STRES KOD DJECE

1. STRES KOD DJECE

2. DEFINICIJA STRESA Akutni stres – kratkoročne posljedice Kronični stres – dugoročne posljedice

3. STRESORI vanjski događaji koji su “okidači” za pojavljivanje stresa

4. RAZLIKE U OBRANI OD STRESA PO SPOLU U prvih 10 godina dečaci su malo više osjetljiviji od djevojčica, dok je u adolescenciji obratno MASKULIN STIL – suočavanje usmjereno na problem FEMININ STIL – suočavane usmjereno na socijalnu podršku i izbegavanje

5. RAZLIKE U REAKCIJI NA STRES DJECE I ODRASLIH S dobi opada Korištenje obrambenih mehanizama, a rastu strategije suočavanja sa stresom koje uključuju punu upotrebu kognitivnih i emocionalnih kapaciteta Suočavanje dece postaje zrelije kako se povečava kontrola impulzivnosti kod male djece

6. NAČIN REAKCIJE NA STRES OVISI O: Dobi Spolu Dimenziji OTPORNOST - RANJIVOST

7. OTPORNOST - RANJIVOST DOBRA PRILAGODBA USPRKOS IZLOŽENOSTI TEŠKOM ILI KRONIČNOM STRESU, SMISAO ŽIVOTA, ČVRSTOĆA DUHA, KORIŠTENJE ZAŠTITNIH FAKTORA

8. Otpornost – PREMA Mastena i sur. (1990.)

9. Otpornost je rel.trajna osobina ličnosti • Odbojnici – zaštitni faktori kod visoke razine stresa, povremeni su: • Liječnička pomoć • Psihološka pomoć • Socijalna pomoć • ...

10. BOLEST STRES Bolest utječe na stres, ali i stres utječe na bolest Posredstvom stresa smanjuje se imunitet organizma, te se mogu pojaviti prvi simptomi lakših bolesti – kod dugotrajnijeg izlaganja stresu mogu se javiti psihosomatske bolesti – migrene, gastritis, astma, čir na želucu, probavne teškoće... Kronične bolesti su veliki stresori – psihijatrijske bolesti su dva puta veće kod kronično bolesne djece Pretjerani roditeljski nadzor poboljšava osjećaj pritiska zbog bolesti Uz kroničnu bolest veže se i soc. Izolacija, smanjeno tjel.samopoimanje zbog liječenja ili bolesti, što isto utječe na intenzitet stresa.

11. Kronična bolest brata ili sestre je veliki stresor u životu mlađeg ili starijeg brata ili sestre Tjelesne ozlijede (namjerne ili nenamjerne) su isto izvor stresa

12. SPOLNI RAZVOJ • Soc.okruženje i stav društva uzrokuju stres pri govoru o ovoj temi • Ranije sazrele djevojčice i kasnije razvijeni dječaci – veći stres, emocionalna uznemirenost uzrokuje rizična ponašanja • Svako odstupanje od normalnog perioda razvoja je stresno

13. VRSTE STRESORA Razlikuju se ovisno o dobi Do14 godina – primarni su obiteljski stresori 15 do 17godina – stresori u vršnjačkim odnosima 18 do 20 godina – akademski stresori Neki stresori se zavisno od dobi percipiraju kao veliki ili mali, npr. Odvajanje od roditelja koje je stresno sa 5 godina starosti djeteta, a izazovno sa 15 godina starosti djeteta

14. GUBITAK OBITELJI • Prve stresne reakcije se bilježe sa 7 mjeseci, maksimum dobijaju sa 18 mjeseci – gubitak “glavne” osobe je najstresniji • rezultat gubitka obitelji je smanjeni razvoj djeteta u svim aspektima – istraživanje djece u sirotištima • Razvoj reakcija kod odvajanja • Protest • Depresivnost • Ravnodušnost prema obitelji – ili represija ili aktivno suočavanje • Smrt roditelja, a zatim bolest roditelja je najjači stresor kod djece

15. NAČINI REAKCIJE NA GUBITAK BLISKE OSOBE • plač • teškoće spavanja • maštanje • somatske tegobe • snažno vezivanje za preostalog roditelja • gubitak motivacije za školu • ponašajni problemi • smanjuju se oko 6 mjeseci nakon gubitka

16. GUBITAK BRATA ILI SESTRE • teže se djeci nositi s tim gubitkom jer su roditelji najčešće zaokupljeni svojom tugom • pretjerana zaštita drugog djeteta • idealiziranje preminulog djeteta

17. RAZVOD RODITELJA • metodološko pitanje je da li je razvod stresor ili je stresor roditeljski sukob • razvod se sastoji od niza podstresora – smanjenje materijalnog statusa, čestina viđanja drugog roditelja, preseljenje... • stres je to manji što je više faktora ostane istima • o starosti djeteta, ali i o spolu ovisi i način suočavanja sa razvodom

18. ... • pripisivanje uzroka samom razvodu je važan prediktor podnošenja razvoda • činjenica da li dijete pripisuje uzrok razvoda sebi, nekim drugim znanim ili neznanim faktorima • roditelji • majke iskazuju slabije razvijene roditeljske vještine nakon razvoda • važan način nošenja sa stresom djece je i način komunikacije roditelja nakon razvoda

19. ŠKOLA KAO STRES • zavisi o tipu škole – kompetitivnost, pritisak učitelja/nastavnika/vršnjaka • dječaci imaju više stresnih događaja u školi od djevojčica • – način suočavanja sa stresom kao bitan faktor?

20. ISPITNA ANKSIOZNOST • počinje od prvog razreda, najviša je od 9 do 12 godine,

21. OBRAMBENI MEHANIZMI • Negiranje • Odbijanje prihvaćanja postojanja neke prijetnje • Regresija • Pojava ponašanja karakterističnog za raniju fazu razvoja • Racionalizacija • Samozavaravajuća opravdanja za vlastito neprihvatljivo ponašanje • Represija • Izbacivanje iz svijesti misli koje izazivaju anksioznost

22. Projekcija • Pripisivanje vlastitih neprihvatljivih impulsa drugima. • Premještanje • Premještaje misli ili impulsa s prijetećih ili neprikaldnih objekata na manje prijeteće • Formirana reakcija • Ponašanje koje je upravo suprotno pravim impulsima osobe, kako bi ti impulsi ostali potisnuti • Sublimacija • Pretvaranje primitivnih impulsa u pozitivna, konstruktivna nastojanja

23. Načine suočavanja sa stresom djete uči od odraslih – učenje po modelu