Kako povećati motivaciju?

1. Kako povećati motivaciju?

2. Podsjetimo se…što sve povoljnodjeluje na motivaciju? Optimalna obilježja motivacije za učenje: • Intrinzična motivacija:potrebe, interesi, radoznalost učenika • Učenje kao cilj:osobno zadovoljstvo učenika u učenju, rješavanju problema, vlastitom napretku • Učenici s takvim ciljem odabiru umjereno teške i izazovne zadatke • Orijentacija na zadatak: nastojanje da se riješi zadatak ili problem

3. Podsjetimo se…što sve povoljno djeluje na motivaciju? Optimalna obilježja motivacije za učenje: • Motivacija za postignućem:orijentacija da se ovlada sadržajem, područjem, vještinom • Atribucija uspjeha:uspjeh i neuspjeh pripisuju se faktorima koji se mogu kontrolirati – uloženom trudu i vremenu, vještini • Vjerovanja o vlastitim sposobnostima:vjerovanje da se vlastite sposobnosti mogu poboljšati ulaganjem napora, učenjem i vježbanjem

4. Podsjetimo se…što sve nepovoljno djeluje na motivaciju? Faktori koji smanjuju motivaciju za učenje: • Ekstrinzična motivacija:vanjski faktori – nagrade, pritisak okoline, kazne • Dojam uspjeha kao cilj:želja za odobravanjem od drugih, želja da se bude bolji, da se ostavi dojam uspješnosti, da se dokaže • Biraju se ili vrlo lagani ili vrlo teški ciljevi • Orijentacija na sebe:učenici su orijentirani na to kako ih drugi vide

5. Podsjetimo se…što sve nepovoljno djeluje na motivaciju? Faktori koji smanjuju motivaciju za učenje: • Motivacija da se izbjegne neuspjeh: sklonost anksioznosti, strahu od neuspjeha • Atribucije uspjeha: uspjeh i neuspjeh pripisuju se uzrocima koji se ne mogu kontrolirati npr. “imala sam sreće”, “ne mogu to naučiti”, “profesor me ne voli” • Vjerovanja o vlastitim sposobnostima: vjerovanje da su sposobnosti stabilne, da ih se ne može poboljšati vlastitim trudom

6. Programi poboljšanja motivacije • Razvijeni brojni programi koji pokušavaju poboljšati motivaciju za učenje • Npr. program Carol Ames – TARGETT • Navodi šest područja u kojima nastavnici mogu utjecati: • Zadaci koje učenici dobivaju • Autonomija učenika

7. Grupiranje učenika • Vrednovanje učeničkih postignuća • Vrijeme u razredu • Očekivanja nastavnika • Za svako od ovih područja – konkretne preporuke i strategije

8. Cilj nastavnika je: • Učiniti zadatke intrinzično motivirajućima • Učiniti učenje smislenim • Moguće strategije: • Povezati nastavu s iskustvom i životom učenika • Izbjeći materijalne nagrade (novčane ili dr.) za ulaganje truda i postignuća u školi • Poticati samostalno postavljanje ciljeva i samoregulaciju – praćenje vlastitog učenja

9. Kakvi zadaci? • Vrijednost zadatkaje važna: • Vrijednost uspjeha – koliko nam je važno da na zadatku postignemo uspjeh • Intrinzična vrijednost – interes i užitak koji imamo rješavajući zadatak • Korisnost (ekstrinzična vrijednost) – koliko nam pomaže da postignemo kratkoročne ili dugoročne ciljeve • Autentični (stvarni) zadaci– povezani sa stvarnim problemima i situacijama u životu učenika

10. Učenje kroz rješavanje problema (problem based learning) • Primjer korištenja autentičnih zadataka • Zadaci koji su stvarni problemi, nemaju jasnih uputa ni jednoznačnih rješenja • Nastavnici usmjeravaju, daju podršku, više su “mentori” • Zadaci koji nisu vezani usko za jedan predmet, problem se sagledava iz više perspektiva

11. Kako utjecati na vrijednost aktivnosti učenja? • Nastavnici mogu koristiti intrinzične i ekstrinzične motivacijske strategije • Strategije za povećanjeekstrinzičnevrijednosti aktivnosti: • Kod mlađih učenika – zadatke za koje nisu osobito motivirani kombinirati s aktivnostima koje vole: • Npr. nakon 15 minuta rješavanja određenog tipa zadataka dati im 5 minuta da rade nešto što žele • nešto stariji učenici – kognitivno dovoljno zreli da povežu sadašnje učenje s vlastitom budućnosti – upućivati ih na korisnost za budućnost

12. Kako utjecati na vrijednost aktivnosti učenja? • Strategije za povećanjeintrinzičnevrijednosti aktivnosti: • Povezivanje aktivnosti u razredu s učeničkim interesima • Koristiti različite strategije i načine rada • Potaknuti radoznalost, učiniti zadatke zabavnima

13. Kako utjecati na vrijednost aktivnosti učenja? • Strategije za povećanje instrumentalne vrijednosti zadatka: • Povezivati ono što se radi u školi s budućim životom i obrazovanjem • Koristiti sustav nagrada i poticaja za učenje – ali ne za ono što ih već interesira! • Povezati ono što uče sa njihovim stvarnim životom – koristiti različite probleme i autentične zadatke

14. Podržavanje autonomije • Istraživanja pokazuju – autonomija u učenju najvažnija je da bi učenici nastavili uspješno učiti tijekom čitavog života • U školi obično učenici imaju vrlo malo izbora • Izbori – poželjni, ali ne bez cilja i strukture • Učenici postaju anksiozni ako im se prepusti da na satu odaberu raditi što god hoće nered, “raspad sistema” • Optimalno – dati učenicima da odaberu između nekoliko različitih zadataka • Mogu birati i između nekoliko različitih načina povratnih informacija

15. Nagrađivanje postignuća • Važno koristiti pohvale, ali vrlo umjereno – neumjerene pohvale se mogu pogrešno protumačiti • Učenicima treba vrednovati napredak, ulaganje napora, ustrajnost, odabir težih zadataka, a ne to što su bolji od drugih • Najefikasniji način vrednovanja – ciljani, specifični komentari rada učenika, a ne općenite pohvale ili ocjene kao nagrade

16. Grupiranje • Kad zadatak zahtijeva složene vještine učenja i rješavanja problema, suradnja među učenicima dovodi do boljeg uspjeha nego natjecanje • Naročito povoljno za učenike slabijeg uspjeha • Suradničko učenje učenicima pomaže da se užive u perspektivu drugih, spremniji su pomoći i bolje prihvaćaju drugačije od sebe • Postaju tolerantniji, nauče pregovarati

17. Vrednovanje • Što se više naglasak stavlja na natjecanje među učenicima i ocjene - više će biti orijentirani na postizanje uspjeha, a manje na učenje • Važno naglasiti učenje i razumijevanje kao cilj, a ne ocjene i učenje za test • Učenike naučiti da postavljaju ciljeve i sami vrednuju vlastiti napredak • Često im davati povratne informacije, ne samo o uspjehu, nego i o načinu na koji uče, rješavaju zadatke i sl.

18. Korištenje vremena • Često nedostaje vremena za pojedine aktivnosti u školi – djeluje demotivirajuće • Teško razviti ustrajnost i osjećaj samoefikasnosti ako učenici nemaju dovoljno vremena da ustraju u aktivnosti • Nastojati učenicima osigurati dovoljno vremena za rješavanje zadatka • Radije manje zadataka, a više vremena!

19. Očekivanja nastavnika • Rosenthal i Jacobson (1968) – istraživali utjecaj nastavničkih očekivanja na uspjeh učenika • Dvije skupine učenika podjednakih sposobnosti – za jedne nastavnicima rečeno da su natprosječni, a za druge da su prosječni • Samo vjerovanje nastavnika o učeničkim “natprosječnim” sposobnostima dovelo do boljeg uspjeha učenika u odnosu na “prosječne” – tzv. “Rosenthal efekt”

20. Dva tipa vjerovanja nastavnika: • Proročanstvo koje se samo ispunjava (Rosenthalovo istraživanje) – ako vjerujemo da su učenici (ne)sposobni, tako ćemo se prema njima i ponašati • Efekt nepromijenjenih očekivanja – premda učenici pokazuju bolji napredak od očekivanog, nastavnik ne mijenja očekivanja učenici ne napreduju

21. Očekivanja se očituju u interakcijama s učenicima • Npr. učenici za koje se vjeruje da su “pametniji”: • Češće ih se pita, teža pitanja • Daje im se više vremena da razmisle • Dobivaju više kvalitetnih povratnih informacija • Više ih se potiče i više im se pomaže da dobro odgovore • Dobivaju više autonomije u odabiru zadataka • Dobivaju više odobravanja i neverbalnih znakova naklonosti od nastavnika (osmjeh, odobravanje glavom)

22. Učenici koji su “slabijih” sposobnosti: • Imaju manje autonomije • Manje vremena i prilike da razmišljaju i analiziraju • Nastavnici im se manje obraćaju • Imaju manje prilike odgovarati, manje vremena za odgovor • Dobivaju manje pohvala

23. Kako izbjeći negativne učinke vlastitih očekivanja na učenike? • Vrlo pažljivo koristiti informacije o uspjehu učenika da se ne bi stvorila pogrešna očekivanja • Fleksibilno koristiti strategije grupiranja • Svakom učeniku dati primjereni izazov – širok niz problema i zadataka • Pažljivo uključivati i slabije učenike

24. Pravedno vrednovati rad učenika i održavati red u razredu na dosljedan način • Svim učenicima prenijeti očekivanje da mogu uspješno učiti • Sve učenike uključiti u zadatke učenja • Pratiti vlastita neverbalna ponašanja (boja glasa, osmjeh, blizina)

25. Na motivaciju za učenje povoljno djeluježelja da se bude bolji od drugih i dobije odobravanje nastavnika T N • Da bismo ih motivirali, učenicima treba dati da slobodno i bez ograničenja biraju koje zadatke žele raditi na nastavi T N • Važno je učenicima postaviti jasan cilj učenja i stalno ih usmjeravati u onome što rade da bi razvili vještine učenja. T N • Ako zadatak nije učenicima zanimljiv, nema načina da ih motiviramo da ga savladaju. T N • Učenicima je važno naglašavati korisnost učenja za njihov budući život. T N • “Rosenthal efekt” je pojava da nastavnik ne mijenja svoja očekivanja prema učenicima, premda su oni postigli bolji uspjeh od planiranog. T N