Fizioterapija djece sa cerebralnim smetnjama pokretanja

1. Fizioterapija djece sa cerebralnim smetnjama pokretanja

2. Cerebralna paraliza je poremećaj posture i pokreta nastao uslijed oštećenja ili anomalija razvoja nezrelog mozga (Bobath, 1991).Cerebralna paraliza je termin koji označava skupinu sindroma motoričkog oštećenja neprogresivne prirode koji su posljedica lezije ili anomalija mozga u ranim fazama njegova razvoja (Mutch, Alberman, Hagberg i sur., 1992).

3. prevladava motoričko odstupanje • lezija nezrelog SŽS-a • neprogresivnost oštećenja • dinamičnost kliničke slike djeteta

4. John Little, Sigmund Freud, William Ossler • sindrom cerebralne disfunkcije • senzomotorički poremećaj koordinacije • cerebralne smetnje pokretanja • cerebralni poremećaj motorike

5. Osnove razvoja SŽS (Judaš, Kostović, 1998.) • Neuralna ploča – neuralna cijev (neuroepitel koji je osnova neurona i makroglije cjelokupnog SŽS – a) • Histogenetski procesi (promjene oblika, veličine i unutarnje građe SŽS – a) • Histogenetski procesi: progresivni i reorganizacijski.

6. Proliferacija neurona Migracija neurona Izrastanje dendrita i aksona Razvoj neurotransmiterske osobitosti neurona Razvoj sinapsi Smrt prekobrojnih neurona Povlačenje i premještanje aksona Smanjivanje broja dendritičkih trnova Nestanak privremenih i smanjivanje broja prekobrojnih sinapsi Promjene neurotransmiterskih osobitosti neurona Progresivni Reorganizacijski

7. Važne faze u razvoju SŽS (Volpe, 1995.) • Formiranje neuralne cijevi ½ - 1 mjesec iza začeća • Primarna podjela SŽS 1 – 2 mjeseca iza začeća • Multiplikacija neurona 2 – 4 mjeseca iza začeća (proliferacija) • Migracija neurona u krajnja 3 – 5 mjeseci iza začeća odredišta u SŽS • Sinaptogeneza, organizacija 6 mjeseci iza začeća – 8 god neuralnih veza • Mijelinizacija od rođenja do rane odrasle dobi

8. Čimbenici rizikačinitelji koji su mogući uzroci ometanja normalnog razvoja djeteta (Pavić, 2000.) • genetski • prenatalni • perinatalni • postnatalni. Učestalost im je 10 - 30 %. 10 – 30 % živorođene djece je u skupini rizične djece. (Oppe, 1967.)

9. Kriteriji optimalnih opstetričkih stanja (Prechtl, 1965.) • Dob majke primipara 18 – 30, multipara 20 – 30 • Majčin legalni status udata • Broj porođaja 1 – 6 • Prethodni pobačaji 0 – 2 • Pelvis bez disproporcija • Lues ne • Rh – antagonizam ne • Inkompatibilitet k.g. ne • Uhranjenost dobra • Hemoglobin 70 % i više • Krvarenje u trudnoći ne • Infekcije u trudnoći ne • RTG u trudnoći ne • Toksemija u trudnoći ne • Krvni tlak ne značajno iznad i ispod 135/90 • Albuminurija ne • Emocionalni stres ne • Kronične bolesti ne • Infertilitet (2 god.) ne

10. Porođaj • Dvojke i multipli porodi ne • Porod spontani • Trajanje prvog doba 6 – 24 sati • Trajanje drugog doba 10 min – 2 h • Trudovi srednji i jaki • Medikacija majke kisik, lokalna anestezija • Amnionska tekućina čista • Ruptura amniona ne više od 6 sati

11. Fetalni faktori • Intrauterini položaj vertex • Gestacijska dob 38 – 41 tjedan • Fetalna prezentacija vertex • Srčana akcija uredna • Puls (drugo doba) 100 – 160 • Zavoji pupčane vrpce ne • Prolaps pupčane vrpce ne • Čvorovi pupčane vrpce ne • Infarkt placente ne ili mali • Nastup disanja tijekom 1 minute • Oživljavanje ne

12. Prenatalni čimbenici rizika • dob majke, teški socijalni uvjeti... • virusna oboljenja majke (rubeola, CMV…) • renalne, metaboličke, kronične virusne bolesti majke) • kemoterapija, zračenje u trudnoći • toksemija, krvarenja, kirurški zahvati u trudnoći…

13. Perinatalni čimbenici • nepravilan položaj ploda, placente, pupkovine • prolongirani porod, porod uz pomagala, operativni porodi • prenesenost, niska porođajna težina • porođajna asfiksija

14. Postnatalni čimbenici • apnoje • hipoglikemija • hiperbilirubinemija • infekcije • kongenitalne mane • konvulzije • respiratorni distresi

15. Perinatalni čimbenici (Težak – Benčić, Švel, 1985.) • rizici u trudnoći • rizici u porodu • porođajna težina i trajanje trudnoće • infekcije i metabolički čimbenici • neurološki čimbenici • jatrogeni čimbenici • kongenitalne anomalije.

16. Postnatalni čimbenici (Težak - Benčić, Švel, 1985.) • kongenitalne anomalije • ozljede i otrovanja • infekcije i cijepljenja • neurološka i senzorna oštećenja • ostala kronična oboljenja.

17. Perinatalni čimbenici rizika • Djeluju u periodu od 12. tjedna trudnoće do 28 dana iza poroda. • 60 % djece sa cerebralnom paralizom bilo je izloženo djelovanju rizika u trudnoći (Pitlović, 1992) • Najučestaliji su nedonešenost i perinatalna asfiksija.

18. Nedonesenost i niska porođajna težina • novorođenčad rođena prije 38. tjedna • niska porođajna težina < 2500 g • 2/3 djece niske pt su nedonoščad • Veća vjerojatnost razvoja respiratornih poremećaja, intrakranijalnih krvarenja, smetnji termoregulacije, hiperbilirubinemije i raznih infekcija. • Veća vjerojatnost razvoja neuroloških i psihičkih poremećaja. • specifičnosti samoregulacije arterijske cerebralne cirkulacije • osjetljiva venska cirkulacija u periventrikularnom području

19. Perinatalna asfiksija • Stanje novorođenčeta neposredno nakon rođenja u kojem uz očuvan rad srca nema respiratornih pokreta ili su oni slabi, rijetki i površni, te nedovoljni za normalnu oksigenaciju organizma (Zergollern i sur, 1994) • viši stupanj hipoksije znači i veća odstupanja u neurofiziološkom razvoju.

20. Cerebralna cirkulacija nedonoščeta • Nakon 25. tjedna (26-32) trudnoće ganglijski brežuljak sadrži razvijenu mrežu venskih kapilara osjetljive stijenke – nastanak periventrikularnih krvarenja nedonoščadi • Narušena samoregulacija cerebralne arterijske cirkulacije • Regionalni poremećaji krvne struje, krvnog tlaka, razine kisika i glukoze u krvi mogu dovesti do periventrikularne leukomalacije PVL • Hipoksija i nedovoljna opskrba krvlju rezultira hipoksično ishemičnom encefalopatijom HIE • Manja osjetljivost nedonoščadi na ishemiju i hipoksiju

21. Karakteristike djeteta sa C.P. • zaostajanje i odstupanje u motoričkom razvoju • poteškoće senzorike i senzorne integracije • poteškoće na kognitivnom, emocionalnom, socijalnom planu

22. POZITIVNI ZNAKOVI: poremećaj tonusa primitivne reakcije asocirane reakcije abnormalni obrasci pokreta NEGATIVNI ZNAKOVI: potpuni ili djelomični izostanak normalnih posturalnih reakcija ekvilibrijskih reakcija reakcija uspravljanja zaštitnih reakcija obrazaca stabilnosti i mobilnosti Karakteristike motoričkog ponašanja:

23. Karakteristike senzoričkog ponašanja: • teškoće vizualne percepcije • teškoće auditivne percepcije • teškoće vestibularne percepcije • teškoće taktilne i propriocepcije • teškoće senzorne integracije

24. Klasifikacija: • prema topografskoj raspoređenosti kljenuti • prema neurološkim kliničkim sindromima • prema neuropatološkom supstratu • prema težini oštećenja.

25. Klasifikacija prema topografskoj raspoređenosti kljenuti: • monoplegija • triplegija • diplegija • hemiplegija • tetraplegija • bilateralna hemiplegija.

26. Klasifikacija prema neurološkim kliničkim sindromima: • spasticitet umjereni i jaki • atetotični poremećaji • ataksični poremećaji • hipotonični poremećaji • mješoviti poremećaji.