1 / 49

Međunarodna ekonomija

Međunarodna ekonomija. Predavanje 13: “Teorijski aspekti zaduženosti i inozemna zaduženost RH” Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić. Pregled predavanja. Teorijske značajke vanjskog duga Pokazatelji zaduženosti Ciklus zaduživanja Uzroci i instrumenti zaduženosti

magar
Download Presentation

Međunarodna ekonomija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Međunarodna ekonomija Predavanje 13: “Teorijski aspekti zaduženosti i inozemna zaduženost RH” Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić

  2. Pregled predavanja • Teorijske značajke vanjskog duga • Pokazatelji zaduženosti • Ciklus zaduživanja • Uzroci i instrumenti zaduženosti • Rješenje problema duga • Zaduženost Republike Hrvatske

  3. Ciljevi predavanja Student nakon predavanja mora steći sljedeće kompetencije: • Shvatiti i razumjeti uzroke zaduženosti neke zemlje • Znati ocijeniti stupanj zaduženosti zemlje i instrumente rješavanja problema zaduženosti

  4. Definicija pojmova • Dug ≠ deficit • Dug – stanje, kumulativ prijašnjih deficita • Deficit – tijek • Twin/double deficit • Javni vs vanjski dug

  5. Javni dug vs. vanjski dug • Javni dug - predstavlja dug države • Dug središnje države • Lokalne države • Izvanproračunskih fondova • Državnih jamstava • HBOR-a • Vanjski(inozemni dug) - predstavlja dug svih sektora gospodarstva (stanovništvo, poduzeća, banaka i države) prema inozemstvu

  6. Pojam i definicija vanjskog duga • “Neotplaćen iznos tekućih, nepotencijalnih obveza kojima se zahtijeva plaćanje kamate i/ili glavnice od strane dužnika u nekom trenutku u budućnosti koje rezidenti duguju nerezidentima jedne ekonomije”

  7. Osnovni računovodstveni principi tretiranja vanjskog duga • Osnovne karakteristike koje mora sadržavati obveza da bi bila svrstana pod vanjski dug su: • biti neotplaćena i stvarna • postojati prema nerezidentu • biti nepotencijalna • evidentirana u vrijeme nastanka transakcije • sadržavati glavnicu i/ili kamate • imati oblik stvorene, a neizmirene obveze

  8. Klasifikacija vanjskog duga • Vanjski dug se može klasificirati s obzirom na: • rok dospijeća (kratkoročni i dugoročni) • nositelja duga (država, banke, stanovništvo..) • denominaciju duga (u domaćoj i stranoj valuti) • uračunate kamate (s kamatama i bez) • jamstvo države (zajamčen i nezajamčen) • dospijeće duga ( izvorno i preostalo dospijeće) • vrijednost duga na tržištu dugova (nominalna i tržišna) • promjenjivost kamatne stope na dug (fiksna i promjenjiva kamatna stopa)

  9. Institucionalna struktura vanjskog duga • Institucionalna struktura vanjskog duga sastoji se od: • Sektora monetarne vlasti • Sektora države • Sektora banaka • Sektora stanovništva i poduzeća

  10. Pokazatelji inozemne zaduženosti • Pokazatelji stanja • Odnos ukupnog duga prema BDP-u • Odnos ukupnog duga prema izvozu robe i usluga • Odnos međunarodnih pričuva i vanjskog duga • Odnos kratkoročnog prema ukupnom dugu • Odnos multilateralnog i ukupnog duga • Pokazatelji tijeka • Odnos otplate duga prema izvozu robe i usluga • Odnos godišnje obveze po kamatama prema izvozu • Odnos otplate glavnice prema iskorištenim zajmovima • Odnos međ. pričuva i otplate inozemnog duga • Odnos neto transfera prema uvozu • Odnos neto transfera financijskih sredstava iz inozemstva • Odnos iskorištenih zajmova prema uvozu • Odnos godišnje obveze po kamatama i duga

  11. Temeljni pokazatelji stanja • Odnos ukupnog (vanjskog) duga prema bruto domaćem proizvodu (D/Y) • Dug održiv ako je r>i gdje je, • r = stopa rasta realnog BDP-a • i = kamatnjak na dug • Kriteriji MMF-a i Svjetske banke – prezaduženost zemlje nastaje kad dug premaši udio od 80% u BDP-u

  12. Temeljni pokazatelji stanja • Odnos ukupnog duga prema izvozu robe i usluga (D/E) • Dobar pokazatelj sadašnje sposobnosti otplate duga • D/E > 220% - kreditni bonitet dužnika upitan

  13. Temeljni pokazatelj tijeka • Odnos otplate duga prema izvozu robe i usluga (DS/E) • Pokazuje koliki dio prihoda od izvoza robe i usluga treba odvojiti za otplatu • DS/E > 30% - realna opasnost od nevraćanja duga

  14. Ciklus zaduživanja B A B - VTB + C – neto kamate - A = B + C = tijekovi neto kapitala C D – stanje duga D + -

  15. Stadiji zaduživanja • I. Mladi dužnik • Deficit VTB (B) • Negativni saldo kamata (C) • Neto uvoz kapitala (A) • Porast zaduženosti (D) • II. Zreli dužnik • Opadanje deficita VTB, početak suficita • Negativni saldo kamata • Smanjenje neto uvoza kapitala • Manja stopa rasta zaduženosti • III. Smanjivač duga • Suficit VTB • Smanjenje negativnog salda kamata • Neto izvoz kapitala • Smanjivanje zaduženosti

  16. Stadiji zaduživanja, nast. • IV. Mladi vjerovnik • Smanjivanje suficita VTB – početak deficita • Početak suficita računa kamata • Smanjivanje neto izvoza kapitala • Neto akumulacija inozemne aktive • V. Zreli vjerovnik • Deficit VTB • Suficit na računu kamata • Opadajući tijekovi kapitala • Mali porast ili stagnacija inozemne aktive

  17. Uzroci zaduženosti • Eksterna je zaduženost posljedica neravnoteže između agregatne potražnje i ponude u zemlji. • Y = C + I + G + E – U • Y + U = C + I + G + E • [Y – (C + G)] – I = E – U • S – I = E – U Domaća štednja (S)

  18. Faktori zaduženosti • Uzroci zaduženosti zemlje se mogu podijeliti na: • unutarnje (endogene) i • vanjske (egzogene) faktore zaduženosti • U endogene faktore spadaju pogreške u makroekonomskoj (razvojnoj) politici zemlje, a u egzogene faktore utjecaji iz međunarodnoj okruženja na koje država ne može djelovati.

  19. Endogeni faktori zaduženosti • Najvažniji endogeni faktori zaduženosti su: • prekomjerna potrošnja koja je veća od potrošnje • višak investicija nad štednjom koji se financira zaduživanjem • politika negativnih realnih kamatnih stopa • politika precijenjenog tečaja nacionalne valute • inflacija • visok robni uvoz

  20. Egzogeni faktori zaduženosti • Najvažniji engzogeni faktori zaduženosti su: • kretanje kamatnih stopa na međunarodnom tržištu kapitala • promjene uvjeta razmjene • promjene ponude kapitala na međunarodnom tržištu kapitala • ekonomska i politička (ne)stabilnost u međunarodnom okruženju

  21. Crowding-out effect • Posljedice javnog duga – kratkoročne i dugoročne • Porast državne potrošnje (G) povećava transakcijsku potražnju za novcem • Posljedica – restriktivna monetarna politika i rast kamatnjaka • Efekt istiskivanja (eng. crowding-out effect) privatnih investicija zbog povećane državne potrošnje i rasta kamatnjaka

  22. Instrumenti zaduženja • Dugoročni • Obveznice (euroobveznice) • Krediti • Kratkoročni • Trezorski zapisi MFIN • Instrumenti tržišta novca • Nemogućnost financiranje države kod centralne banke

  23. Rješenje problema duga • Monetizacija duga • Restriktivna fiskalna politika • Povećanje prihoda od prodaje državne imovine (privatizacija) • Novo zaduživanje • Reprogramiranje duga • Proglašenje moratorija

  24. Zaduženost Republike Hrvatske • Povijesni razvoj inozemnog duga RH • Kretanje inozemnog duga prema sektoru • vjerovnika • dužnika • Pokazatelji zaduženosti • Komparativni pokazatelji • Twin deficit

  25. Povijesni razvoj vanjskog duga Hrvatske • Vanjski dug Hrvatske se računa od trenutka stjecanja neovisnosti države i nije se počeo brojati od nule • Raspadom SFRJ Hrvatska je preuzela početnu razinu vanjskog duga od 2831,7 milijuna USD • Početna razina se uvaćala za dodatnih 885,2 milijuna USD koliko je iznosilo neto korištenje u procesu reprogramiranja prema Londonskom i Pariškom klubu

  26. Povijesni razvoj vanjskog duga Hrvatske

  27. Kretanje inozemnog duga RH • Krajem 2011. godine bruto inozemni dug Hrvatske je iznosio 45.733,6 milijuna EUR • Od toga najveći udio je zauzimala zaduženost sektora stanovništva i poduzeća (ostali domaći sektori) s 20.181,9 milijuna EUR • Zaduženost države je iznosila 6.996,0 milijuna EUR, banaka 11.627,9 milijuna EUR, a zaduženost po osnovi inozemnih izravnih ulaganja je iznosila 6.927,7 milijuna EUR

  28. Kretanje inozemnog duga RH

  29. Inozemni dug Republike Hrvatske prema sektoru kreditora • Inozemni dug Republike Hrvatske se prema sektoru kreditora dijeli na: • privatni kreditori • javni kreditori • gotovina i depoziti • portfeljna ulaganja (instrumenti tržišta novca i obveznice)

  30. Inozemni dug Republike Hrvatske prema sektoru kreditora

  31. Pokazatelji stanja inozemnog duga RH • Pet pokazatelja stanja inozemne zaduženosti • Primjetan je rast svih pokazatelja zaduženosti • Krajem 2011. godine udio vanjskog duga u BDP-u iznosio 99,6% • Krajem 2011. udio vanjskog duga u izvozu robe i usluga je iznosio 243,3% čime se Hrvatska svrstava u skupinu prezaduženih zemalja

  32. Pokazatelji tijeka inozemnog duga RH • Osam pokazatelja tijeka inozemne zaduženosti • Prema temeljnom pokazatelju zaduženosti otplate inozemnog duga prema izvozu robe i usluga (36,9% 2011. godine) Hrvatska pripada skupini prezaduženih zemalja

  33. Kritične granice održivosti inozemnog duga • Prema kritičnim razinama pokazatelja zaduženosti na dan 31.12.2009. godine Hrvatska prema nekim pokazateljima ima neodržive razine vanjskog duga dok drugi ukazuju da je vanjski dug i dalje održiv

  34. Kritične granice održivosti inozemnog duga

  35. Usporedba s drugim zemljama

  36. Dekompozicija vanjskog duga

  37. Prilog 20. Doprinosi promjeni udjela vanjskog duga u BDP-u u osnovnoj srednjoročnoj projekciji Izvor: Jošić, H.:”Dinamička analiza održivosti vanjskog duga Republike”, doktorska disertacija

  38. Izvor: Jošić, H.:”Dinamička analiza održivosti vanjskog duga Republike”, doktorska disertacija

  39. Grafikon 10. Pregled scenarija analize osjetljivosti vanjskog duga Republike Hrvatske (udjeli vanjskog duga u BDP-u, u %)

  40. Prema osnovnom srednjoročnom scenariju i ostalim scenarijima osjetljivosti vanjskog duga udjeli inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu su pokazali neodržive putanje rasta. • Iz prezentirane analize osjetljivosti vanjskog duga proizlazi neodrživost vanjskog duga Republike Hrvatske u petogodišnjem (projiciranom) razdoblju.

  41. Twin deficit • Twin (double) deficit predstavlja dvostruki deficit • Deficit proračuna (višak rashoda na prihodima) • Deficit vanjskotrgovinske bilance (uvoz roba i usluga veći od izvoza)

  42. 10 razloga protiv deprecijacije kune • Mnogo je negativnih učinaka nagle deprecijacije kune za Hrvatsku kao malu i otvorenu zemlju

  43. 10 razloga protiv deprecijacije kune • Najznačajniji razlozi su: • povećava otplatu kredita stanovništva i poduzeća • povećava uvozne cijene što uzrokuje inflaciju • smanjuje štednju u kunama • smanjuje realni dohodak stanovništva • povećava porezni teret i vodi u inflacijski porez • utječe na neatraktivnost kunskih vrijednosnih papira i usporava oporavak burze

  44. 10 razloga protiv deprecijacije kune • povećava kunsku prouvrijednost vanjskog duga kao udjela u BDP-u • smanjuje vrijednost potraživanja poduzeća • pridonosi nepovjerenju investitora u sposobnost otplate dugova • deprecijacijom svi u konačnici gube i vodi u još dublju recesiju

  45. Zaključak • Dug – dobar ili loš? • Odnos rasta realnog BDP-a i izvoza prema otplati kamata na dug • Mali dug – problem dužnika, veliki dug – problem vjerovnika

  46. Pitanja

More Related