650 likes | 991 Views
VRSTE RIJEKA. linearne sinusoidalne (zavojite) meandrirajuće prepletene anastomozirajuće. LINEARNE RIJEKE - uvjetovane podlogom, veliki gradijent, teku najkraćim putem, brze. SINUSOIDALNE (ZAVOJITE) RIJEKE - nastaju kraćenjem linearne rijeke; kraćenjem padine - tok skreće.
E N D
VRSTE RIJEKA linearne sinusoidalne (zavojite) meandrirajuće prepletene anastomozirajuće
LINEARNERIJEKE - uvjetovane podlogom, veliki gradijent, teku najkraćim putem, brze SINUSOIDALNE (ZAVOJITE) RIJEKE - nastaju kraćenjem linearne rijeke; kraćenjem padine - tok skreće
MEANDRIRAJUĆE - kraćenje toka (korita) rijeke - zavoji - nepravilan raspored brzina • u zavojima se matica pomiče bočno, u sredini je toka samo kada tok teče pravocrtno preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology
POSTANAK MEANDARA preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology • pojačano erodira jednu stranu korita, s druge strane taloži - PRUD - udaljavanje od prethodnog pravca taloženja • najčešće duboke rijeke • na kohezivnim podlogama - npr. glina (stabilizira korito) seljenjem matice (toka) uz bok kanala (korita) - stvaranje zavoja, MEANDRI
pravac tečenja se pomiče prema van i u smjeru toka preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology postanak meandara i prudova (“point bar”) uslijed erozije i taloženja
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology erozija rijeke na vanjskoj strani korita, rijeka Newaukum, Washington; slikano u siječnju i ožujku 1965 preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology prud (građen od šljunka) taložen na unutrašnjoj strani korita meandri rijeke Mississippi, New Madrid, Missuri
MRTVAJA - napušteni rukavac rijeke - odvajanje - potkovičasto jezero (nastaje probijanjem meandra i odvajanjem toka rijeke) a), b) vrat meandra se sužava, c) odvajanje vrata meandra, rukavca, dio kanala je napušten, d) kada je potpuno odvojen od glavnog kanala, napušteni meandar je potkovičasto jezero preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology
potkovičasto jezero obilježava nekadašnju poziciju riječnog meandra, rijeka Sweetwater, Wyoming preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology pogled iz zraka na meandrirajuću rijeku; široko, zaravnjeno područje uz rijeku predstavlja poplavnu ravnicu, vidljivi su i napušteni rukavci tj. “odrezani” meandri - potkovičasta jezera
PREPLETENE RIJEKE - sustav kanala koji se isprepliću; prudovi unutar korita (između teče voda) - plitke, široke rijeke, velika količina vode - na nekohezivnim podlogama - npr. šljunak, pijesak… prepletena rijeka, u blizini Santa Fe, New Mexico preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
A - prud u sredini korita skreće tok oko pruda - proširenje toka rijeke B - prepletena rijeka, prudovi dijele glavni tok, korito u više manjih kanala povećavajući tok preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology prepletena rijeka u krupnom pustinjskom pijesku prepletena rijeka, Aljaska; otopljeni ledenjak u pozadini
ANASTOMOZIRAJUĆE RIJEKE - granaju se u nekoliko kanala, korita - često se granaju i ponovo spajaju - anastomoziraju - prenose veliku količinu suspendiranog detritusa, i talože sitnozrnati materijal na poplavnim ravnicama i djelom u kanalima - tokovi male energije kohezivna podloga i bokovi ne dopuštaju seljenje korita
ALUVIJALNE DOLINE (ALUVIJ) riječni sistem, dolina - nastaju lateralnim seljenjem riječnog korita pri stabilnoj erozijskoj bazi - ravno dno, rijeka krivuda, periodički se izljeva - POPLAVE - POPLAVNE RAVNICE - aluvijalne doline - široke - posljedica meandriranja (npr. rijeka Sava) naslage poplavne ravnice - nastale lateralnom migracijom meandrirajućih rijeka; preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
POPLAVNE RAVNICE tri stadija oblikovanja naslaga poplavnih ravnica: 1. tok za vrijeme niskog vodostaja 2. plavljenje i taloženje naslaga prirodnog nasipa (oblikovanje prirodnog nasipa) 3. nakon poplavljivanja (primijeti! - dodatni tok koji je paralelan s glavnim tokom dok ne pronađe put kroz prirodni nasip) 1 2 prud - neke rijeke imaju prirodne nasipe - posljedica povremenog izlijevanja rijeke iz korita - tečenje se bitno usporava u POPLAVNOJ RAVNICI (u koritu teče i dalje jednakom brzinom) - taloženje detritusa - prirodan nasip (šljunak i pijesak) - PRUD npr. rijeka Po / Piave (Ital.) - nasip od 8m 3 prirodni nasip preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology - uzastopnim izlijevanjem - širi se korito i usporava tečenje; raste nasip i rijeka podiže korito!
poplavna ravnica rijeke rijeka Animas, Colorado preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology sedimenti poplavne ravnice, rijeka Trinity, California, poplava 1964.
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
ALUVIJALNE TERASE - uzastopnim spuštanjem erozijske baze (skokovito spuštanje) uz dubinsku eroziju rijeke / izdizanjem podloge aluvijalne terase a) rijeka sa širokom poplavnom ravnicom b) rijeka erodira u dubinu i stvara novu poplavnu ravnicu na nižem nivou (podsjetnik na njezinu stariju poplavnu ravnicu je riječna, aluvijalna terasa) c) slijedeći nivo terase oblikuje se daljnjim erodiranjem toka preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology
Šikić et al. (1972): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100.000. List Zadar L38-80.- Institut za geološka istraživanja Zagreb (1972), Sav. geol. zav., Beograd. aluvijalne terase rijeke Save
PROBIJANJE RIJEČNOG KORITA KROZ RELJEF dva stadija u probijanju riječnog korita a) prvi stadij - tok na nižim uzvisinama, padinama širi svoje korito erozijom b) “osvajanje” viših uzvisina nekih dijelova drenažne mreže toka idealnistadiji u razvoju toka preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
dva tipa rijeka koje probijaju korito kroz postojeći reljef: superponirane i antecedentne superponirane rijeke - rijeka se probija kroz postojeći reljef, nastaju meandri neovisno o podlozi - rijeke teku po već ranije izboranom terenu; rijeke su mlađe od geoloških struktura npr. Colorado - meandrirao, stvorio duboko korito - usječen u čvrstu podlogu (primarno tekao po kohezivnoj podlozi) preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology
rijeka Colorado www.mapmyphoto.com/.../IMG04A.JPG.html www.grandcanyonflood.com/
antecedentne rijeke - teku po nedeformiranoj podlozi - boranje za vrijeme tečenja - antiklinala - rijeka erodira boru - dubok kanjon usječen u boranom terenu - rijeke se probijaju kroz strukture (antiklinale) za vrijeme njihova izdizanja; rijeke su starije u odnosu na geološke strukture kroz koje se probijaju preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology
- dva toka teku na suprotne strane niz padinu - jedan od tokova erodira jače i brže podlogu (možda na strani s više padalina!) - probija uzvisinu i spaja se s drugim tokom - brži tok raste na račun sporijeg i voda sporijeg toka počinje teći na suprotnu stranu, u smjeru novog, jačeg toka preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology
UŠĆA - mjesto gdje rijeka završava, gdje utječe: - utječe u drugu rijeku - pritoka - utječe u bazen (jezero, more, ocean) - stajačice! DELTE - “NORMALNE” GILBERTOVE ESTUARIJI - VALNI PLIMSKI ALUVIJALNE LEPEZE I LEPEZNE DELTE
DELTA - sedimentno tijelo (akumulacija sedimenata) na ušću rijeke u vodeni bazen - delte su dobile ime po grč. slovu Δ - po uzoru na deltu Nila (Herodot, 450 g. p.n.e.) satgeo.zum.de/satgeo/quicklooks/wasser_10.htm
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology Mississippi delta (snimka Landsat, NASA) - primijeti! - kako rijeka i oceanske struje nose sediment (svijetlo žute boje) - oblik delte ovisi o količini sedimenta koji nosi i o snazi valova i struja u bazenu (moru)
građa delte: jednostavna kompleksna - pojedini dijelovi se nazivaju LOBOVI - rijeka na mjestu ulaza u more stvara LOB - dok ne ispuni akomodacijski prostor - bočno se seli na prostor koji može ispuniti - novi lobovi http://www.loyno.edu/lucec/mrdformation.html kosi slojevi pod blagim nagibom (1-5 %) - produžuju se daleko na šelf
dvije vrste delta: normalne i “Gilbertove delte” NORMALNE DELTE - građene od više lobova, blago nagnuti kosi slojevi - površina- nekoliko 100 - 1000 km2 - nastaju kada rijeka ulazi u plitki bazen s ograničenim akomodacijskim prostorom npr. Mississippi, Po, Ganges…
“GILBERTOVE DELTE” - male površine (nekoliko km2) - nastaju na strmim podlogama; veći akomodacijski prostor od normalnih delta - strmi slojevi (nagib 35%) - najčešće nastaju u jezerima preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology trodijelna građa: najplići dio - horizontalni slojevi; srednji dio - kosi slojevi; najviši dio - horizontalni slojevi
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
PROGRADACIJA DELTE - delte donose velike količine detritusa, mijenja se obalna linija, podiže se erozijska baza - stvara se novi akomodacijski prostor - ako je donos veći od akomodacijskog prostora - rijeka ga zatrpava - PROGRADACIJA DELTE - seljenje, napredovanje rijeke prema moru - događa se pri spuštanju morske razine (tj. izdizanje dna taložnog prostora) preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije
RETROGRADACIJA - povlačenje! - pomicanje prema kopnu - povećanje akomodacijskog prostora - događa se pri izdizanju morske razine (tj. tonjenju dna taložnog prostora) AGRADACIJA - vertikalno zapunjavanje taložnog prostora - donos materijala tj. detritusa proporcionalan je tonjenju taložnog prostora (subsidenciji)
ESTUARIJI - nastaje pri izdizanju erozijske baze tj. izdizanju morske razine kada more poplavi riječnu dolinu - rijeka stvara novo ušće - potopljena riječna dolina uslijed izdizanja morske razine usuarios.lycos.es/bio_geo/delta.html preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije www.memo.com.co/ecologia/estuario.html
dvije vrste estuarija: plimski estuarij - odlučujući utjecaj plime i oseke (veliki pješčani prudovi) valni estuarij - odlučujući utjecaj valova (rad valova stvara velike barijerne otoke od pijeska)
estuarij, Malibu, Kalifornija (pijesak migrira preko ušća estuarija u dva smjera; plima i riječni tok održavaju estuarij otvorenim prema moru) www.santamonicabay.org/.../tabid/77/Default.aspx dcm2.enr.state.nc.us/Wetlands/Coastal_Explore... satelitska snimka (Landset) estuarija, Albemarle i Pamlico Sounds, North Carolina; barijerni otoci vidljivi gore desno (uslijed valova); vegetacija - crvena na infracrvenoj snimci
ALUVIJALNE LEPEZE - poseban tip ušća - neke tekućice, posebno u suhoj klimi, ne stižu do mora ili nekog dr. vodenog tijela (rijeke, jezera) - oblikuju aluvijalnu lepezu umjesto delte - sedimentno tijelo nastalo na ušću planinskih potoka u aluvijalnu ravnicu - velika količina materijala, sezonski uvjetovana (pojačava se otapanjem snijega tj. leda) - može nastati u jezerima, a i u moru - ako nastaju iznad morske razine (iznad vode) - aluvijalne lepeze; ispod morske razine (ispod vode) - lepezne delte preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije
aluvijalna lepeza na ušću pustinjskog kanjona preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology velika aluvijalna lepeza u podnožju planina, Death Valley, Kalifornija aluvijalna lepeza na “slanoj kori” Death Valley, Kalifornija preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology
JEZERA www.tutay.ru/index.php?lang=en&el=places en.rian.ru/photolents/20070910/77675394.html
JEZERA - kopnene akumulacije vode (odvojene od mora); vode stajačice - prekrivaju 1.8% površine kopna, površina im se smanjuje! VRSTE JEZERA PO KEMIZMU VODE: slatka slana (NaCl i druge soli) PO POSTANKU: ledenjačka (glacijalna) vulkanska riječna umjetna
- neravnomjerno raspoređena na Zemlji - umjereni, vlažni klimatski pojas, ali i sušna područja (Bliski istok, sjeverna Azija) -najveće jezero - Kaspijsko j. (“more”) - 370.300 km2; dubina: 1.024 m -najdublje jezero - Bajkalsko j. - 1.620 m (20% zaliha slatke vode) earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/NewImages/... www.krug.com.by/work-archives-rafting_e.html www.chnpress.com/tourism/Geography/
jezera direktno povezana s vodnim licem ulaz vode u jezero - površinski tokovi podzemno procjeđivanje (voda temeljnica) izlaz vode iz jezera - površinski - procjeđivanjem - isparavanje
LEDENJAČKA J. - smješteno između završne morene i ledenjaka koji se “povlači” www.anthroarcheart.org/tbll14.htm ledenjačko jezero, Kanada
crevassezone.org/Photos/glacier_features.htm Juneau Icefield, Aljaska
posljednja glacijacija, prije 16.000 god.; - ispred sebe ledenjak gura veliku količinu zemlje i stijena (fragmenata različitih dimenzija) - nakon što se ledenjak istopio - ostala gomila materijala - Basking Ridge - brana - topljenjem ledenjak se smanjuje, nastaje ledenjačko jezero Passaic www.greatswamp.org/GeologicHistory.htm
earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/NewImages/... VULKANSKA J. - nastaju u kalderama, kraterima www.ecuadoor.com/cotopaxi_quilotoa.html www.dustydavis.com/ Quilotoa Crater Lake, Ekvador Crater Lake, Oregon