300 likes | 605 Views
TEORIJE MENADŽMENTA. RAZVOJ MISLI O MENADŽMENTU. Pitanja koja ćemo analizirati? 1) Preteče razmišljanja o menadžmentu 2) Doprinosi u 19. stoljeću - preteče predstavnika znanstvenog menadžmenta (upravljanja) 3) Klasična škola – više smjerova
E N D
RAZVOJ MISLI O MENADŽMENTU • Pitanja koja ćemo analizirati? • 1) Preteče razmišljanja o menadžmentu • 2) Doprinosi u 19. stoljeću - preteče predstavnika znanstvenog menadžmenta (upravljanja) • 3) Klasična škola – više smjerova • 4) Škola međuljudskih odnosa i bihejvioristički pristupi • 5) Kvantitativna škola i znanosti o upravljanju • 6) Sistemski pristup • 7) Situacijski-kontingencijski pristupi
RAZVOJ MISLI O MENADŽMENTU • Menadžment – vrlo stara aktivnost • Menadžment u poduzeću – kraj 18.– poč. 19. st. • Korijeni – stari koliko i sačuvani pisani tragovi • 5000 p.Kr. – Sumerska civilizacija – glinene ploče • 2700 p.Kr. – Egipat – piramide, vođenje državnih poslova • 1800 p.Kr. – Babilon – Hamubarijev zakonik • 600 p.Kr. – Kina – Sun Tzu, Konfučije • 450-350 p.Kr. – Grčka – Sokrat, Aristotel
RAZVOJ MISLI O MENADŽMENTU • 200 p.Kr. - 400 – Rim • Srednji vijek - pojedini elementi upravljanja - država, vojska, javni radovi, crkva • 18. stoljeće - INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA • James Watt (1736-1819) – parni stroj (1765) • M. Bolton, E. Witney - gospodarstvenici, pokušavaju riješiti praktične tehničke probleme • A. Smith (1776) – “nevidljiva ruka tržiša”, specijalizacija, radne divizije
RAZVOJ MISLI O MENADŽMENTU • 19. st. - Dalji razvoj - faza MENADŽMENT PUTEM POKUŠAJA I POGREŠAKA • Menadžment - nije znanost, postoje pojedinačni doprinosi • Charles Babbage (1792-1871) – “analitička mašina”, prvi principi – značaj specijalizacije i podjele rada, metode za podizanje produktivnosti, dijeljenje profita • Robert Owen (1771-1858) - poboljšavao radne i životne uvjete radnika, samodisciplina i odgovornost • Daniel McCallum (1815-1878) - postavio pojedinačne principe (autoritet, odgovornost, informacije), začetnik organizacijske sheme
POJAVA KLASIČNE ŠKOLE • Kraj 19. st. – početak 20. st. – raste potreba za sistematizacijom znanja • Pitanja koja dominiraju – Kako povećati proizvodnju? Kako podići produktivnost zaposlenih? • 1886. - Henry Towne – “Inženjer kao ekonomist” – potreba kreiranja nove znanosti – MENADŽMENTA
POJAVA KLASIČNE ŠKOLE • Pojava KLASIČNE ŠKOLE sa 3 pravca • I – Znanstveni menadžment • II – Klasična organizacijska teorija • III – Teorija birokracije
KLASIČNA ŠKOLA – ZNANSTVENI MENADŽMENT • Rodonačenik – Frederick W. Taylor (1856-1915) • Inženjer, duga poslovna karijera • Osnovni problemi – kako povećati produktivnost, kako motivirati zaposlene da prihvate nove metode • Najpoznatije djelo “Principi znanstvenog upravljanja”
KLASIČNA ŠKOLA – ZNANSTVENI MENADŽMENT • 4 temeljna principa: • I – Razvoj prave znanosti • II – Znanstvena selekcija i razvoj radnika • III – Znanstvena obuka i trening radnika • IV – Skladni odnosi i suradnja radnika i menadžera
KLASIČNA ŠKOLA – ZNANSTVENI MENADŽMENT • OSTALI PREDSTAVNICI: • Henry Gantt (1861-1919) - sistem bonusa u nagrađivanju zaposlenih.. • Frenk & Lillian Gilbreth - studija pokreta • H. Ford - pokretna traka – Model T • Najvažniji doprinosi - Menadžment postaje znanost mentalna revolucija; formuliraju se principi, povećava produktivnost, raste motiviranost radnika • Kritika - univerzalnost principa, zapostavlja se ljudski faktor ekonomski čovek
KLASIČNA ŠKOLA – KLASIČNA ORGANIZACIJSKA TEORIJA • Rodonačelnik – Henri Fayol (1841.-1925.) • Promatra cjelokupnu organizaciju • Daje prvu zaokruženu teoriju menadžmenta • 3 glavna doprinosa: • I - Aktivnosti organizacije - tehničke, komercijalne, financijske, računovodstvene, sigurnosti, administracija
KLASIČNA ŠKOLA – KLASIČNA ORGANIZACIJSKA TEORIJA • II - Aktivnosti administriranja (menadžmenta) - predviđanje i planiranje, organiziranje, vođenje, koordinacija i kontrola • III - Principi organiziranja – 14 principa, npr. radne divizije, autoritet, disciplina, jedinstvo, red, pravičnost.....
KLASIČNA ŠKOLA – KLASIČNA ORGANIZACIJSKA TEORIJA • Max Webber (1864-1920) - sociolog, filozof • Tvorac teorije BIROKRACIJE (BIROKRATSKI MENADŽMENT) • Razlikovao 3 tipa autoriteta - Racionalno-pravni; Tradicionalni; Karizmatski • Definirao principe birokracije: jasna podjela autoriteta i odgovornosti, hijerarhija, izbor i postavljenja na osnovi znanja i stručnosti, programirana i definirana karijera, čvrsta pravila... • Ostali - M.P. Follett, C. Bernard
SOCIO-PSIHOLOŠKI PRISTUP • I – ŠKOLA MEDJULJUDSKIH ODNOSA • - Nastaje 30-ih godina 20. st. paralelno s eksperimentima u Hawthorneu • 3 faze – 1924-27 - 1927-30 – 1931-32 • Testirani principi znanstvenog upravljanja • U višim fazama uključeni psiholozi – uočen veliki značaj ljudskog faktora • Elton Mayo (1880-1949) čovjek socijalno biće • Menadžment – usmjeravanje ljudi i odnosa između njih • Velika pažnja Visok moral Zadovoljstvo na poslu Visoke performanse
SOCIO-PSIHOLOŠKI PRISTUP • II – BIHEJVIORISTIČKI PRISTUPI • Dalji razvoj od sredine 20. stoljeća • Veliki broj autora i doprinosa • Hugo Munstenberg - industrijska psihologija Abraham Maslow - motivacijska teorija potreba
SOCIO-PSIHOLOŠKI PRISTUP • II – BIHEJVIORISTIČKI PRISTUPI • D. McGregor - teorije X i Y • C. Argyris, R. Likert, K. Davis, F. Herzberg.... • Najvažniji doprinosi: - ukazuju na značaj ljudi, otvaraju nova pitanja (motiviranje, ponašanje, grupe, timove, konflikte, liderstvo, ...) • Danas – Organizacijska teorija – Organizacijsko ponašanje (3 nivoa ponašanja – individualni, grupni, organizacijski)
UPITNIK FILOZOFIJE MENADŽMENTA
Zaposleni u osnovi: Žele raditi Spremni su preuzeti odgovornost Žele realizirati i razviti svoje potencijale Žele poštovanje i postignuće Žele autonomiju i samokontrolu Može im se vjerovati Zaposleni u osnovi: Ne vole raditi Ne žele odgovornost Nezainteresirani su za probleme poduzeća Žele samo novac i materijalne pogodnosti Egoistični su i nezainteresirani za druge Ne može im se vjerovati 144 124 104 84 64 44 24 0 -24 -44 -64 -84 -104 -124 -144 Interpretacija rezultata upitnika filozofije managementa AUTOKRATSKI STIL DEMOKRATSKI STIL TEORIJA X TEORIJA Y
KVANTITATIVNA ŠKOLA • Pojava 30-ih godina 20. stoljeća i tijekom 2. sv. rata • Podrazumijeva korištenje kvantitativnih disciplina i oruđa u rješavanju menadžerskih problema • 1938 – Blackett – operacijska istraživanja - sistemi protuzračne obrane (radar) • Pojedini predstavnici i doprinosi: Von Neuman i Morgenstern – teorija igara, Kantorivic – input-output tabele, Viner – informatika • Posle rata – primjena kvantitativnih metoda u biznisu
KVANTITATIVNA ŠKOLA • Pomažu u rješavanju mnogih problema – upravljanje zalihama, alokacija resursa, obrt, smanjenje troškova.... • Suština pristupa: Skup kvantitativnih orudja, pomažu u donošenju odluka i omogućavaju racionalno odlučivanje • U sebe danas uključuju: • 1) Znanost o upravljanju • 2) Operacijski menadžment • 3) Informatiku i upravljačke informacijske sustave
SISTEMSKI PRISTUP • Pojava – sredinom 20. st. • Korijeni – biolog Ludwig von Bertalanffy (1901-1972) OPĆA TEORIJA SUSTAVA • K. Boulding – 1956 – 9 hijerarhijskih sustava • Sustav = skup povezanih elemenata koji su različiti a funkcioniraju kao cjelina • Elementi teorije sustava – sagledavanje odnosa cjeline i dijelova; Stanje ravnoteže, Otvorenost, Povratna sprega, Sinergija,...
SISTEMSKI PRISTUP • T. Parsons – Svaka organizacija se sastoji iz 3 podsustava: • 1) Tehničkog • 2) Organizacijskog i • 3) Institucionalnog • ZNAČAJ: • - Uočavanje organizacija kao zaokruženih sustava • - Razumijevanje odnosa cjeline i dijelova • - Analiza utjecaja promjena u nekom od podsustava • - Pomaže u razumijevanju veza organizacije i okruženja • - Afirmira se INTERDISCIPLINARNOST u menadžmentu
KONTIGENCIJSKI PRISTUP • Pojava 60-70 godina 20. stoljeća • Veliki stupanj promjena u okruženju • Nema “jednog najboljeg načina” • “Sve zavisi” - pristupi menadžmentu zavise od konkretne situacije • Dosta doprinosa - J. Woodward, J. Galbraith • a) Nema 1 način upravljanja i b) svaki način upravljanja nije podjednako efikasan u svim organizacijama • Na tim osnovama nastaje koncept STRATEŠKOG MENADŽMENTA
DVA POGONA GENERAL MOTORSA
Koji je pristup managementu svojstven za pogon VAN NUYS? • KLASIČNI PRISTUP MANAGEMENTU • Uska specijalizacija i podjela rada – Fayolov administrativni management • Zaposlene se tretira kao robote, kao strojeve – znanstveni management • Preciznost opisa svakog posla – Weberova birokracija • Ideje i sugestije radnika se ignoriraju, oni nemaju učešća u donošenju i provođenju odluka te su zbog toga pasivni u razmišljanju i samostalnom djelovanju, odnosno bez inicijative (“Ako su i vidjeli greške nisu nikome o tome govorili.”) – radnike se tretira prema Teoriji X
Zbog specijalizacije i podjele rada rad je dehumaniziran, monoton i dosadan • Na radnike se gleda uniformno kao na ljude bez individualnih karakteristika • Radnici se ne osjećaju kao dio kolektiva, međusobno su otuđeni • Pasivnost, niska zainteresiranost radnika za njihov dio posla pa se radnici ne osjećaju odgovornima za svoje obavljanje posla (“… ili koliko GM košta popravak grešaka koje su načinili.”) • Radnici ne vide ukupnu sliku, odnosno nisu zainteresirani znati što je gotov proizvod i kako mu oni doprinose; nisu zainteresirani za ciljeve organizacije već isključivo za obavljanje svog segmenta posla (“Oni su radili posao koji im je bio naređen, bez da su ga povezivali s gotovim automobilom.”)
Koji je pristup managementu svojstven za pogon FREMONT? • BIHEVIORALNI PRISTUP MANAGEMENTU • Najvažniji zadatak managementa Fremonta je upravljanje ljudskom komponentom, što se očituje iz 7 točaka nove poslovne filozofije • Zaposlenima je delegirana odgovornost za kontrolu (točka nove poslovne filozofije: “Vlastita kontrola učinka od strane timova radnika”) – Teorija Y • Smatranje da su zaposleni spremni preuzeti odgovornost (točka nove poslovne filozofije: “Tretiranje zaposlenih kao da su manageri”) – Teorija Y
Grupa odnosno tim postaje važan faktor povećanja proizvodnosti – timska organizacijska struktura prema Likertovoj participativnoj teoriji • Toyotina poslovna filozofija ukazuje na sudjelovanje radnika u davanju ideja i sugestija te u odlučivanju i provođenju odluka, što je dovelo do dobrih rezultata na razini organizacije – participativni stil managementa prema Likertovoj participativnoj teoriji • Konstantno razvijanje zaposlenih (jedna od 7 točaka nove poslovne filozofije) – Argyrisova teorija interpersonalne kompetencije
Uspostavljanje uzajamnog povjerenja između sindikata i managementa (jedna od 7 točaka nove poslovne filozofije) – prema školi međuljudskih odnosa ponašanje radnika je prvenstveno ovisno o društvenim i organizacijskim uvjetima rada • Svaki član tima je treniran za sve poslove u timu – prema školi međuljudskih odnosa zaposleni rade bolje ako im je dan širi spektar zadataka koje moraju obaviti