1.07k likes | 1.87k Views
SISTEMATIKA GLJIVA(Fungi). Sistematika gljiva izvršena je prema Websteru 1977. godine: prema prisustvu micelija prema septiranosti micelija prema načinu razmnožavanja, morfologiji plodišta i organima za reprodukciju. 1. RAZDJEL: MYXOMYCOTA RAZREDI: 1. MYXOMYCETES
E N D
Sistematika gljiva izvršena je prema Websteru 1977. godine: • prema prisustvu micelija • prema septiranosti micelija • prema načinu razmnožavanja, morfologiji plodišta i organima za reprodukciju
1. RAZDJEL: MYXOMYCOTA RAZREDI: 1. MYXOMYCETES 2. PLASMODIOPHOROMYCETES 2. RAZDJEL: EUMYCOTA PODREZDJELI: 1. MASTIGOMYCOTINA 2. ZYGOMYCOTINA 3. ASCOMYCOTINA 4. BASIDIOMYCOTINA 5. DEUTEROMYCOTINA
RAZDJEL: MYXOMYCOTA • gljive na nižem stupnju razvoja • PLAZMODIJ- to je protoplazmatska masa koja sadrži puno vode i ima velik broj jezgara • cjelovita • naraste do 30 cm u • kreće se poput amebe • hrane se fagotrofno
PODREZDJEL: 1. MASTIGOMYCOTINA • najniži stupanj razvoja • neseptirani micelij • nespolno razmnožavanje pomoću zoospora koje nastaju u zoosporangiju • spolno razmnožavaje: izogamija (zigota), anizogamija (oospora)
RAZREDI: • CHYTRIDIOMYCETES 2. OOMYCETES
RAZRED: CHYTRIDIOMYCETES • zoospore imaju jedan bič smješten na zadnjem dijelu • nemaju micelij nego RHIZOMICELIJ- uvećane stanice povezane tankim cjevastim strukturama
REDOVI: 1. BLASTOCLADIJALES • žive u vodi ili u tlu prvenstveno kao saprofiti 2. MONOBLEPHARIDALES • saprofiti na suhim grančicama, plodovima ili u vodi na organskim ostacima 3. CHYTRIDIALES • uz fitofagne vrste ima i parazita na algama, ličinkama insekata i drugim gljivama • stanovnici tla (soil- borne) • napadnute biljne stanice ne ugibaju već uzrokuju hipertrofije (potencira diobu i uvećanje stanica) • podjela na rodove izvršena je po izgledu sporangija i mjestu nastanka sporangija: • na površini biljnog tkiva- epibiontski sporangij • u biljnom tkivu- endobiontski sporangij
Red: CHYTRIDIALES Rodovi: • OLPIDIUM • endobiontski sporangij • ne ulazi u dublje slojeve biljnog tkiva • većinom su paraziti korijenovog vrata, a neki organizmi žive i u vodi • Vrsta: Olpidium brassicae- kupusna padavica • SYNCHYTRIUM • širi, nepravilniji sporangiji koji dolaze u nakupinama- sorusima • u endobiontaskom sporangiju nastaje puno zoospora • nemaju otvore za oslobađanje zoospora- biljno tkivo se raspadne, pa spore izlaze van. • Vrsta: Synchytrium endobioticum- rak krumpira
Olpidium brassicae- kupusna padavica zoospore
Najčešći domaćin je kupus i ostale kupusnjače, zatim se može javiti i na rajčici, grašku, šećernoj repi- nije ekonomski štetna • Uzrokuje polijeganje biljaka • U tlu se održava kao trajni zimski sporangij • Kad se temperature povise na 12- 15 C iz sporangija se oslobode zoospore koje vrše infekciju korijenovog vrata • Iz zoospora se razvija zoosporangij u biljnom tkivu • Zoospore mogu kopulirati i dolazi do izogamije- zigota (spolna diploidna spora) koja daje trajni zimski sporangij
Synchytrium endobioticum- rak krumpira Rakaste tvorevine
Kod nas je to karantenska bolest. • Kod krumpira napada gomolj, stolone, ali ne i korijen kao kod drugih Solanaceae • Prezimi u tlu u obliku trajnog zimskog sporangija • Iz sporangija početkom vegetacije izlaze zoospore koje vrše primarne infekcije gomolja ili stolona (temp. od 12- 15C) • Sama stanica se uvećava i dijeli. I susjedne stanice se povećavaju i dijele tvoreći prosoruse • Prosorus raste u sorus, te u nekoliko ljetnih sporangija (5-7) spojenih u nakupinu • Svaki sporangij sadrži 200- 300 pa i do 500 zoospora koje se oslobađaju i prelaze u tlo gdje opet vrše infekciju • Kopulacijom zoospora dolazi do izogamije- zigota koja daje trajni zimski sporangij.
Red: OOMYCETES • zoospore s 2 biča • stanična stjenka hifa građena je od celuloze (kod ostalih gljiva su građene od hitina) • micelij je dobro razvijen, ali nije septiran • razmnožavanje: spolno i nespolno • nespolno: zoosporama i konidijama • spolno: anizogamija anteridij + oogonij diploidna sporaOOSPORA • diploidan micelij- diplobiontski ciklus u klijanju oospore nama mejoze jer su hife diploidne (do mejoze dolazi prije spajanja spolnih gameta
U razredu Oomycetes paraziti kultiviranih vrsta javljaju se u 2 reda: • SAPROLEGINALES- za poljoprivredu je važan rod Aphanomyces Vrste: A. euteiches f.sp. pisi- graškova trulež korijena A. euteiches f.sp. phaseoli- grahova trulež korijena • PERONOSPORALES- sadrži velik broj značajnih parazita • 3 porodice: • Pythiaceae • Peronosporaceae • Albuginaceae
Porodica PYTHIACEAE dijeli se na dva roda: PYTHIUM • fakultativni paraziti • uzrokuju trulež sjemena, palež klijanaca ili tek niknulih biljaka, polijeganje mladih biljčica PHYTOPHTORA • većinom obligatni paraziti
Porodica PERONOSPORACEAE • Porodica Peronosporacae uglavnom obuhvaća obligatne parazite koji su veoma štetni i ekonomski značajni • 23% svjetske proizvodnje fungicida otpada na ovu porodicu. Postoje razlike unutar porodice: • prema grananju sporangiofora • ponaša li se sporangij kao pravi sporangij ili kao konidija • Važno je da se održava pomoću spolnih spora- OOSPORA koje se mogu stvarati u ili na biljnom tkivu, te najčešće prezime.
- trihotomno grananje- 3 sterigme - ogranci sporangija stvaraju se gotovo pod pravim kutem - stvaraju pravi zoosporangij - na vrhu ogranaka su sterigme koje nose sporangije - pravi sporangij - ogranci sporangiofora su brojni i kratki - pravi sporangij - grananje u ogranke, a vrh sporangiofora završava proširenjem koje nalikuje na čašku- 3- 5 sterigmi - sporangij se ponaša i kao pravi i kao konidija - dihotomno grananje- 2 sterigme - sporangij se ponaša kao konidija (ne stvara zoospore)
Porodica ALBUGINACEAE • Rod ALBUGO Vrsta: Albugo candida - bijela hrđa • Napada kupusnjače, korove (npr. Capsella). Obligatni je parazit, koji se razvija intercelularno, a ispod epiderme formira soruse u kojima nastaju zoospore koje vrše infekcije. Pomoću oospora parazit se prenosi iz vegetacije u vegetaciju. Na dvogodišnjim i višegodišnjim biljkama (hren) parazit može prezimiti u obliku micelija, a u proljeće se zaraza širi sistemično iz korijena. A. bliti- na Amaranthusu A. convolvulaceum- slak
PODREZDJEL: 2. ZYGOMYCOTINA • dobro razvijeni micelij, neseptiran, često zračni micelij • nespolno razmnožavanje pomoću sporangiospora koje nastaju u sporangiju • spolno razmnožavanje: anizogamija, izogamija
RAZREDI: 1.TRICHOMYCETES 2. ZYGOMYCETES RED: ENTOMOPHTORALES PORODICA: ENTOMOPHTORACEAE • paraziti na insektima Rod: Empusa Vrste: E. muscae, E. grylli RED: MUCORALES • saprofiti, sekundarni paraziti (paraziti slabosti) • štete na gotovim proizvodima, u transportu, u skladištu i na loše skladištenom sjemenu • red obuhvaća 9 porodica
podjela na porodice izvršena je obzirom na : • grananje sporangiofora • koliko sporangija nosi pojedinačni sporangiofor • oblik i veličina sporangija • oblik i veličina columelle PORODICA: MUCORALES RODOVI: RHIZOPUS I MUCOR • karakteristike su iste kao i za čitav red • neke vrste mogu izazvati bolesti kod čovjeka i životinja (MUKOR MIKOZE)
PODREZDJEL: 3. ASCOMYCOTINA • micelij je dobro razvijen i septiran • nespolno razmnožavanje ide konidijama, a kod nekih vrsta i pupanjem • spolno razmnožavanje: • anteridij (n) + askogon (n) PLAZMOGAMIJA, nastaje askogeni micelij KARIOGAMIJA, nastaje diploidna jezgra MEJOZA I, II, MITOZA 8 haploidnih jezgara- ASKOSPORA
podjela na razrede izvršena je prema: • mjestu nastanka askusa (tvore li spolno plodno tijelo ili ne) • tipu spolnog plodnog tijela
RAZREDI: 1. HEMIASCOMYCETES • askusi nastaju direktno na hifama (ne tvore spolno plodno tijelo) • 2. PLECTOMYCETES • askusi s jednom membranom • kleistotecij s 1 ili više askusa • 3. PYRENOMYCETES • askusi s jednom membranom • peritecij • 4. DISCOMYCETES • askusi s jednom membranom • apotecij • 5. LOCULOASCOMYCETES • askusi s 2 membrane • pseudotecij
Razred HEMIASKOMYCETES 1. Red: ENDOMYCETALES porodica SACCHAROMYCETACEAE 2. Red: TAPHRINALES porodica TAPHRINACEAE rod TAPHRINA oko 100 vrsta: Taphrina deformans T. pruni T. insititiae T. cerasi T. bullat