RAD ODBORA ZA UNAPREĐENJE KVALITETE NA PRIPREMI AKREDITACIJE FAKULTETA

1. RAD ODBORA ZA UNAPREĐENJE KVALITETE NA PRIPREMI AKREDITACIJE FAKULTETA Prof. dr. sc. Jozo Čizmić Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu

2. I/ PROBLEMI U RADU ODBORA • 1/ Nestalnost članova, neupućenost, nemotiviranost; • 2/ Nedostatak ovlasti; • 3/ Nedostatak programa obuke i sredstava za usavršavanje; • 4/ Nedostatak suradnje djelatnika (nerazumijevanje značaja, složenost traženih podataka, opterećenost drugim poslovima, učestalost traženja podatka);

3. 5/ Aktivnosti AZVO-a (nejasni i presloženi zahtjevi, uređenost u više propisa, terminologija, kratki rokovi, posredni put, podložnost čestim promjenama, nedostatak pripremnih seminara/radionica); • 6/ Nedostatak internih propisa i neusklađenost propisa (priručnik); • 7/ Organizacijsko-tehnički problemi (informatizacija, prostor, rokovi, troškovi, koordinacija s Centrom, neujednačenost ustroja sastavnica i sl.).

4. II/ ZADACI ODBORA U PROVEDBI AKREDITACIJE • 1/ Pribaviti i proučiti relevantne propise i naputke; • 2/ Oformiti povjerenstvo za postupak akreditacije (dekan i predsjednik odbora članovi po funkciji, preporuka da to bude i bivši ili budući dekan) • 3/ Izrada obrasca/okružnice kojom se od djelatnika i službi traže podaci potrebni za akreditaciju (napomena o obnavljanju podataka)

5. 4/ Izrada preliminarnog teksta samoanalize (povjerenstvo); • 5/ Rasprava o preliminarnom tekstu (na svim razinama fakulteta); • 6/ Utvrđivanje nedostataka i određivanje mjera za njihovo otklanjanje; • 7/ U svezi t. 6/ - Zatražiti pomoć/savjet AZVO i sveučilišnog Centra; • 8/ Kontinuirano pratiti propise/naputke i ažuriranje podataka iz preliminarne samoanalize.

6. III/ PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI  Stanje de lege lata i prijedlozi de lege ferenda (dorada obrazaca, izmjena propisa, racionalizacija postupka i sl.)  Priložen dopis Centru od 7. lipnja 2010.

7. 1. Dokument Postupak reakreditacije visokih učilišta 1.1. U točki 2. Imenovanje stručnog povjerenstva, nije razvidno zašto bi bilo potrebno da član stručnog povjerenstva može biti "istaknuti stručnjak iz područja gospodarstva ili djelatnosti usko vezane za programe vrednovanog visokog učilišta", a posebno s obzirom na činjenicu da nigdje nije objašnjeno tko i kako će utvrditi da se radi o "istaknutom stručnjaku" niti su propisani kriteriji kojima mora udovoljavati da bi bio izabran (što je za druge članove propisano). Držim da bi u svakom stručnom povjerenstvu trebao kao šesti član biti i jedan takav stručnjak, ali bi unaprijed trebalo propisati uvjete. Također bi trebalo izričito propisati da članovi stručnog povjerenstva ne smiju biti sa  sveučilišta na  kojemu je članica vrednovana sastavnica.

8. 1. 2. Odrednica u točki 2. - "krvni srodnici do drugog stupnja" - je pravno nedovršena (uspravna ili pobočna linija?), a u praksi bi se to svelo samo na brata i sestru. Preporučio bih da se koristi formulacija "u uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja" jer će tako biti jasnija i sveobuhvatnija (primjerice, obuhvatit će stričeve, ujce i sl.). Također je izostavljena i tazbinska veza (u sukobu interesa "moćnija" od krvne), pa bih predložio da se uvede formulacija "i do drugog stupnja tazbinske veze". Bez toga će s liste "neopravdano" ispasti bračni drugovi, punice i zetovi, svekrve i nevjeste.

9. 1. 3. U točki 3. Dostavljanje samoanalize, u razdjelu koji govori o oglašavanju obavijesti o akreditaciji, zbog nespretne formulacije moglo bi se zaključiti da je visoko učilište dužno staviti na svoje internetske stranice i one podatke koji imaju karakter povjerljivosti. 1. 4. U točki 8. Žalba učilišta, nije određeno od kojeg trenutka počinje rok od 30 dana za očitovanje žalbenog povjerenstva o žalbi. Predložio bih da to bude od trenutka kada je Agencija (a ne žalbeno povjerenstvo) zaprimila žalbu.

10. 2. Dokument "Upute za sastavljanje samoanalize..." 2.1. U prvom poglavlju Samoanaliza, čini se da se točke h) i k) nepotrebno preklapaju. Ostavio bih samo točku k). 2.2. Svakako bi dodatno trebalo pojasniti Tablicu 4. 2. Opterećenje nastavnika, jer nije jasno koje podatke treba upisivati, primjerice za svakog pojedinog nastavnika ili ukupno.

11. 2. 3. Nekako se najviše čini nedostano formuliranom Tablica 5.1. Mentori. Naime, nije jasno  treba li ovdje upisivati samo podatke o mentorima doktorskog studija na tom visokom učilištu i ako je to točno treba li upisivati podatke i o mentorima na tom doktorskom studiju koji su vanjski suradnici s drugog visokog učilišta (što bi bilo potpuno logično i potrebno). Nadalje, nije jasno treba li upisivati podatke o nastavnicima akreditiranog visokog učilišta koji su mentori na doktorskom studiju neke druge sastavnice. Ovo bi bio najznačajniji podatak o kvaliteti neke sastavnice, a posebno bih odvojio rubriku ako su mentori na inozemnim doktorskim studijima.

12. 2. 4. Nadalje tablica 5.1. ne uvažava postojeću realnost - da još neko vrijeme postoje mentori doktorandima izvan doktorskih studija!!! Ovo je iznimno značajan podatak za akreditaciju i ne bi se smio izostaviti. Kako se podaci prikupljaju za razdoblje unatrag 5 godina, ne bi se smio izostaviti ni podatak o mentorima na poslijediplomskim magistarskim znanstvenim studijima. Također i podatak o mentorima na poslijediplomskim specijalističkim studijima. Kako se prema tzv. Uvjetima Rektorskog zbora za izbor u viša zvanja traži i objavljivanje radova s doktorandima i magistrandima, predložio bih da se uvede i ta rubrika u tablicu. U tekstu iznad te tablice točka i) je "višak" jer iza nje nema teksta.

13. 2. 5. U tablici 5.2. Projekti prijavljeni preko učilišta, ako se već vrednuje uredništvo inozemnih i domaći knjiga, onda bi svakako trebalo vrednovati i recenziranje domaćih i inozemnih knjiga. 2. 6. Čini se da nigdje u tekstu nije vrednovana okolnost da je neki od djelatnika akreditiranog visokog učilišta bio i sam član stručnog povjerenstva za akreditaciju na drugim visokim učilištima, a posebno bih vrednovao ako je bio međunarodni/inozemni akreditator. Mislim da je ovaj podatak (zbog potrebne stručnosti, odgovornosti, obuke i utrošenog vremena) značajniji od velike većine traženih podataka, a posebno s aspekta AZVO-a.

14. 2. 7. Trebalo bi više vrednovati i zatražiti podatke o izvansveučilišnoj aktivnosti zaposlenika visokog učilišta (društvenoj, političkoj, gospodarskoj, kulturnoj, športskoj i sl.), jer to također ukazuje na kvalitetu nastavnika i visokog učilišta (primjerice, o suradnji s gospodarstvom ili državnom upravom), a može objasniti i neke druge parametre (primjerice, opterećenost u nastavi). 2. 8. S aspekta proklamirane funkcionalne integracije sveučilišta, posebno bi trebalo vrednovati angažiranost nastavnika u sveučilišnim tijelima i na drugim sastavnicama sveučilišta.