Pregled izmijenjenih i dopunjenih MSFI i njihova primjena u EU

1. Pregled izmijenjenih i dopunjenih MSFI i njihova primjena u EU   Prof. dr. sc. Josipa Mrša Neum, lipanj 2011

2. Uvod • Posljednjih desetak godina počela je transformacija financijskog izvještavanja s multinacionalnih računovodstvenih standarda prema jedinstvenim svjetskim računovodstvenim standardima (MSFI). • Najsnažnije promjene dogodile su se u Europi, posebno 2005. godine, kada su sve članice EU prihvatile primjenu MSFI u kompanijama koje kotiraju na burzama, i tada su odjednom 8.000 kompanija iz 25 država EU počele sastavljati financijske izvještaje primjenom MSFI. • U radu je prikazan proces uključivanja institucija EU u proces izmjena i donošenja novih MSFI, njihova primjena u EU i konvergencija EU s drugim državama koje primjenjuju MSFI ili nacionalne standarde te aktualne izmjene i dopune MSFI.

3. Uključivanje institucija EU u proces donošenja i primjene MSFI • EU smjernicama i uredbama propisano je, osim obvezne primjene MSFI za kompanije koje kotiraju na burzama, sastavljanje financijskih izvještaja prema MSFI za poduzeća iz zemalja koje nisu članice EU, a koja žele kotirati na burzama EU. • Od 2007. godine regulatorna su tijela EU postavila mehanizam po kojem istražuju i konvergenciju financijskih izvještaja kompanija iz država koje primjenjuju nacionalne standarde s MSFI. • Objavljen je popis država iz kojih se kompanijama priznaje istovjetnost s MSFI i dopušta kotiranje na europskim burzama.

4. Uključivanje institucija EU u proces donošenja i primjene MSFI • U prosincu 2008. godine, Europska komisija je usvojila odluku i uredbu o istovjetnosti • američkih i • japanskih financijskih izvještaja, te o privremenom prihvaćanju • kineskih, • kanadskih, • indijskih i • južnokorejskih financijskih izvještaja u EU do 31. prosinca 2011. godine.   • To je i rok do kojeg će ove države usvojiti punu primjenu MSFI za kompanije koje kotiraju na burzama.

5. Aktualno stanje i očekivane izmjene MSFI • Svjetska kriza s početka 2008. godine, pod pritiskom eksperata iz država skupine G20, inicirala je značajne promjene u sustavu financijskog izvještavanja. Postojeće stanje primjene MSFI u EU jest da niti jedan standard nije ostao neizmijenjen ili nedopunjen u posljednje dvije godine osim MRS- 11, MRS-a 26 i MSFI 6, koji su izmijenjeni ili usvojeni 2008. godine. • U radu su popisani važeći standardi i njihova tumačenja s danom njihova usvojenja u EU.

6. Aktualno stanje i očekivane izmjene MSFI • Pod pritiskom skupine G20 i financijske krize, IASB je pokrenuo tri velika projekta: 1. MSFI 9, Financijski instrumenti (zamjena MRS-a 39), u okviru kojeg je objavljen dio standarda koji se odnosi na priznavanje i prestanak priznavanja financijskih instrumenata, klasifikaciju financijskih instrumenata i mjerenje vrijednosti financijskih instrumenata. • Tijekom 2011. godine MSFI 9 dopunit će se dijelovima koji se odnose na umanjenje vrijednosti financijskih instrumenata, instrumente zaštite od rizika – općim dijelom, i prijebojem financijske imovine i financijskih obveza. Za dio MSFI 9, koji se odnosi na instrumente zaštite portfelja, do kraja 2011. objavit će se prijedlog standarda, a konačan tekst trebao bi biti usvojen 2012. godine. Početak primjene MSFI 9 određen je s danom 1. siječnja 2013. godine.

7. Aktualno stanje i očekivane izmjene MSFI • Konsolidacija, u okviru kojeg je već objavljen preliminarni tekst MSFI 10, Konsolidacija, kojim će se zamijeniti postojeći MRS 27, Konsolidirani i pojedinačni financijski izvještaji. Do kraja prve polovice 2011. godine objavit će se još MSFI 12, Objava udjela u drugim poduzećima, a do kraja 2011. objavit će se prijedlog standarda (ED) Investicijska društva. • Mjerenje fer vrijednosti, projekt za kojeg je također objavljen preliminarni tekst MSFI 13, Mjerenje fer vrijednosti.

8. Aktualno stanje i očekivane izmjene MSFI • Dovršeno je ili je pred dovršenjem šest projekata u okviru Memoranduma o razumijevanju, ugovorenog s američkim FASB-om (Financial Accounting Standards Bord), u okviru kojih su objavljena dva amandmana: • amandman na MRS 1, Prezentiranje financijskih izvještaja (Prezentiranje Ostale sveobuhvatne dobiti) i • amandman na MRS 19, Obveze prema zaposlenicima nakon umirovljenja, a u pripremi su i četiri nova ili izmijenjena standarda: • Najmovi, • Priznavanje prihoda i • Zajednički poduhvat, koji će biti objavljeni do kraja 2011., i • Ugovori o osiguranju, koji će biti objavljen do kraja godine.

9. Aktualno stanje i očekivane izmjene MSFI • U radu su prikazane osnovne odrednice novousvojenih standarda ili tekstova standarda pripremljenih za objavu do kraja prve polovice 2011. godine, i to MSFI 10, Konsolidacija, MSFI Menadžerski komentar, Okvir za prezentaciju, MSFI 13, Mjerenje fer vrijednosti i osnovne odrednice prijedloga izmjena MRS-a 17, Najmovi.

10. MRS 17, Najmovi 2. MRS 17, Najmovi Cilj je revidiranog standarda Najmovi osigurati informacije u financijskim izvještajima o svotama, rokovima i neizvjesnostima novčanih tijekova proizašlih iz ugovora o najmovima. Razlog za pokretanje ovog projekta jest način prikazivanja imovine u najmu u financijskim izvještajima najmodavca i najmoprimca. Najmovi se dijele u dvije kategorije: • Financijski najam: imovina i obveze bit će prikazane u financijskim izvještajima najmoprimca. • Poslovni najam: najmoprimac neće u bilanci prikazati ni imovinu, ni obveze, a sva plaćanja najmova prikazat će kao rashode tijekom trajanja ugovora o najmu. Investitori koji koriste financijske izvještaje za donošenje svojih odluka sami procjenjuju učinak poslovnih najmova na zaduženost najmoprimca i na njegovu zaradu. Prema World Leasing Yearbook 2010., u 2008. vrijednost imovine u najmovima iznosila je oko 640 milijardi $. Najveći dio ovih vrijednosti nije prikazan ni kao obveze ni kao imovina u financijskim izvještajima (bilanci) najmoprimca.

11. MRS 17, Najmovi Prijedlogom standarda postavlja se računovodstveni model „prava na uporabu“ i za knjiženje kod najmodavca i za knjiženje kod najmoprimca, kojim se povećavaju imovina i obveze po ugovoru o najmu. Najmoprimci Najmoprimac zahtijeva pravo na uporabu predmetne imovine i za to pravo plaća najamninu. Najmoprimac će knjižiti: • imovinu, za koju je stekao pravo korištenja, i • obvezu plaćanja najamnina.

12. MRS 17, Najmovi Pravo na korištenje imovine izvorno se knjiži po sadašnjoj vrijednosti najamnina koje će se platiti. Nakon toga ona će se amortizirati kroz vrijeme trajanja najma i testirati testom na umanjenje. Najmoprimac može i revalorizirati svoje pravo korištenja imovine. Pravo na korištenje imovine prikazat će se u okviru nekretnina, postrojenja i opreme, ali odvojeno od imovine najmoprimca Najam rezultira knjiženjem prava na uporabu imovine i obvezom plaćanja najamnina koje se prikazuju u bilanci. Amortizacija i kamata prikazuju se u izvještaju o dobiti. Dodatne informacije objavljuju se u bilješkama.

13. MRS 17, Najmovi Najmodavci Računovodstvo bi trebalo prikazati izloženost najmodavca riziku ili njegovu korist po predmetnoj imovini. Ako se najmom prenose značajni rizici ili koristi po predmetnoj imovini na najmoprimca, najmodavac će primijeniti pristup prestanka priznavanja. Ako najmodavac zadrži značajnu izloženost riziku ili korist po predmetnoj imovini, najmodavac će primijeniti pristup izvršenja obveze

14. MRS 17, Najmovi Pristupom prestanka priznavanja zahtijeva se da najmodavac isključi dio predmetne imovine iz bilance (prestane je priznavati), a knjiži pravo na primitak najamnine. Prema ovom pristupu moguće je da najmodavac knjiži i dobitak od povećanja vrijednosti u najmu. Pristupom izvršenja obveze zahtijeva se da najmodavac zadrži predmetnu imovinu u bilanci, a knjiži pravo na primitak najamnine i obvezu da dopusti najmoprimcu uporabu predmetne imovine (obvezu najma). Najmodavac knjiži prihode tijekom očekivanog vijeka trajanja najma.

15. MRS 17, Najmovi Klasifikacija i knjiženje najmova kod najmodavca.

16. MRS 17, Najmovi Mnogi ugovori o najmu uključuju različite mogućnosti. Često sadrže opcije produljenja ili prestanka najma, neodređenih najamnina (primjerice, najamnina koje se mijenjaju ovisno o količini prodaje) ili garantiranog ostatka vrijednosti. Prijedlogom standarda zahtijeva se i od najmodavca i od najmoprimca da odrede imovinu i obveze na osnovi najduljeg mogućeg vijeka najma za koji je najvjerojatnije da se neće ostvariti. Najmoprimci bi uvijek mogli uključiti neizvjesne najamnine, ali najmodavci mogu uključiti neizvjesne najamnine samo ako se mogu pouzdano vrednovati. Najmoprimci i najmodavci također moraju uključiti i procijenjeni zagarantirani ostatak vrijednosti. Uključivanjem ovih stavki investitorima se omogućuje predviđanje novčanih tijekova.

17. Zaključak • Aktualno financijsko izvještavanje obilježava transformacija financijskog izvještavanja s multinacionalnih računovodstvenih standarda prema jedinstvenim svjetskim računovodstvenim standardima (MSFI). • Ovaj je proces započeo u Europi 2005. godine, kada su sve članice EU prihvatile primjenu MSFI u kompanijama koje kotiraju na burzama, a uz članice EU, u financijskom izvještavanju MSFI te iste godine počele su primjenjivati i mnoge druge države svijeta. • Vrlo veliku promjenu u sustavu europskog i svjetskog financijskog izvještavanja jest priznanje da postoji potreba za zajedničkim stručnim tijelom koje će razvijati financijsko izvještavanje i usmjeravati svjetsku zajednicu na zajedničko djelovanje.