1 / 31

CARSTVO GLJIVA - FUNGI

CARSTVO GLJIVA - FUNGI. Gljive - Fungi. Odlike: Jedno ć elijski ili više ć elijski organizmi Tijelo (micelij) grade niti (hife) Ćelijski zid: od hitina rijetko celuloze Rezervna organska tvar: glikogen, a ne skrob DNK slična životinjskoj

nevin
Download Presentation

CARSTVO GLJIVA - FUNGI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. CARSTVO GLJIVA - FUNGI

  2. Gljive - Fungi Odlike: Jednoćelijski ili višećelijski organizmi Tijelo (micelij) grade niti (hife) Ćelijski zid: od hitina rijetko celuloze Rezervna organska tvar: glikogen, a ne skrob DNK slična životinjskoj Hrane se heterotrofno (saprofitski ili parazitski) Hranu uzimaju površinom tijela Razmnožavanje: bespolno (sporana), polno i smjenom generacija

  3. Način ishrane i ekologija gljiva • Heterotrofni su organimi i to: • Saprofitski – na uginuloj organskoj tvari • Parazitski – na živim bićima • Simbiotski – u zajednici sa nekim dr. organizmom (mikoriza, lišajevi i simbioza mrava i gljiva) • Veličina,rasprostranjenost i ekološki uslovi: • Veličina mikroskopskih pa do 1 m • Žive u slanim i slatkim vodama, na kopnu (vlažnim terenima, panjevima, biljkama i sl.) • Najpovoljnije temp. 20°C – 3O°C (neke i do 60°C)

  4. Značaj gljiva • Kruženje materije u prirodi • Razgradnja nafte u vodi • Za ishranu (sadrže bjelančevine, fosfor i dr. minerale) • U industriji piva,vina, organskih kiselina, vitamina... • Za spravljanje hljeba i peciva (kvasac) • Za atibiotike npr. penicilin (od gljivice Penicillium-a) Šteta • Kvarenje hrane, oštećenja tekstila, drvene građe i sl. • Izazivači bolesti biljaka, životinja i čovjeka ( gljivična oboljenja kože, kose, noktiju, pluća, mozga)

  5. Podjela gljiva: niže i više gljive • Niže gljive: 1. Algašice - Phycomycetes Odlike: -mikroskopskih veličina -hife višejedarne, cjevaste i nepregrađene -ćelijski zid: od hitina rijetko celuloze Razmnožavanje: -bespolno (zoosporama) -polno Izazivači su bolesti Nepregrađene hife

  6. a. Peronospora vinove loze (plamenjača) b. Siva- crna plijesanj (Mucor mucedo) c. Modra plijesanj duhana Predstavnici algašica b a c

  7. 2. Gljive mješinarke - Ascomycetes Odlike : - saprofiti ili paraziti - kopnene gljive - hife pregrađene - ćelijski zid od hitina Razmnožavanje: - vegetativno - bespolno - spolno - spore nastaju u sporangijama ili askusima (mješcima) - u 1 askusu 8 spora. Pregrađene hife

  8. Predstavnici mješinarki a) Kvasci Odlike: -jednoćelijske gljivice -bez plodišta Razmnožavanje: -pupljenjem -polno Značaj: -u proizvodnji piva i alkohola -u pekarstvu (razlažu šećer do alkohola i CO2)

  9. kistac b) Kistac – Penicillium c) Aspergilus -Aspergillus Odlike: -to su zelene plijesni -višećelijske su gljivice -žive na hljebu, siru, voću -hife razgranate kao kist Razmnožavaju se: -sporama – konidije -polno Značaj: za antibiotike aspergilus

  10. d) Ražena gljivica-Claviceps -parazitska mješinarka -parazitira nažitaricama(raž) -sklerocij- odrvenjeli micelij ( crnoljubičast i otrovan ) -lijek za stezanje glatkih mišića -Smrčak i zdjeličarka su šumski saprofiti Ražena gljivica Smrčak - Morchella Zdjeličarka-Peziza

  11. g) pepelnica h) tartufi

  12. II.Više gljive - Basidiomycetes • Zovu se i stapčarke • Bazidije – stapke (sporangije) • Sporangije sa 4 bazidiospore • Bazidiospore haploidne (nastaju mejozom) Podjela : niže i više stapčarke 1.Niže stapčarke -bazidije pregrađene -nemaju plodište -stvaraju 4 tipa spora (ljetne,zimske,bazidiospore i kasnoproljetne)

  13. Predstavnici nižih stapčarki su: hrđe i snijeti a.Crna hrđa-Puccinia graminis -parazitska gljiva -napada žitarice -drugi domaćin joj je bilj.žutika -zrno sitno i mali prinos žitarica b.Kukuruzna snijet-Ustilago zeae -parazitska gljiva -napada žitarice-kukuruz -oblika gara ili mješka

  14. 2.Više stapčarke (pečurke) -Bazidije nepregrađene -Imaju plodišta (šešir i dršku) -Saprofiti su i paraziti -Razmnožavanje sporama i somatogamijom -Koriste u ishrani i farmaciji -Postoje jestive i otrovne i vrlo su slične

  15. Šešir - klobuk Prsten Ostaci ovoja “suknjice” Drška Listići (bazidije)

  16. Životni ciklus pečurki

  17. Jestive gljive vrganj rujnica bukovača lisičara sunčanica

  18. Otrovne pečurke-gljive bljuvara ludara muhara Zelena pupavka

  19. Velika gljiva u tropskim područjima- teška do 25 kg - veličine kišobrana

  20. HVALA NA PAŽNJI

  21. Lišaji - Lichenes • Simbioza (suživot) algi i gljiva • Alge- zelene ili modrozelene (vrše fotosintezu) • Gljive- mješinarke rijetko stapčarke (uzimaju vodu) • Oblik: korast, listast, žbunast ili grmast • Razmnožavanje: - vegetativno (od dijela tijela) - soredijama (alge obavijene hifama) - askosporama • Žive na: kori drveća, stijenama, panjevima, u tundrama ... • Nastanjuju čiste sredine (indikatori čistoće zraka) • Pionirske su vrste • Značaj: u ishrani, medicini (antibiotici), za parfeme, dobijanje vitamina, u hemijskoj industriji (lakmus)

  22. Građa lišaja • Slojevite su građe - 1 sloj: gornja kora - 2 sloj: asimilacijski (za fotosintezu) - 3 sloj: srž (od gljiva za disanje) - 4 sloj: donja kora (sa rizoidima)

  23. Razdeo :LICHENES - Lišajevi - Lišajevi su zajednica dva organizma gljiva +alga oba partnera imaju korist = mutualistička simbioza • Gljive -Ascomyceta ili Basidiomyceta + alge iz Chlorophyta ili • Cyanophyta

  24. Predstavnici: Korasti (Rhizocarpon) Islandski lišaj (Cetraria islandica) Grmasti ( Cladonia)

  25. Grmasti (Usnea) Evernia prunastri Rocella Listasti (Parmelia caperata)

  26. HVALA NA PAŽNJI

More Related