,47% u odnosu na 30.09.2010. godine) • Zabilježeno je blago povećanje učešća štednje u KM u odnosu na strane valute. U milionima KM 20

21. Štednja – druga strana medalje ? • Istraživanja kompanije Visa: • 33,2% građana BiH štedi • 61% ne štedi ili nema novca za štednju • 73,1% građana posuđuje novac • 75% posuđuje novac od banaka • 17,8% od roditelja • 13,2% od prijatelja

22. Krediti • Krediti privatnim preduzećima veći su za 354 miliona KM ili za 5%, krediti stanovništvu veći su za 98 miliona KM ili za 1,5%, ukupni krediti veći su za 471 milion KM ili za 3,4%. U milionima KM 22

23. Aktivne kamatne stope • Podatke o prosječnim kamatnim stopama na kredite privatnim preduzećima i stanovništvu u stranoj valuti dostavlja mali broj banaka, te iz tog razloga nisu uključene u ovaj pregled. 23

24. Pasivne kamatne stope • Podatke o prosječnim kamatnim stopama na depozite u KM sa valutnom klauzulom privatnih preduzeća i stanovništva dostavlja mali broj banaka, te iz tog razloga nisu uključene u ovaj pregled. 24

25. Izazovi i perspektive finansijskog sektora u BiH • Osnovni rizici za naredni period: • Aktuelna makroekonomska situacija (globalna, EU, region, BiH) - rizici  • Obezbjeđenje realnog ekonomskog rasta • Održavanje finansijske stabilnosti • Ugroženost fiskalne pozicije –fiskalni deficit • Prihodna strana • Rashodna strana (socijalna davanja i plate u javnom sektoru) 25

26. Koji su glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regionu)? • Mogućnost prelivanja krize iz domicilnih zemalja ino bankarskih grupacija i EU zone • Procikličnost finansijske krize na ostale segmente finansijskog sektora – mikrokreditne organizacije kompanije za lizing, tržište kapitala i osiguranja • Efikasnost nadzora (prekogranična saradnja) • Korporativno upravljanje u bankama (uvažavanje i zaštita lokalnih interesa) • Izloženost u regionu 26

27. Koji su glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regionu)? • Nakon pada nivoa štednje tokom krize, vraća se povjerenje i raste štednja građana (14% u 2010. godini, 6% za 9. mjeseci u 2011. godini) • Blagi rast kreditne aktivnosti (oko 3% u 2010. godini, 3,4% za 6. mjeseci u 2011. godini) • Rezultati stres testova (za sada bankarski sistem je dobro kapitalizovan i otporan na šokove) • Finansijski i bankarski sektor je pokazao zavidan nivo otpornosti na finansijsku krizu ? 27

28. Šta očekuje bankarski sektor • Pred nama je sigurno težak period, ali i trebamo da pokušamo da: • Ostvarimo adekvatnu likvidnost kapitala; • Izbjegnemo sistemski rizik po svaku cijenu; • Ostvarimo adekvatnu kapitalizaciju; • Ostvarimo adekvatnu količinu gotovog novca u trezorima; • Ostvarimo adekvatnu kreditnu aktivnost; • Izbjegnemo svaki vid nelojalne konkurencije • Ostvarimo adekvatnu komunikaciju sa internom i eksternom javnošću. 28

29. Šta očekuje realni sektor • Da bi privreda uspjela ostvariti željeni oporavak mora se: • Dati podrška domaćoj proizvodnji, posebno izvoznicima; • Raditi na povećanju potrošnje domaćih roba; • Raditi na razvoju neiskorištenih potencijala energetskog sektora; • Razvijati značajne potencijale u sferi proizvodnje zdrave hrane; • Raditi na obnavljanju i izgradnji novih turističkih kapaciteta; • Nastaviti privatizacijski proces; • Raditi na razvoju konkurentnosti države i na otklanjanju administrativnih prepreka za investitore • Najbitnije za ostvarivanje bilo kojeg od gorenavedenih ciljeva je politička stabilnost.

30. Hvala na pažnjihttp://www.cbbh.ba 30 30