Knjižnično poslovanje 2

1. Knjižnično poslovanje 2 Dr. sc. Aleksandra Horvat Šk. god. 2007./2008.

2. Knjižnice i arhivi • U početku jedinstvene ustanove • arhivi: prikupljaju, obrađuju, čuvaju i daju na korištenje publikacije nastale u radu tijela javne vlasti, bez obzira na medij pohrane • knjižnice: prikupljaju, obrađuju, čuvaju i daju na korištenje publikacije pretežno znanstvenog, umjetničkog i informacijskog sadržaja

3. Knjižnica • Kulturna, obrazovna i informacijska ustanova koja odabire, nabavlja, obrađuje, čuva i daje na korištenje knjižničnu građu i ima organizirane službe koje pružaju različite usluge korisnicima

4. Knjižnična građa • Svaki jezični, slikovni ili zvučni dokument na lako prenosivom materijalu ili u elektronički čitljivom obliku informacijskoga, umjetničkoga, znanstvenog ili stručnoga sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, igre i igračke ako su dio knjižničnog fonda

5. Bibliotekarstvo ili knjižničarstvo • Djelatnost koja se obavlja u knjižnicama, a obuhvaća odabir, nabavu, stručnu obradu, pohranu i zaštitu građe te organizaciju različitih službi i usluga za korisnike • Postoji otkad postoje i knjižnice, no kao struka utemeljuje se tek u 2. pol. 19. st. kao posljedica novoga shvaćanja da je knjižnica društvena ustanova u službi javnosti

6. Bibliotekarstvo ili knjižničarstvo • Kao znanstvena disciplina ponekad se naziva knjižnična znanost • engl. library science • njem. Bibliothekswissenschaft • engl. (u novije doba) library and information science

7. Knjižnična znanost • Interdisciplinarna znanost koja crpi iz različitih, pretežno društvenih disciplina: znanosti o upravljanju, informatike, komunikologije, psihologije, sociologije, semiotike i semantike

8. Knjižnični poslovi • odabir knjižnične građe • uređivanje i stručna obrada građe • uređeno i primjereno smještavanje građe • čuvanje i zaštita građe • davanje građe na korištenje • pružanje obavijesti o građi pa i o onoj koju knjižnica nema

9. Klasifikacija knjižnica prema osnivaču samostalne knjižnice knjižnice u sastavu privatne knjižnice javne knjižnice

10. Klasifikacija knjižnica (2) prema načinu korištenja posudbene knjižnice referentne ili priručne knjižnice mješovite knjižnice

11. Klasifikacija knjižnica (3) prema sadržaju glazbene znanstvene medicinske pravne itd.

12. Klasifikacija knjižnica (4) prema vrsti korisnika školske dječje fakultetske itd.

13. UNESCO-ova klasifikacija (1970.) kriterij građe kriterij otvorenosti za korisnike

14. UNESCO-ova klasifikacija (2) nacionalne knjižnice visokoškolske knjižnice općeznanstvene knjižnice narodne knjižnice školske knjižnice specijalne (stručne) knjižnice

15. Nacionalna knjižnica središnja knjižnica u zemlji središte knjižničnog sustava ili mreže pristup svima iznad 18 godina moderne nacionalne k. nastaju u 19. st. osigurano stalno financiranje iz poreza građana

16. Zadaće nacionalne knjižnice stvaranje i trajno čuvanje nacionalne zbirke nacionalna zbirka/tisak/nakladnička produkcija depozitna knjižnica prema zakonu (obvezni primjerak) arhivska zadaća ustanova “nacionalnog pamćenja” nacionalni bibliografski ured

17. Zadaće nacionalne knjižnice (2) strana vrijedna literatura daje mišljenje o građi koja ima svojstva kulturnog dobra potiče i provodi mjere zaštite kulturnih dobara posebne zbirke znanstveno istraživanje u području bibliotekarstva i informacijske znanosti nadzor nad knjižničnim sustavom (matična služba)

18. Europske nacionalne knjižnice kraljevske zbirke ili knjižnice Bibliothèque nationale švedska Kraljevska knjižnica (zbirka kralja Gustava Vase u 16. st.) danska Kraljevska knjižnica prima obv. primjerak od 1697.

19. Europske nacionalne knjižnice (2) sveučilišne knjižnice Sveučilišne knjižnice u Cambridgeu i Oxfordu (Bodleiana) imaju i danas pravo na obv. primjerak Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Jeruzalemu najprije nacionalna knjižnica, a onda i središnja knjižnica Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu

20. Europske nacionalne knjižnice (3) Nacionalna knjižnica u Sarajevu postala je i sveučilišna knjižnica Univerziteta u Sarajevu Sveučilišna knjižnica u Zagrebu postala je kasnije Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom

21. Europske nacionalne knjižnice (4) Britanska knjižnica - Knjižnica Britanskog muzeja zbirka Sir Hans Sloanea, kojoj su u 17. i 18. st. dodane kraljevske zbirke

22. Kongresna knjižnica osnovana 1800. kao knjižnica Kongresa osnovana odlukom vlade građa iz zakonodavstva

23. Australska nacionalna knjižnica osnovana 1961. nastala iz Parlamentarne knjižnice Commonwealtha

24. Visokoškolske knjižnice prikupljaju, obrađuju i daju na korištenje građu znanstvenog, obrazovnog i općekulturnog sadržaja namijenjene studentima i nastavnicima dio znanstveno-nastavnog sustava sveučilišta pomažu u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi

25. Visokoškolske knjižnice (2) često su dio mreže ili konzorcija međuknjižnična posudba brojnije osoblje često imaju vlastitu zgradu

26. Općeznanstvene knjižnice građa iz svih znanstvenih područja multidisciplinarna i interdisciplinarna građa korisnici: znanstvenici, stručnjaci iz raznih područja, studenti i učenici srednjih škola brojnije osoblje knjižnica HAZU, Znanstvena knjižnica u Zadru

27. Narodne knjižnice namijenjene svim slojevima građanstva organiziraju službe i usluge za podizanje razine opće izobrazbe, informiranosti i kulture potiču stručni i znanstveni rad potiču samoobrazovanje (doživotno učenje) potiču i promiču čitanje služe rekreaciji

28. Narodne knjižnice (2) često imaju vlastitu zgradu mjesta javnog pristupa mreži društvena okupljališta financirane iz javnih sredstava često su dio mreže knjižnica

29. Narodne knjižnice (3) posebne aktivnosti izložbe posjeti autora javna čitanja djela tečajevi susreti s poznatim osobama

30. Školske knjižnice dio odgojno-obrazovnog sustava škole pomažu u izvođenju nastave pomažu stručnom uzdizanju nastavnika potiču stvaranje čitalačkih navika kod učenika pomažu u stjecanju pismenosti

31. Školske knjižnice (2) pomoć u pisanju zadaća stjecanje informacijske pismenosti često knjižnica koju vodi jedna osoba samo temeljne usluge

32. Specijalne (stručne) knjižnice jedinice, odjeli itd. u sklopu: javnih ili privatnih poduzeća zdravstvenih, pravosudnih itd. ustanova korisnici - članovi matične ustanove

33. Specijalne (stručne) knjižnice (2) pokrivaju usko specijalizirano područje pomažu u istraživanju specijalizirano osoblje

34. Zadaće knjižnice nabavlja građu obrađuje građu čuva i zaštićuje građu građu daje na korištenje uz odgovarajuću informacijsko-referalnu službu organizira različite kulturne aktivnosti za odrasle i djecu

35. Zadaće knjižnice izrađuje različita pomagala izdavačka djelatnost matična djelatnost

36. Organizacija i struktura knjižnice tradicionalni model: tehničke službe i korisničke službe nabava, katalogizacija i klasifikacija odijeljene od posudbe i informacijske službe poslovi se ne prenose

37. Organizacija i struktura knjižnice (2) odjeli: odjel za djecu, odjel za odrasle, čitaonica zbirke: zavičajna zbirka, zbirka AV građe, zbirka na manjinskim jezicima itd. službe: nabava, stručna i tehnička obrada, informacijsko-referalna služba, matična služba itd.

38. Knjižnični sustav sve knjižnice u zemlji središte je Nacionalna i sveučilišna knjižnica županijske knjižnice općinske knjižnice (prema broju stanovnika koje uslužuju dijele se na 6 podvrsta)

39. Općinske knjižnice I. više od 100.000 stanovnika II. 60.000 -100.000 st. III. 35.000 - 60.000 st. IV. 20.000 - 35.000 st. V. 10.000 - 20.000 st. VI. do 10.000 st.

40. Općinske knjižnice ogranak knjižna stanica (najmanje 250 knjiga) knjižni stacionar (najmanje 100 knjiga) pokretna knjižnica (bibliobus, bibliobrod, deve itd.)

41. Knjižnična mreža svrha: bolje, djelotvornije i jeftinije korištenje knjižnične građe i usluga uštede: koordinirana nabava, centralizirana obrada itd.