PETI KONGRES KARDIOLOGA I ANGIOLOGA BOSNE I HERCEGOVINE 27-29.05.2010

1. PETI KONGRES KARDIOLOGA I ANGIOLOGA BOSNE I HERCEGOVINE 27-29.05.2010

2. Mehmedagić Samir, Brđanović Snežana, Durak-Nalbantić Azra, Hondo Zorica, Loza Vesna, Bukša Marko VRIJEDNOST HEMOGLOBINA KAO PREDIKTOR ISHEMIČNE SRČANE BOLESTI

3. Hemoglobin je bjelančevina koja se nalazi u eritrocitima i zadužena je za prijenos kisika u organizmu. referentne vrijednost su: za muškarce 138-170 g/l, za žene 120-150 g/l Uvod

4. Smanjena količina hemoglobina utiče na otežan transport kisika u organizmu.U srčanom mišiću metabolički procesi se odvijaju aerobnim putem te je za te procese neophodan kisik . Snižene vrijednosti hemoglobina kod pojedinih oboljenja utiču na metabolizam u kardiomiocitim, posledično je ishemija te se počinje odvijati anaerobni metabolizam u kojem se producira više neoksigeniranih metaboličkih produkata koji aktiviraju senzorne živčane završetke simpatikusa u samom miokardu , stvarajući duboku visceralnu bol-anginu.

5. retrospektivna studija odraslih pacijenata oba spola koji su bili hospitalizirani na klinici za Bolesti srca i reumatizam KCUS – odjel postintenzivne njege u periodu januar- decembar 2009. Metode i materijali

6. Broj pacijenat koji je uključen u studiju obuhvatio je 239 odraslih bolesnika od kojih je 46 ili 19,24 % imalo snižene vrijednosti hemoglobina u odnosu na referentne vrijednosti za muškarace i žene.

7. Analizirali smo broj pacijenata koji su imali snižene vrijednosti hemoglobina i prisutne druge riziko faktore za ishemičnu srčanu bolest : hipertenzija, dijabetes, povišene masnoće, konzumiranje duhanskih proizvoda te porodična sklonost srčanim oboljenjima.

8. Rezultati Razlog sniženih vrijednosti hemoglobina je različit komorbidit, u našoj studiji to su maligne neoplazme 8,96%, reumatoidni artritis 4,34%, bubrežna insuficiencija 19,56 %, gastriontestinalna ili druga krvarenja 10,86 , nepoznat uzrok 56,26 %,

9. Od ukupno 239 pacijenata njih 46 je imalo snižene vrijednosti hemoglobina. Muškaraca je bilo 29 ili 63 % , žena 17 ili 37%. Svi pacijenti su imali i još jedan ili više riziko faktora za kardiovaskularne bolesti. Njih 34 ili 73% su bili hipertoničari, 18 ili 39% pacijenata su bili diabetičari, 33 ili 71% su imali povišene masnoće u krvi, 13 ili 28% pušača cigareta , te 11 ili 24% je imalo pozitivnu porodičnu anamnezu na kardiovaskularna oboljenja. Sve pacijente smo podjelili na one kod kojih je hemoglobin ispd 100g/l i one preko 100 g/l . Imali smo 3 pacijenta ili 6,5 % koji su imali hemoglobin niži od 100g/l i kod kojih su ordinirani deplazmatisani eritrociti. Pacijentima preko 100g/l ordinirani su peroralni ili parenteralni preparati željeza.Kod većine pacijenata je došlo do poboljšanja u smislu smanjenja učestalosti anginoznih tegoba i srčane slabosti.

18. U našoj studiji kod tri pacijenata hemoglobin je bio ispod 100 g/l. Jedan sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom Jedan sa karcinom debelog crijeva Jedan sa seronegativnim reumatoidnim artritisom

19. korekcija terapije osnovnog obloljenja koje je dovelo do sniženih vrijednosti hemoglobina. • U odnosu na kazuistiku i komorbiditet ordinirani su: • deplazmatisani eritrociti , • peroralni ili parenteralni preparati željeza • povećavana doza eritropoetina

20. Pacijenti sa hemoglobinom preko 100 g/l tretirani su ovisno o znacima srčane dekompenzacije i postinfarktne angine ordinirani su : deplazmatisani eritrociti a oni sa manje izraženim znakovima ordinirani su preparati željeza peroralno ili parenteralno.

21. Kod svih pacijenata nakon transfuzija deplazamatisanih eritrocita došlo je do poboljšanja na subjektivnom i objektivnom planu a kod pacijenata na per os terapiji također je došlo do poboljšanja nešto sporije što smo mogli pratiti na kontrolnim pregledima kroz naše savjetovalište

22. Zaključak Snižene vrijednosti hemoglobina znatno pridonose pogoršanju kliničke slike kod ishemične bolesti srca :angine pektoris (stabilne i nestabilne) , infarkta miokarda i srčane dekompenzacije.

23. Vrlo bitno je na vrijeme prepoznati i tražiti kazuistiku sniženih vrijednosti hemoglobina: • Tražiti maligno oboljenje ili ako je ranije postavljena dijagnoza malignog ili nekog drugog hroničnog oboljenja • tražiti krvarenje u organizmu : manifestno ili okultne znake krvarenja najčešće GIT kao posledica ordiniranja antiagregacione i antikoagulantne terapije zaključak

24. Nakon dijagnostike uzroka sniženih vrijednosti hemoglobina djelovati terapeutski: Liječenje osnovnog oboljenja koje je dovelo do sniženih vrijednosti hemoglobina: davanje eritropoetina kod bubrežne insuficijencije , saniranje gastrintestinalnog krvarenja, liječenje reumatoidnog artritisa, liječenje malignog oboljenja. reagovati u smislu ordiniranja deplazmatisanih eritrocita, preparata željeza parenteralno i peroralno , te adekvatne ishrane koja može poboljšati krvnu sliku. zaključak

25. Hemoglobin, koronarna bolesti,srčana dekompenzacija , riziko faktori. Ključne riječi

27. 1. Angina pectoris, u: Isselbacher KI. Harisonovi osnovi interne medicine, Ateneum, prvo izdanje 1998: 196-198 2. Manuel Merc 3 Gibbons RJ, Chatterjee K, Daley J, Douglas JS, Fihn SD, Gardin JM et al. ACC/ AHA/ ACP- ASIM guidelines for the menagement of patients with chronic stable angina: a report of the American College of Cardiology / American Heart Association Task force on Practice Guidelines (Comittee on Menagement of Patients With Chronic Stable Angina). J Am Coll Cardiol 1999;33:2092-2197 4. Menagement of angina. In: Khan GM: Cardiac Drug Therapy, WB Sainders Company 5th ed, 1999;6:158-163. literatura