1 / 25

Kako povećati motivaciju?

Kako povećati motivaciju?. Podsjetimo se…što sve povoljno djeluje na motivaciju?. Optimalna obilježja motivacije za učenje: Intrinzična motivacija: potrebe, interesi, radoznalost učenika Učenje kao cilj: osobno zadovoljstvo učenika u učenju, rješavanju problema, vlastitom napretku

mari
Download Presentation

Kako povećati motivaciju?

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Kako povećati motivaciju?

  2. Podsjetimo se…što sve povoljnodjeluje na motivaciju? Optimalna obilježja motivacije za učenje: • Intrinzična motivacija:potrebe, interesi, radoznalost učenika • Učenje kao cilj:osobno zadovoljstvo učenika u učenju, rješavanju problema, vlastitom napretku • Učenici s takvim ciljem odabiru umjereno teške i izazovne zadatke • Orijentacija na zadatak: nastojanje da se riješi zadatak ili problem

  3. Podsjetimo se…što sve povoljno djeluje na motivaciju? Optimalna obilježja motivacije za učenje: • Motivacija za postignućem:orijentacija da se ovlada sadržajem, područjem, vještinom • Atribucija uspjeha:uspjeh i neuspjeh pripisuju se faktorima koji se mogu kontrolirati – uloženom trudu i vremenu, vještini • Vjerovanja o vlastitim sposobnostima:vjerovanje da se vlastite sposobnosti mogu poboljšati ulaganjem napora, učenjem i vježbanjem

  4. Podsjetimo se…što sve nepovoljno djeluje na motivaciju? Faktori koji smanjuju motivaciju za učenje: • Ekstrinzična motivacija:vanjski faktori – nagrade, pritisak okoline, kazne • Dojam uspjeha kao cilj:želja za odobravanjem od drugih, želja da se bude bolji, da se ostavi dojam uspješnosti, da se dokaže • Biraju se ili vrlo lagani ili vrlo teški ciljevi • Orijentacija na sebe:učenici su orijentirani na to kako ih drugi vide

  5. Podsjetimo se…što sve nepovoljno djeluje na motivaciju? Faktori koji smanjuju motivaciju za učenje: • Motivacija da se izbjegne neuspjeh: sklonost anksioznosti, strahu od neuspjeha • Atribucije uspjeha: uspjeh i neuspjeh pripisuju se uzrocima koji se ne mogu kontrolirati npr. “imala sam sreće”, “ne mogu to naučiti”, “profesor me ne voli” • Vjerovanja o vlastitim sposobnostima: vjerovanje da su sposobnosti stabilne, da ih se ne može poboljšati vlastitim trudom

  6. Programi poboljšanja motivacije • Razvijeni brojni programi koji pokušavaju poboljšati motivaciju za učenje • Npr. program Carol Ames – TARGETT • Navodi šest područja u kojima nastavnici mogu utjecati: • Zadaci koje učenici dobivaju • Autonomija učenika

  7. Grupiranje učenika • Vrednovanje učeničkih postignuća • Vrijeme u razredu • Očekivanja nastavnika • Za svako od ovih područja – konkretne preporuke i strategije

  8. Cilj nastavnika je: • Učiniti zadatke intrinzično motivirajućima • Učiniti učenje smislenim • Moguće strategije: • Povezati nastavu s iskustvom i životom učenika • Izbjeći materijalne nagrade (novčane ili dr.) za ulaganje truda i postignuća u školi • Poticati samostalno postavljanje ciljeva i samoregulaciju – praćenje vlastitog učenja

  9. Kakvi zadaci? • Vrijednost zadatkaje važna: • Vrijednost uspjeha – koliko nam je važno da na zadatku postignemo uspjeh • Intrinzična vrijednost – interes i užitak koji imamo rješavajući zadatak • Korisnost (ekstrinzična vrijednost) – koliko nam pomaže da postignemo kratkoročne ili dugoročne ciljeve • Autentični (stvarni) zadaci– povezani sa stvarnim problemima i situacijama u životu učenika

  10. Učenje kroz rješavanje problema (problem based learning) • Primjer korištenja autentičnih zadataka • Zadaci koji su stvarni problemi, nemaju jasnih uputa ni jednoznačnih rješenja • Nastavnici usmjeravaju, daju podršku, više su “mentori” • Zadaci koji nisu vezani usko za jedan predmet, problem se sagledava iz više perspektiva

  11. Kako utjecati na vrijednost aktivnosti učenja? • Nastavnici mogu koristiti intrinzične i ekstrinzične motivacijske strategije • Strategije za povećanjeekstrinzičnevrijednosti aktivnosti: • Kod mlađih učenika – zadatke za koje nisu osobito motivirani kombinirati s aktivnostima koje vole: • Npr. nakon 15 minuta rješavanja određenog tipa zadataka dati im 5 minuta da rade nešto što žele • nešto stariji učenici – kognitivno dovoljno zreli da povežu sadašnje učenje s vlastitom budućnosti – upućivati ih na korisnost za budućnost

  12. Kako utjecati na vrijednost aktivnosti učenja? • Strategije za povećanjeintrinzičnevrijednosti aktivnosti: • Povezivanje aktivnosti u razredu s učeničkim interesima • Koristiti različite strategije i načine rada • Potaknuti radoznalost, učiniti zadatke zabavnima

  13. Kako utjecati na vrijednost aktivnosti učenja? • Strategije za povećanje instrumentalne vrijednosti zadatka: • Povezivati ono što se radi u školi s budućim životom i obrazovanjem • Koristiti sustav nagrada i poticaja za učenje – ali ne za ono što ih već interesira! • Povezati ono što uče sa njihovim stvarnim životom – koristiti različite probleme i autentične zadatke

  14. Podržavanje autonomije • Istraživanja pokazuju – autonomija u učenju najvažnija je da bi učenici nastavili uspješno učiti tijekom čitavog života • U školi obično učenici imaju vrlo malo izbora • Izbori – poželjni, ali ne bez cilja i strukture • Učenici postaju anksiozni ako im se prepusti da na satu odaberu raditi što god hoće nered, “raspad sistema” • Optimalno – dati učenicima da odaberu između nekoliko različitih zadataka • Mogu birati i između nekoliko različitih načina povratnih informacija

  15. Nagrađivanje postignuća • Važno koristiti pohvale, ali vrlo umjereno – neumjerene pohvale se mogu pogrešno protumačiti • Učenicima treba vrednovati napredak, ulaganje napora, ustrajnost, odabir težih zadataka, a ne to što su bolji od drugih • Najefikasniji način vrednovanja – ciljani, specifični komentari rada učenika, a ne općenite pohvale ili ocjene kao nagrade

  16. Grupiranje • Kad zadatak zahtijeva složene vještine učenja i rješavanja problema, suradnja među učenicima dovodi do boljeg uspjeha nego natjecanje • Naročito povoljno za učenike slabijeg uspjeha • Suradničko učenje učenicima pomaže da se užive u perspektivu drugih, spremniji su pomoći i bolje prihvaćaju drugačije od sebe • Postaju tolerantniji, nauče pregovarati

  17. Vrednovanje • Što se više naglasak stavlja na natjecanje među učenicima i ocjene - više će biti orijentirani na postizanje uspjeha, a manje na učenje • Važno naglasiti učenje i razumijevanje kao cilj, a ne ocjene i učenje za test • Učenike naučiti da postavljaju ciljeve i sami vrednuju vlastiti napredak • Često im davati povratne informacije, ne samo o uspjehu, nego i o načinu na koji uče, rješavaju zadatke i sl.

  18. Korištenje vremena • Često nedostaje vremena za pojedine aktivnosti u školi – djeluje demotivirajuće • Teško razviti ustrajnost i osjećaj samoefikasnosti ako učenici nemaju dovoljno vremena da ustraju u aktivnosti • Nastojati učenicima osigurati dovoljno vremena za rješavanje zadatka • Radije manje zadataka, a više vremena!

  19. Očekivanja nastavnika • Rosenthal i Jacobson (1968) – istraživali utjecaj nastavničkih očekivanja na uspjeh učenika • Dvije skupine učenika podjednakih sposobnosti – za jedne nastavnicima rečeno da su natprosječni, a za druge da su prosječni • Samo vjerovanje nastavnika o učeničkim “natprosječnim” sposobnostima dovelo do boljeg uspjeha učenika u odnosu na “prosječne” – tzv. “Rosenthal efekt”

  20. Dva tipa vjerovanja nastavnika: • Proročanstvo koje se samo ispunjava (Rosenthalovo istraživanje) – ako vjerujemo da su učenici (ne)sposobni, tako ćemo se prema njima i ponašati • Efekt nepromijenjenih očekivanja – premda učenici pokazuju bolji napredak od očekivanog, nastavnik ne mijenja očekivanja učenici ne napreduju

  21. Očekivanja se očituju u interakcijama s učenicima • Npr. učenici za koje se vjeruje da su “pametniji”: • Češće ih se pita, teža pitanja • Daje im se više vremena da razmisle • Dobivaju više kvalitetnih povratnih informacija • Više ih se potiče i više im se pomaže da dobro odgovore • Dobivaju više autonomije u odabiru zadataka • Dobivaju više odobravanja i neverbalnih znakova naklonosti od nastavnika (osmjeh, odobravanje glavom)

  22. Učenici koji su “slabijih” sposobnosti: • Imaju manje autonomije • Manje vremena i prilike da razmišljaju i analiziraju • Nastavnici im se manje obraćaju • Imaju manje prilike odgovarati, manje vremena za odgovor • Dobivaju manje pohvala

  23. Kako izbjeći negativne učinke vlastitih očekivanja na učenike? • Vrlo pažljivo koristiti informacije o uspjehu učenika da se ne bi stvorila pogrešna očekivanja • Fleksibilno koristiti strategije grupiranja • Svakom učeniku dati primjereni izazov – širok niz problema i zadataka • Pažljivo uključivati i slabije učenike

  24. Pravedno vrednovati rad učenika i održavati red u razredu na dosljedan način • Svim učenicima prenijeti očekivanje da mogu uspješno učiti • Sve učenike uključiti u zadatke učenja • Pratiti vlastita neverbalna ponašanja (boja glasa, osmjeh, blizina)

  25. Na motivaciju za učenje povoljno djeluježelja da se bude bolji od drugih i dobije odobravanje nastavnika T N • Da bismo ih motivirali, učenicima treba dati da slobodno i bez ograničenja biraju koje zadatke žele raditi na nastavi T N • Važno je učenicima postaviti jasan cilj učenja i stalno ih usmjeravati u onome što rade da bi razvili vještine učenja. T N • Ako zadatak nije učenicima zanimljiv, nema načina da ih motiviramo da ga savladaju. T N • Učenicima je važno naglašavati korisnost učenja za njihov budući život. T N • “Rosenthal efekt” je pojava da nastavnik ne mijenja svoja očekivanja prema učenicima, premda su oni postigli bolji uspjeh od planiranog. T N

More Related