‘’ CRNOGORSKA POLJOPRIVREDA I EVROPSKA UNIJA

1. ‘’CRNOGORSKA POLJOPRIVREDA I EVROPSKA UNIJA – Strategija razvoja proizvodnje hrane i ruralnih područja’’ Dokument 2 PLATFORMA, CILJEVI I STUBOVI REFORME N a c r t Podgorica, 10. novembar 2005.

2. PROJEKTNI TIM STRATEGIJE • EAR: Eksperti iz Slovenije + lokalni eksperti • Ekspertska znanja i profesionalizam, • Dugogodišnje iskustvo Slovenije, uključujući • proces pristupanja EU, • Izrazito pozitivan odnos prema našim reformama • i orijentaciji da implementiramo EU model • Ministarstvo: • Saradnici Ministarstva i drugih institucija • Ekspertska znanja za pojedine oblasti, • Dobar uvid u stanje u sektoru, • Prihvatanje evropskog modela bez zadrške

3. Struktura dokumenta: CRNOGORSKA POLJOPRIVREDA I EVROPSKA UNIJA Strategija razvoja proizvodnje hrane i ruralnih područja Dokument II: PLATFORMA, CILJEVI I STUBOVI REFORME Dokument I: Analiza postojećeg stanja Dokument III: Perspektive proizvodnje hrane, budžetska podrška 2007-2013. Krovni zakoni Interna dok. ministarstva Sektorske analize, Programi razvoja

4. Osnovni razlozi za izradu strategije: • Intenzivan proces promjena u crnogorskoj poljoprivredi, • Nedostatak strateškog dokumenta za planiranje razvojne politike, • Potreba redefinisanja agrarne politike u skladu sa zahtjevima međunarodnih integracionih procesa – STO i EU

5. Šta Strategija treba da ponudi? Pravce reforme u tri najvažnija segmenta: Reforma agrarne politike: • Postepeno uvođenje instrumenata Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) EU; Pravna regulativa: • Krovni zakonizausklađivanje ogromnog broja propisa (oko 4000 dokumenata) sa Acquis communautaire EU Institucionalne reforme: • Institucije sposobne za efikasnu primjenu politike i regulative u praksi,

6. POLAZIŠTA STRATEGIJE Stanje u sektoru proizvodnje hrane, Međunarodni i evropski okvir, Državna strateška dokumenta

7. A. Stanje u sektoru proizvodnje hrane • Ekonomski značaj - visoko učešće u GDP (primarna polj.+ prerađ. industrija 25%) • Poljoprivreda – važan socijalni amortizer, • Nedovoljna iskorišćenost poljoprivrednih resursa ... čak i u područjima s povoljnim uslovima • CG neto uvoznik hrane: (izvoz/uvoz =28%, uzlazni trend u posljednjim godinama) • Strukturne karakteristike: prevlađuju porodična imanja, mala prosječna veličinaoko 5 ha), isparcelisani posjedi, niska produktivnost,

8. A. Stanje u sektoru proizvodnje hrane – nast. • Prerađivačka industrija: mali stepen finalizacije polj.proizvoda, nizak stepen konkurentnosti, nedovoljno vertikalno i horizontalno povezivanje prehrambenog lanca, nedostatak kapitala za podizanje konkurencije • Uloga države: • Stvaranje odgovarajućeg ekonomskog ambijenta (spoljno-trgovinska zaštita, podsticajna politika, liberalizacija cjenovne i trgovinske politike, poreska i socijalna politika), • Obezbjeđivanje uslova za kvalitetnu i bezbjednu proizvodnju hrane(jačanje inspekcijskih i stručnih službi, formiranje novih laboratorija)

9. B. Međunarodni i EU okvir • Otpočeo proces pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji – iskustva drugih: poljoprivreda jedno od najosjetljvijih pitanja u pregovorima • CG i uključivanje u EU integracije: • Implementacija Zajedničke poljopr. politike EU (CAP), dva osnovna stuba podrške: I. Mjere za uređenje tržišta (direktna plaćanja proizvođačima najveća po obimu) II. Mjere za razvoj ruralnih područja – imaju sve veći značaj • Zahtjevi EU integrisanja veoma obimni i složeni– traže šire osposobljavanje za implementaciju: • Bezbjednost hrane • Zajednička organizacija tržišta • Ruralni razvoj

10. C. Državna strateška dokumenta • Širi okvir: • Crna Gora ekološka država • Prostorni plan Crne Gore • Milenijumski razvojni ciljevi • Strategija regionalnog razvoja • Masterplan razvoja turizma i Strategija razvoja turizma na sjeveru Crne Gore • Detaljnije smjernice: • Agenda ekonomskih reformi (2003) • Strategija razvoja i smanjenja siromaštva (2003) • Dokumenta daju pozitivnu osnovu za reforme !

11. Potencijalni koncepti agrarne politike • Protekcionistički, • Koncept razvoja održive poljoprivrede (Potpuni balans između ekonomskog rasta, zaštite okoline i socijalnog aspekta) • Liberalni,

12. Osnovni princp razvojnog koncepta - multifunkcionalnost poljoprivrede: • Funkcija održivog ruralnog razvoja • Ekološka funkcija • Ekonomska funkcija • Funkcija potpore razvoju turizma • Socijalna funkcija • Prehrambena funkcija • Nacionalno-kulturna funkcija

13. Osnovni ciljevi razvojnog koncepta • Trajno podizanje konkurentnosti proizvođača hrane; (uključuje 17 operativnih ciljeva) • Održivo gazdovanje resursima (9 operativnih ciljeva) • Obezbjeđivanje primjerenog životnog standarda za seosko stanovništvo (10 operativnih ciljeva) • Stabilna i prihvatljiva ponuda bezbjedne hrane (7 operativnih ciljeva) Nema hijerarhije – podjednak značaj osnovnih ciljeva, realizacija prehrambena sigurnost stanovništva

14. REFORMA AGRARNE POLITIKEA) Tržišno - cjenovna politika • Spoljno-trgovinska zaštita: stabilne cijene i fer konkurencija, • Mjere za stabilizaciju unutrašnjeg tržišta, • Direktna plaćanja po hektaru i grlu stoke • (preduslovi za implementaciju polj.registri i sistem identifikacije životinja)

15. REFORMA AGRARNE POLITIKEB) Politika ruralnog razvoja • Cilj: Spriječiti migraciju aktivne radne snage i osigurati razvoj ruralnih područja • Osnovne mjere: • Podizanje konkurentnosti(podrška investicijama u primarnoj polj. i prerađivačkoj industriji, podizanje kvaliteta, vertikalna integracija, ukrupnjivanje posjeda, povezivanje proizvođača, mladi farmeri) • Bolje upravljanje zemljišnim resursima(izdvajanja za manje razvijena područja, ekološki programi, održavanje katuna, agro-šumarstvo) • Stvaranje uslova da se seosko stanovništvo bavi širim izborom aktivnosti:(seoska infrastruktura, programi obuke, modernizacija i osposobljavanje za seoski, eko i agroturizam, formiranje malih preduzeća i zanatskih pogona za preradu, očuvanje kulturne baštine).

16. REFORMA AGRARNE POLITIKEC) Politika javnih usluga za poljoprivredu Cilj: Stvarati efikasan sistem javnih usluga u poljoprivredi po ugledu na EU model Instrumenti: • Jačanje finansijske potpore: • stručnim službama u poljoprivredi, • institucionalnom sistemu bezbjednosti hrane, • istraživanjima i naučnim analizama, • analitičkom i strateškom radu za potrebe agrarne politike, • stručnom osposobljavanju poljoprivrednih proizvođača, • Izgradnja sistema finansiranja javnih usluga preko tendera, programa i monitoringa izvođenja programa.

17. REFORMA AGRARNE POLITIKEPromjena drugih politika • Poreska politika • Uvođenje niže stope poreza po ugledu na zemlje u okruženju i većinu zemalja EU. • Mogućnost obračunavanja PDV i za poljoprivredne proizvođače • Socijalna politika • Integracija socijalne politike za seosko stanovništvo u ukupnu socijalnu politiku. • Obezbijediti kontinuitet dosadašnjeg programa staračkih naknada (prenos nadležnosti)

18. REFORMA ZAKONODAVSTVA • Ključni zakoni: • Zakon o poljoprivredi i ruralnom razvoju – ‘’mali ustav poljoprivrede’’. • Zakon o poljoprivrednom zemljištu • Zakon o bezbjednosti hrane • Zakon o stočarstvu • Zakon o stočnoj hrani • Zakon o poljoprivrenim zadrugama

19. REFORMA INSTITUCIJA • Reforma Ministarstva: • Reorganizacija i osnivanje odgov.tijela za fitosanitarna pitanja, • Infrastruktura za politiku bezbjednosti hrane, • Osnivanje jedinica za izradu ekonomskih analiza, • Informacioni sistem, • Razvoj funkcija buduće agencije za plaćanje, • Modernizacija rada i kadrovsko jačanje - funkcionisanje evropskog modela razvoja poljoprivrede zahtijeva bolju obučenost i veći broj zaposlenih!

20. REFORMA INSTITUCIJA – NASTAVAK • Stručne službe za poljoprivredu i bezbjednost hrane • Jačanje Savjetodave službe u biljnoj proizvodnji i Službe za selekciju stoke i • Istraživanja u poljoprivredi – prioritet dati razvojnim istraživanjima ! • Obrazovanje - program srednjeg obrazovanja i novootvoreni studij prilagoditi potrebama poljoprivrede, • Zadrugarstvo i drugi oblici organizovanja • Čvršće povezivanje i organizovani nastup na tržištu • Poljoprivredna statistika • usklađivanje sa evropskim standardima (informacioni sistem Ministarstva i adekvatna nacionalna statistika) • sprovođenje popisa poljoprivrednih resursa.

21. Šta su sljedeći koraci? • Javna rasprava i postizanje najšireg konsenzusa oko strateškog pravca razvoja poljoprivrede, • Donošenje nedvosmislene odluke o prihvatanju predloženog razvojnog koncepta, • Finalizacija svih dokumenata Strategije i njihovo konačno usvajanje, • Izrada plana realizacije i budžetsko planiranje.

22. Umjesto zaključka • Ovaj dokument nema za cilj: • Da služi kao uputstvo proizvođačima, • Da nudi gotova rješenja • Dokument ima za cilj: • Da bude platforma za dalje reforme, • Da služi Vladi kao osnov za buduću agrarnu politiku, • Prihvatanje razvojnog koncepta i realizacija predloženih mjera predstavljaće izraz odgovornosti države prema razvoju poljoprivrede i ruralnih sredina!