1 / 52

Najvažnije u prvim danima

Najvažnije u prvim danima. Milan Stanojević Klinička bolnica “Sv. Duh” Zagreb Klinika za ginekologiju i porodništvo Medicinskog fakulteta u Zagrebu Odjel neonatologije. Pohađanje trudničkih tečajeva. 30% parova pohađa trudničke tečajeve

magee-valdez
Download Presentation

Najvažnije u prvim danima

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Najvažnije u prvim danima Milan Stanojević Klinička bolnica “Sv. Duh” Zagreb Klinika za ginekologiju i porodništvo Medicinskog fakulteta u Zagrebu Odjel neonatologije

  2. Pohađanje trudničkih tečajeva • 30% parova pohađa trudničke tečajeve • 70% nema informacije o tome što će se događati tijekom poroda i u rodilištu • Nedostatak informacija, nerealna očekivanja nemoguće je nadoknaditi radom zdravstvenih djelatnika u rodilištu • Rodilište mora biti mjesto koje je prijateljski naklonjeno prema majci i djetetu

  3. Anketa – provođenje BFHI u K.B. Sv. Duh u prvih 6 mjeseci 2012. godine • Ukupno je anketu ispunilo 828 žena što je obuhvat od 50,8% • Način poroda je bio: • vaginalni porod 84,2% • Carski rez 12,7% • Vakuum ekstrakcija 3,1%

  4. Vrijeme proteklo od poroda do dolaska na odjel babinjača 81,5%

  5. Koliko je proteklo od dolaska na odjel babinjača do dobivanja djeteta

  6. Sjećate li se sestre koja je donijela dijete?

  7. One koje su rodile carskim rezom da li su ostvarile kontakt koža koža i koliko dugo

  8. Jesu li sestre obavijestile kada je dijete spremno za sisanje

  9. Da li je pružena pomoć kada je dijete bilo spremno za dojenje?

  10. Dojite li svoje dijete?

  11. Da li ste zadovoljni s pomoći kod prvog podoja u rađaonici?

  12. Da li ste zadovoljni s pomoći kod prvog podoja na odjelu babinjača?

  13. Da li ste zadovoljni s pomoći tijekom sljedećih dana do otpusta?

  14. Što vam je savjetovano kako dugo i kako često valja dojiti dijete?

  15. Da li je dijete hranjeno nečim drugim osim majčinim mlijekom?

  16. Da li je dijete hranjeno bočicom s dudom?

  17. Da li je imalo dudu varalicu u rodilištu?

  18. Da li je bilo razdoblja kada vaše dijete nije bilo s vama?

  19. Zašto su vas razdvojili?

  20. Da li ste dobili informaciju kome se obratiti nakon otpusta u slučaju poteškoća s dojenjem?

  21. Što je rečeno - kome da se javite

  22. Načini na koji majka stimulira plod Vestibulo-kohlearna stimulacija (promjene položaja tijela) Kemosenzorna (mirisi-okusi) stimulacija Slušna stimulacija Taktilna stimulacija Psihovegetativna stimulacija Endokrina stimulacija Bio-ritam

  23. Razvoj fetalnihosjeta Dozrijevanje osjeta Čitava koža Oralno/nazalnikemoreceptori Sluh Dodir/toplina Vestibularni sustav Vid Moro Lice, tabani, dlanovi 20 30 40 7 Gestacijskadobutjednima J.P.Lecanuet,B.Schaal,2002

  24. Osjetljivo razdoblje: neslaganje između razvijene sposobnosti otkrivanja osjeta boli i doživljaja boli zbog nerazvijenosti modifikacijskog sustava boli koji se tek počinje razvijati www.gargaro.com/fetalpain.html The period between 20-30 weeks is a uniquely vulnerable time, since the pain system is fully established, yet the higher level pain-modifying system has barely begun to develop.

  25. Izolirana antefleksija i retrofleksija glave

  26. Otvaranje očiju

  27. Mrštenje, grimase

  28. Pućenje usta

  29. Otvaranje očiju, pokušaji gledanja

  30. Otvaranje očiju

  31. Plač u maternici?

  32. Smijanje Plakanje

  33. KONTAKT KOŽA NA KOŽUZAŠTO JE VAŽAN? ljubaznošću dr.sc. ANITE PAVIČIĆ BOŠNJAK, dr.med., IBCLC Klinička bolnica Sveti Duh Zagreb

  34. KORAK 4. OD 10 INICIJATIVE UNICEF-A I SZO “BOLNICA PRIJATELJ DJECE” KONTAKT KOŽA NA KOŽU (KNK) I RANI POČETAK DOJENJA • ostvarivanje kontakta koža na kožu majke i djeteta odmah nakon porođaja u trajanju od najmanje jednoga sata

  35. PUZANJE PREMA DOJCI – UROĐENO PONAŠANJE NOVOROĐENČETA • Kada se neposredno nakon rođenjanovorođenče stavi u kontakt koža na kožu ono će dopuzati do dojke i spontano započeti sisati za oko 60 minuta. Widstrom et al. Acta Paediatr Scand 1987;76:566-72. Righard L, Alade MO. Lancet 1990;336:1105-7.

  36. COCHRANE SUSTAVNI PREGLED O KONTAKTU KOŽA NA KOŽU • 30 istraživanja;zdrava, donošena novorođenčad i njihove majke (N=1925) • Djeca • imaju bolju regulaciju tjelesne topline • manje plaču • češće ostvaruju interakciju sa majkom • sklonija su dojiti, trajanje dojenja je dulje • imaju bolji rani odnos sa svojom majkom Moore ER, Anderson GC, Bergman N.CochraneDatabase of Systematic Reviews 2007, Issue 3.CD003519.

  37. UČINCI KONTAKTA KOŽA NA KOŽU • Smiruje majku i dijete, te se tako stabilizira srčana akcija i disanje djeteta • Pomaže pri metaboličkoj adaptaciji i stabilizaciji razine glukoze u djeteta • Novorođenče manje plače, pa štedi energiju • Kolonizacija majčinim nepatogenim bakterijama • Stimulacija osjeta mirisa, okusa, dodira

  38. UČINAK KONTAKTA KOŽA NA KOŽU NA NOVOROĐENČE

  39. KONTAKT KOŽA NA KOŽU: UČINAK NA DOJENJE 63% 21% Righard L, Alade O. Effect of delivery room routines on success of first breastfeed.Lancet1990;336:1105-1107.

  40. KONTAKT KOŽA NA KOŽU – NOVOROĐENČE PREPOZNAJE MIRIS MLIJEKA VLASTITE MAJKE • Zdrava, donošenanovorođenčad(N=60) slučajnim odabirom svrstana u skupinu KNK odnosno kontrolnu skupinu • 1. i 4. dannakon rođenjanovorođenčad iz skupine KNK drugačije je reagirala na mlijeko vlastite majke u usporedbi s reakcijom na mlijeko druge majke, tvornički pripravak mlijeka, vodu, voćni sok. • Dojenčad iz skupine KNK dojena je 1,9 mjeseci duže od kontrolne skupine Mizuno K et al. Acta Paediatr 2004;93:1640-45.

  41. Kontakt koža na kožu: učinak na majku • Povećava razinu oksitocina i njegovo pulzatilno otpuštanje • Povećava varijacije u kožnoj temperaturi • Smanjuje krvni tlak • Smanjuje koncentraciju kortizola • Smanjuje anksioznost • Opušta majku • Poboljšava socijalno ponašanje majke Nissen et al. 1998; Uvnäs-Moberg et al.1990, Morelius et al. 2005

  42. Kad ne može majka dobar je tata

  43. Važnost kontakta koža na kožu • Svi intrapartalni i postnatalni protokoli moraju se zasnivati na principima neodvajanja novorođenčadi od njihovih majki i obitelji • Nedonoščad i novorođenčad male porodne težine treba promatrati kao fetuse koji žive izvan maternice i kojima je za poticanje dozrijevanja potreban kontakt koža na kožu Acta Pædiatrica 2010;99; 820–826.

  44. Petar (1100g 25+5/7) – Koža koža1200g 27 dana

  45. Nika 880g koža koža stabilna i na respiratoru

  46. Učinak učestalosti dojenja tijekom prva 24 sata života na broj novorođenih koji će imati bilirubin veći od 256 mmol/L 6. dana života u japanske novorođenčadi % novorođenčadi s bilirubinom > 256 mmol/l 6. dan života Broj podoja tijekom prva 24 sata Pediatrics 1990;86:171

  47. Zbog čega novorođenčadi sa žuticom ne treba davati vodu (glukozu, infuziju,čaj) Bilirubin mmol/L Acta Paediatr Scand 1982;71:759.

More Related