Regionalna edukativna radionica o učinkovitom korištenju energije, Osijek, 18. lipnja 2012

1. . • Regionalna edukativna radionica o učinkovitom korištenju energije, • Osijek, 18. lipnja 2012

2. Regionalna edukativna radionica o učinkovitom korištenju energije, Osijek, 18. lipnja 2012. • O OBVEZAMA JLP(R)S GLEDE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI -GLEDIŠTE IZ MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE • Dubravko Horvat, dipl.ing.građ., viši stručni savjetnik • ODJEL ZA OPĆU POLITIKU ZAŠTITE OKOLIŠA U SLUŽBI ZA OPĆU POLITIKU ZAŠTITE OKOLIŠA I MEĐUNARODNE ODNOSE PRI SEKTORU ZA ODRŽIVI RAZVOJ U UPRAVI ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ • Osim autorske prezentacije korišteni i dijelovi izvornih prezentacija autora: • Višnja Grgasović, voditeljica Službe za zaštitu klime, ozonskog sloja i mora - MZOIP • Branka Pivčević Novak, voditeljica Odjela za opću politiku zaštite okoliša - MZOIP • Vlatka Palčić i Melita Zdilar, MZOPUG, Uprava za atmosferu i gospodarenje otpadom

3. ODRŽIVI RAZVOJ ? • definicija: • Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija. • Održivi razvoj se ostvaruje unapređivanjem kakvoće života kroz ravnotežu između tri sastavnice EKONOMSKU, SOCIJALNU i OKOLIŠNU čime se pridonosI očuvanju planeta Zemlje uz održavanje života u svoj svojoj raznolikosti.

4. SADA VEĆ POVIJEST 1 • Rio de Janeiro 1992. – UNCED • Konferencija UN-a o okolišu i razvitku reultirala Deklaracijom i Akcijskim programom za 21. stoljeće (tzv. AGENDA 21), čime je održivi razvoj postao svojevrsna paradigma današnjice. • Republika Hrvatska 1992. - usvojena Deklaracija o zaštiti okoliša i podržana Agenda 21 te donesen Plan djelovanja

5. SADA VEĆ POVIJEST 2 • Kyoto 1997. – OKVIRNA KONVENCIJA O PROMJENI KLIME • Cilj smanjenje emisije stakleničkih plinova. Stupio na snagu 2005.02.16. pristupanjem Rusije. RH kao 170. država ratificirala pristupanje 2007.04.27. čime je prihvaćena obveza RH za smanjenje stkaleničkih plinova do 2012. za 5%.

6. SADA VEĆ POVIJEST 3 • 2000.- Opća skupština Ujedinjenih naroda - UN MILLENNIUM DECLARATION • UN usvojio tzv. MILENIJSKU DEKLARACIJU kojom daje potporu načelima održivog razvoja koji postaje ključni element u osiguravanju održivosti okoliša – jednog od ukupno osam MILENIJSKIH RAZVOJNIH CILJEVA (Millennium Development Goals) za koje su se države članice Ujedinjenih naroda obvezale da će ih ostvariti do 2015.

7. SADA VEĆ POVIJEST 4 • Republika Hrvatska 2000.-2006. • je preuzela obveze koje proizlaze iz Milenijske deklaracije i Milenijskih ciljeva te je izradila Nacionalno izvješće o provedbi ciljeva Milenijske deklaracije koje je VRH usvojila na sjednici u kolovozu 2004., Izvješće o napretku i ostvarivanju Milenijskih ciljeva razvoja u RH (za 2004. 2005.) podneseno 2006.

8. SADA VEĆ POVIJEST 5 • Johannesburg 2002. - WORLD SUMMIT ON SUSTAINABLE DEVELOPMENT (WSSD) • Svjetskom sastanku na vrhu na kojem načela održivog razvoja dobivaju snažnu političku potporu. • Amsterdam 1999. – TREATY of AMSTERDAM • promicanje održivog razvitka postaje jedan od temeljnih ciljeva Europske unije. • Gothenburg 1999. – MULTI-EFECT PROTOCOL • Dio KONVECIJE O DALEKOSEŽNOM PREKOGRANIČNOM ONEČIŠĆENJU ZRAKA • Dogovor o smanjenju ugroze (zakiseljavanje, eutrofikacija i prizemnog ozona) postavlajnjem gornjih granica za emisije sumpor dioksida, dušikovih oksida, hlapljivih organskih spojeva i amonijaka. EU poslije izradio tzv. NEC direktivu što je u Europi dovelo do pomaka uporabe od ugljena do prirodnog plina. Bez obzira na taj protokol danas bilo je jasno da će za velike dijelove Europe ostati i dalje velika izloženost česticama koje će uzrokovati ozbiljne zdravtsvene probleme

9. SADA VEĆ POVIJEST 6 • Geneva 2007. – I revizija MULTI-EFECT PROTOCOL-a • Dogovorena dodatna smanjenja granica do 2020. i proširenje granica i na čestice te crne ugljike ugroze litosfere i atmosfere (zakiseljavanje • Europska unija je 2006. godine prihvatila revidiranu Strategiju održivog razvitka za proširenu Europu. • Republika Hrvatska 2007.-2009. • Donesen još važeći Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07), nakon čega su uslijedili mnogi podzakonski akti i drugi dokumenti potrebni za provedbu odredbi iz toga zakona. • Strategija održivog razvitka RH (NN 30/09) bi od tada trebao biti temeljni dokument razvoja RH

10. Strategija održivog razvitka RH (NN 30/09) 1 NAČELA ODRŽIVOG RAZVITKA RH • Usmjeravanje Republike Hrvatske prema održivom razvitku vodit će se sljedećim općim načelima: • (a) zaštitom ljudskog zdravlja; • (b) promicanjem i zaštitom temeljnih ljudskih prava; • (c) solidarnošću unutar generacija i među generacijama; • (d) ostvarivanjem otvorenog i demokratskog društva; • (e) uključivanjem građana; • (f) uključivanjem poslodavaca i socijalnih partnera; • (g) socijalnom odgovornošću poslodavaca; • (h) integracijom gospodarskih, socijalnih i okolišnih sastavnica u izradi svih politika (smjernica); • (i) obrazovanjem za održivi razvoj; • (j) usklađenošću politika svih razina uprave i lokalne samouprave; • (k) upotrebe najbolje moguće dostupne tehnologije; • (l) obnavljanja (npr. ponovnim korištenjem ili recikliranjem) prirodnih resursa; • (m) promicanjem održive proizvodnje i potrošnje; • (n) predostrožnošću i prevencijom; • (o) „onečišćivač plaća« za onečišćenja koja nanosi okolišu.

11. Strategija održivog razvitka RH (NN 30/09) 2 ODRŽIVA HRVATSKA RH će ostvariti stabilnost i napredak u razvoju ako u okviru općih ciljeva uravnoteženim politikama: • izgradi stabilno gospodarstvo; • OSIGURA ENERGETSKU SIGURNOST I UČINKOVITOST; • podigne i ujednači regionalnu razvijenost i ostvari dobru unutrašnju povezanost; • osigura potpunu spolnu, etničku, vjersku i dobnu ravnopravnost; • izgradi kvalitetno javno zdravstvo; • izgradi učinkovit sustav socijalne skrbi; • omogući visoki prosjek obrazovanosti stanovništva; • izgradi sustav posebnih mjera za socijalno ranjiv dio stanovništva; • OSTVARI UPRAVLJANJE TE RACIONALNO POSTUPANJE SA SVIM PRIRODNIM RESURSIMA; • ostvari dobro praćenje stanja okoliša učinkovitim sustavom kontrole emisija; • učinkovito zaštiti dijelove prirode i sastavnice okoliša; • PODUZME MJERE ZA UBLAŽAVANJE KLIMATSKIH PROMJENA, ODNOSNO PRILAGODI SE KLIMATSKIM PROMJENAMA TE MINIMIZIRA SVOJ UTJECAJ NA NASTAJANJE ISTIH.

12. KLJUČNI IZAZOVI ODRŽIVOG RAZVITKA RH 1 Strategija OR RH je usmjerena sukladno preuzetim međunarodnim obvezama, na dugoročno djelovanje u osam ključnih područja: • 1. poticaj rasta broja stanovnika Republike Hrvatske; • 2. okoliš i prirodna dobra; • 3. USMJERAVANJE NA ODRŽIVU PROIZVODNJU I POTROŠNJU; • 4. ostvarivanje socijalne i teritorijalne kohezije i pravde; • 5. POSTIZANJE ENERGETSKE NEOVISNOSTI I RASTA UČINKOVITOSTI KORIŠTENJA ENERGIJE; • 6. jačanje javnog zdravstva; • 7. povezivanje Republike Hrvatske; • 8. zaštitu Jadranskog mora, priobalja i otoka. • Na svim je tim područjima nužno preusmjeriti postojeće procese prema održivijem ponašanju.

13. KLJUČNI IZAZOVI ODRŽIVOG RAZVITKA RH 2 • Proces za svako od navedenih područja počinje Analizom postojećeg stanja na temelju kojeg se definira glavni cilj prema kojem se određuje pravac sustavnog i dugoročnog djelovanja. Paralelno se za svako područje predlažu različiti oblici djelovanja (donošenje politika, sektorskih strategija, provedbe planova i projekata - mjere) koji pridonose ostvarivanju glavnoga cilja. Predložene mjere prate konkretni ciljevi koji su mjerljivi.

14. KLJUČNI IZAZOVI ODRŽIVOG RAZVITKA RH 3 • U ostvarivanje glavnoga cilja nužno je uključiti institucije i tijela državne uprave odgovorne za provođenje odrednica Strategije u svim strateškim i razvojnim dokumentima i programima iz njihova djelokruga rada. Njihovo je djelovanje višestruko: oni vode dijalog s ostalim dionicima te izrađuju i predlažu politike i strategije; provode planove i projekte za ostvarivanje glavnog i konkretnih ciljeva; nadziru provođenje planova i projekata koje provode drugi te prate ostvarivanje ciljeva.

15. KLJUČNI IZAZOVI ODRŽIVOG RAZVITKA RH 4 • Tijela lokalne samouprave igraju vitalnu ulogu u ostvarivanju glavnih ciljeva na lokalnoj razini. Ona promiču održivost u vlastitim Agendama 21 u kojima definiraju svoje lokalne ciljeve prema kojima se orijentiraju gospodarski i socijalni projekti lokalne zajednice, zaštita okoliša ili prilagodba klimatskim promjenama kako bi se provedbom projekata jačala održivost zajednice. • Poslovna zajednica pridonosi održivom razvitku time što otvara nova radna mjesta razvojem novih tehnologija uz prihvaćanje mjera zaštite okoliša i, osobito, odgovornim društvenim ponašanjem. • Građani svojim aktivnostima izravno oblikuju osnovne tipove ponašanja te pridonose sudjelovanju javnosti u demokratskom razvoju. • Vlada RH vodi i preko svojih tijela koordinira i osigurava harmonizaciju svih oblika djelovanja vezanih uz provedbu načela održivosti.

16. KLJUČNI IZAZOVI ODRŽIVOG RAZVITKA RH 5 1. Stanovništvo ... 2. Okoliš i prirodna dobra ... 3. Održiva proizvodnja i potrošnja • STANJE • u RH malo i otvoreno gospodarstvom, u velikoj mjeri povezano s drugim gospodarstvima,gospodarski razvoj prije izuzetno niski, a zadnjih godina recesijski pad,poljoprivredapokrivenost uvoza izvozom (2006.)64,4%,udio ekološke (organske) poljoprivrede beznačajan,promet GMO zakonom zagranjen/ograničen,postoji informacijski sustav zaštite okoliša,potrošači se počinju poticati za aktivno sudjelovanje u provedbi principa održivosti, usapostava RH znaka zaštite okoliša, • CILJ • ostvariti uravnotežen i stabilan rast gospodarstva uz manji utjecaj na degradaciju okoliša i stvaranje otpada 4. Socijalna kohezija i pravda ...

17. KLJUČNI IZAZOVI ODRŽIVOG RAZVITKA RH 6 5.Energija STANJE Energetski pokazatelji RH: - manjak raspoložive energije u resursima i proizvodnim kapacitetima; - godišnja stopa porasta potrošnje je oko 4 – 5%, - trend poboljšanja energetske učinkovitosti kod rasta potrošnje energije od samo 1/10, rast potrošnje u zadnjimgodinama uz izuzetno male strukturne promjene plinu 2004. domaća proizvodnja pokrivala je 61% ukupne potrošnje što se mijenja jačim korištenjem sjeverojadranskih polja I gradnjom plinovoda prema Dalmaciji, obnovljivi izvoriu 2006. (bez hidroelektrana) manje od 1% zahtjevi za energijom sve su veći, naročito u jedinorastućem uslužnom sektoru gospodarstva, radi kvalitete ponude s poljedicom povećane potrošnje energije, emisije proizvedene izgaranjem goriva imaju dominantan udio u ukupnim emisijama SO2, CO2, NOx i čestica, u 2006. je iznosila 30.834 Gg CO2-ekv CILJ osigurati kvalitetnu i sigurnu opskrbu energijom, uz nužno smanjivanje negativnih učinaka na okoliš i društvo. 6. Javno zdravstvo ... 7. Povezivanje Hrvatske ... 8. Zaštita Jadranskog mora, priobalja i otoka ...

18. ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA(NN 110/07) 1 • (Čl. 38)Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitostPoslove financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unaprjeđivanja okoliša, te u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, promidžbu ciljeva i načela zaštite okoliša radi postizanja sustavnog i cjelovitog očuvanja kakvoće okoliša, očuvanja prirodnih zajednica i racionalnog korištenja prirodnih dobara i energije kao osnovnih uvjeta održivog razvitka te ostvarivanja prava građana na zdrav okoliš, obavlja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u skladu sa zakonom kojim je osnovan

19. ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA(NN 110/07) 2 • (Čl. 43) DOKUMENTI ODRŽIVOG RAZVITKA I ZAŠTITE OKOLIŠA. • jesu:– Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske,– Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske,– Program zaštite okoliša,– Izvješće o stanju okoliša.ali i strategije, planovi, programi i izvješća koji se donose odnosno koji su doneseni prema posebnim propisima u pojedinim sektorima za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja.

20. ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA(NN 110/07) 3 • (Čl. 46) Programom zaštite okoliša se u skladu s područnim (regionalnim) odnosno lokalnim posebnostima i obilježjima područja za koje se Program donosi, pobliže razrađuju mjere iz Plana zaštite okoliša Republike Hrvatske koje se odnose to područje. • sadrži osobito:– uvjete i mjere zaštite okoliša, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnicama okoliša i pojedinim prostornim cjelinama područja za koji se Program donosi,– subjekte koji su dužni provoditi mjere utvrđene Programom i ovlaštenja u svezi s provedbom utvrđenih mjera zaštite okoliša,– praćenje stanja okoliša i ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno praćenje stanja okoliša u području za koji se Program donosi,– način provedbe interventnih mjera u izvanrednim slučajevima onečišćivanja okoliša u području za koji se Program donosi,– rokove za poduzimanje pojedinih utvrđenih mjera,– izvore financiranja za provedbu utvrđenih mjera i procjenu potrebnih sredstava. • Program donose predstavnička tijela županije, Grada Zagreba i velikih gradova, uz prethodnu suglasnost Ministarstva

21. ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA(NN 110/07) 4 • (Čl. 120) Praćenje stanja okoliša je sustavno praćenje kakvoće okoliša, odnosno promjena stanja okoliša i njegovih sastavnica, između ostalogaobuhvaća:– praćenje imisija odnosno kakvoće zraka, vode, mora, tla, biljnog i životinjskog svijeta, te iskorištavanja mineralnih sirovina,– praćenje onečišćenja okoliša odnosno emisija u okoliš,– praćenje utjecaja onečišćavanja okoliša na zdravlje ljudi,– praćenje utjecaja važnih gospodarskih sektora na sastavnice okoliša,– praćenje prirodnih pojava odnosno praćenje i nadziranje meteoroloških, hidroloških, erozijskih seizmoloških, radioloških i drugih geofizikalnih pojava, koje se provodi sukladno posebnom propisu

22. ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA(NN 110/07) 5 • (Čl. 122) Županija odnosno osigurava • - mjerenje imisija u slučaju onečišćenja okoliša na svom području kada je onečišćivač okoliša nepoznat • - osigurava praćenje stanja okoliša i učinaka sanacijskih mjera kada im je posebnim aktom odnosno propisom utvrđena obveza provedbe sanacijskog programa • i sredstva za praćenje stanja okoliša

23. ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA(NN 110/07) 6 • (Čl. 126) Informacijski sustav zaštite okoliša • uspostavlja se sa svrhom cjelovitog upravljanja zaštitom okoliša i/ili pojedinim sastavnicama okoliša odnosno opterećenjima te u svrhu izrade i praćenja provedbe dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša. • sadrži podatke i informacije o stanju okoliša, opterećenjima i utjecajima na okoliš te odgovorima društva, a osobito:– podatke o stanju okoliša i njegovim sastavnicama prikupljene i obrađene u skladu sa ovim Zakonom i posebnim propisima, te Nacionalnom listom pokazatelja,– podatke o emisijama onečišćujućih tvari u okoliš iz Registra onečišćavanja, ... • ... • (Čl. 129)Registar onečišćavanja okoliša • je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu ispuštanja, prijenosa i odlaganja onečišćujućih tvari i otpada u okoliš • nadležno upravno tijelo u županiji je obvezno voditi registar,

24. ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA(NN 110/07) 7 • (Čl. 133) Tijelo javne vlasti dužno je osigurati u okviru svoje nadležnosti redovitu objavu informacija o okolišu u skladu s ovim Zakonom, putem dostupnih elektronskih baza podataka ili putem drugih odgovarajućih sredstava informiranja • (Čl. 139) Javnost i zainteresirana javnost moraju, rano, tijekom postupka odlučivanja u pitanjima okoliša vezano za odgovarajuće djelovanje nositelja zahvata i operatera odnosno djelatnost tvrtke, na prikladan način, pravodobno i djelotvorno biti obaviještene o svojem pravu sudjelovanja u postupcima ...

25. ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA(NN 110/07) 8 • (Čl. 163)Na području ugroženog okoliša VRH može posebnom odlukom utvrditi obveze koje su strože od propisanih graničnih vrijednosti emisija, ako poboljšanje stanja u okolišu nije moguće ostvariti drugim mjerama • (Čl. 166) Kada se radi o onečišćenju okoliša područnog (regionalnog) razmjera, a onečišćivač nije poznat, pripremu i izradu sanacijskog programa te redoslijed i prvenstvo ugroženih područja za koje će se izraditi i provoditi sanacijski program određuje izvršno tijelo županije odnosno izvršno tijelo Grada Zagreba • a kada se radi o onečišćenju okoliša lokalnog razmjera, a onečišćivač nije poznat, pripremu i izradu sanacijskog programa te redoslijed i prvenstvo ugroženih područja za koje će se izraditi i provoditi sanacijski program određuje lokalno izvršno tijelo (velikog grada, grada, odnosno općine) • (Čl. 172) U slučaju onečišćavanja okoliša, čije se posljedice otklanjaju, ako nije moguće utvrditi onečišćivača, sredstva za otklanjanje posljedica onečišćenja osiguravaju se iz proračuna jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave i iz državnog proračuna.

26. ZAKON O UČINKOVITZOM KORIŠTENJU ENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTROŠNJI(NN 152/08 i 55/12) • nadležnost: MINISTARSTVO GOSPODARSTVA • supsidijarnost: POSEBNI PROPISI IZ ZAŠTITE OKOLIŠA

27. Planet Zemlja – 71% vode, 29% kopna

28. Efekt staklenika Vodena para (H2O), ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4) i didušikov oksid (N2O), su staklenički plinovi nastali prirodnim aktivnostima i oni, izmiješani u cjelokupnom sloju atmosfere, čine zračni toplinski omotač oko Zemlje.Taj omotač sprečava gubitak toplinske energije u svemir i doprinosi da je klima na Zemlji povoljna za Život. Bez omotača od stakleničkih plinova, površina Zemlje bi bila 30ºC hladnija nego što je danas, nepovoljna za živa bića, hladna i beživotna poput Marsa. Sunce zagrijava površinu Zemlje.

29. Efekt staklenika – 2 Zemlja se zagrijava i emitira toplinsko zračenje. Na taj način zemljina površina reflektira oko 70 % sunčevog zračenja dospjelog na njezinu površinu. Staklenički plinovi u atmosferi apsorbiraju dio tog zračenja čime dolazi do zagrijavanja atmosfere, što se naziva "efekt staklenika". Kao rezultat efekta staklenika, zemljina površina održava klimu koja je povoljna za živa bića. Međutim, izgaranje fosilnih goriva i sječa šuma uzrokuju povećanje količine ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi. Ljudi svojim aktivnostima ispuštaju i druge stakleničke plinove, kao što su metan (CH4) i didušikov oksid (N2O). Staklenički plinovi nastali ljudskim aktivnostima utječu na cijeli sustav dovodeći do dodatnog globalnog zagrijavanja. U proteklih 100 godina globalna temperatura je porasla u prosijeku 0.4 - 0.8ºC.

30. Staklenički plinovi Kemijska formula Koncentracija prije industrijaliza-cije Koncentracija nakon industrijaliza-cije Vrijeme života u atmosferi godina Glavni izvori Staklenički potencijal zagrijavanja Ugljikov dioksid CO2 280 ppm 358 ppmv 50-200 Fosilna goriva Sječa šuma Proizvodnja cementa 1 Metan CH4 700 ppm 1720 ppmv 12-17 Fosilna goriva Rižina polja Odlagališta otpada, Stočar. 21 Didušikov oksid N2O 275 ppm 312 ppmv 120-150 Gnojenje, Industri. procesi 310 CFC potpuno halogenirani klorofloro- ugljikovodik CFC12 0 503 pptv 102 Tekuća rashladna sredstva, Pjene 125-152 HCFC halogenirani klorofloro- ugljikovodik HCFC-22 0 105 pptv 13 Tekuća rashladna sredstva 125 Perfluoro-ugljik CF4 0 110 pptv 50000 Proizvodnja aluminija 6500 Sumporov heksafluorid SF6 0 72 pptv 1000 Proizvodnja magnezija 23900 Staklenički plinovi

31. Glavni izvori stakleničkih plinova • Izgaranje fosilnih goriva • Industrijski procesi • Odlaganje otpada • Sječa šuma • Poljoprivredna proizvodnja • Stočarstvo

32. Ozonski sloj čuva život na Zemlji • - upija UV zračenje Sunca • štiti planet od štetnih utjecaja UV B zračenja, štetnog • za gotovo sve oblike života na Zemlji

33. Razgradnja ozonskog sloja

34. Ozonska rupa

35. KLIMATSKE PROMJENE- one promjene klime koje se pripisuju izravno ili neizravno aktivnostima čovjeka, a koje mijenjaju sastav atmosfere, te se uz prirodnu promjenjivost klime promatraju kroz usporediva razdoblja • klimatske promjene su globalne i ne mogu se izbjeći • javljaju se u svim sektorima • možemo ih pokušati ublažiti i prilagoditi im se • promjena klime utječe na održivi razvoj svih zemalja, a osobito zemalja u razvoju • klimatske promjene opažamo putem veće učestalosti ekstremnih meteoroloških događaja

36. Emisije stakleničkih plinova kao • rezultat osobne upotrebe energije: • cestovni prijevoz 49,9% • zagrijavanje/hlađenje prostora 29,0% • zagrijavanje vode 11,1% • kućanski aparati 7,5% • rasvjeta 2,4% • Učinkovitim korištenjem energije osobne emisije stakleničkih plinova smanjujemo za 20% ili 1 tonu CO2 (volumen dvokatnice)

37. Globalna koncentracija CO2 u atmosferi

38. Temperature i koncentracije CO2 u atmosferi unatrag 400,000 godina, Ledena kora Antartike CO2 Koncentracija, ppm

39. Trend porasta globalne temperature

40. Promjene temperature na kontinentima (1900. – 2000.)

41. 1856, Martens 2001, Holzhauser GLOBALNO ZATOPLJENJE- povezano je s porastom koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, uzrokovanih antropogenim emisijama- dva glavna razdoblja zatopljenja: 1910.-1945. i 1976.-2000.- najtoplija godina na globalnoj razini 1998. (porast za 0,54ºC), slijedi 2005. s porastom0,48ºC u odnosu na prosječnih 14ºC. STAKLENIČKI PLINOVI • ugljikov dioksid (CO2); • metan (CH4); • didušikov oksid (N2O); • fluorirani ugljikovodični spojevi • (PFC-i i HFC-i); • sumporov heksafluorid (SF6)

42. Posljedice klimatskih promjena • mijenjanje hidrološkog ciklusa; • mijenjanje režima voda; • porast učestalosti i jačine ekstremnih meteoroloških pojava (dugotrajne suše, katastrofalne poplave, uragani i tajfuni); • smanjivanje površina pod ledom; • smanjenje raspoložive pitke vode; • veći rizici pojave toplinskih valova i učestalost požara; • promjene prinosa poljoprivrednih kultura.

43. oko 70% ljetnog protoka rijeke Ganges, koja omogućuje život 500 mil. ljudi, potječe od otapanja ledenjaka

44. Hladne zime bit će rjeđe do 2020., a do 2080. će nestati

45. Obnovljivi izvori energije

46. KAKO UBLAŽITI KLIMATSKE PROMJENE: • Korištenje obnovljivih izvora energije (vjetar, biomasa: • šumska i poljoprivredna, sunčeva i geotermalna energija) • Povećanje energetske učinkovitosti • Energetsko korištenje otpada, bioplin • Promjena tehnologija u industriji • Razvrstavanje otpada • Izolacija zgrada • Korištenje javnog prijevoza, • Korištenje automobila s manjom potrošnjom goriva • i ekonomična vožnja; biodizel i bioetanol kao zamjena • za naftne derivate • Pošumljavanje

47. Što se poduzima u svijetu? • Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), 1992. Rio de Janeiro, Brazil • Kyotski protokol, 1997. Kyoto, Japan Obvezujuća razdoblja: • 2008.-2012. godine • 2013.-2020. godine • Do 2050. godine • Razvijene države, države Priloga I UNFCCC • Države u razvoju

48. Projekcije emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj Scenarij “bez mjera” Bazna godina Kyoto cilj (bazna godina x 0,95 Scenarij “s mjerama”

49. Zahvaljujem na pažnji!

50. KRAJ • Na kraju je potrebno ponoviti najboljim citatom o pitanjima zaštite okoliša koji je izrekao njegova ekselencija blaženi Karol Wojtila Sveti Otac Ivan Pavao 2, rekavši :"Zaštita okoliša nije tehničko – tehnološko već moralno pitanje". • Zahvaljujem na pažnji!