1 / 16

Što je normalno, a što nije?!

Što je normalno, a što nije?!. Ili.. Tko je ovdje lud???. Psihički poremećaji su oduvijek fascinirali znanstvenike Već se u ranim pisanjima Grka, Egipćana i Kineza mogu naći tekstovi na ovu temu

paley
Download Presentation

Što je normalno, a što nije?!

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Što je normalno, a što nije?! Ili.. Tko je ovdje lud???

  2. Psihički poremećaji su oduvijek fascinirali znanstvenike • Već se u ranim pisanjima Grka, Egipćana i Kineza mogu naći tekstovi na ovu temu • Već je Hipokrat. g.pr.n..e predložio svoju klasifikaciju psihičkih poremećaja i smatrao da su glavni uzroci patologija mozga, nasljeđe i okolinski faktori • Ipak, još uvijek ne postoji jedinstvena definicija abnormalnog

  3. Bolest-zdravlje • Psihičko zdravlje - odsustvo bolesti, odnosno simptoma • Psihička bolest - čovjek je bolestan ukoliko ima simptome psihičke bolesti koji zadovoljavaju određene kriterije (klasifikacijske)

  4. Rosenhan (1972) provodi slavni eksperiment u dva dijela • 1. DIO • osam pseudopacijenata odlazi u različite psihijatrijske klinike izjavljujući kako imaju slušne halucinacije • Na uvodnom razgovoru navode da su glasovi koje čuju često nejasni • Nisu navodili nikakve druge simptome, i osim lažnih imena i podataka o zaposlenju svi ostali demografski podaci bili su istiniti • Svi bivaju hospitalizirani. • Jednom kad su hospitalizirani rečeno im je da se ponašaju “normalno” i uobičajeno i da negiraju daljnje postojanje halucinacija • svi (osim jednog!) budu dijagnosticirani kao shizofrenija (a jedan kao manično-depresivna psihoza). • Neke su “prepoznali” pravi bolesnici, tvrdeći kako se radi o novinarima ili profesorima koji provode ispitivanje.

  5. U bolnici su ostali između 7 i 52 dana (u prosjeku 19 dana) i svi su otpušteni s dijagnozom shizofrenije u remisiji • Za vrijeme hospitalizacije osoblje je njihovo ponašanje tumačilo u terminima bolesti – pisanje bilješki se također smatralo patološkim 2. DIO • po objavljivanju rezultata, poznate istraživačke i obrazovne klinike navode da se to njihovom osoblju nikad ne bi moglo dogoditi • Rosenhan s njima dogovara slanje novih pseudopacijenata kroz slijedeća tri mjeseca, a na njima je da prepoznaju tko je “uljez” • Od 193 pacijenta, za 41 se smatralo da je “uljez”, a za 42 su izražavali sumnju • U stvarnosti Rosenhan nije poslao nikoga i sve su to bili “pravi” pacijenti

  6. otvorilo se pitanje valjanosti dijagnostičkih kriterija, ali i kriterija psihičkog zdravlja i bolesti • različiti ljudi (društva, kulture, civilizacije) različito definiraju psihičku abnormalnost

  7. Kako psiholozi definiraju normalnost-abnormalnost? • To uopće nije egzaktna znanost i egzaktan postupak • Klinički psiholozi rade s pojedincima i svaki je od njih jedinstven i poseban • Stoga oni koriste mnogo kriterija i definicija koje se odnose na samog pojedinca, njegovo ponašanje i kontekst u kojem se to ponašanje odvija

  8. Statistički kriterij • normalno je ono čega ima najviše; oslanja se na normalnu distribuciju • nedostaci: • čestina ne znači normalnost; • nije univerzalan; pretjerano dimenzionalan (ne može se biti malo shizofren); • ne vodi računa o individualnim razlikama bolest bolest

  9. Socijalni kriterij • psihičko zdravlje podrazumijeva prilagodljivost osobe na zahtjeve okoline i prihvaćanje socijalnih normi • nedostaci: • nije univerzalan; • nestabilan u vremenu; • ne uzima u obzir interindividualne razlike; • etička opravdanost ovog kriterija u ekstremnim društvima

  10. Subjektivni kriterij • normalno je ono što pojedinac prema vlastitom sudu smatra kod sebe ili kod drugih da je normalno, još nazvan kriterij osobne patnje • nedostaci: • subjektivnost; • nema referentne skupine; • nema znanstvenu vrijednost

  11. Medicinski kriterij • čovjek je bolestan ukoliko ima simptome psihičke bolesti koji zadovoljavaju određene dijagnostičke kriterije (klasifikacijske) • zdravlje nije samo odsustvo bolesti, nego potpuno fizičko, psihičko i socijalno blagostanje (SZO) • primamljiva definicija, ali vodi na “krivi put”, jer širi pojam bolesti i na područja koja to nisu (npr. siromaštvo, krizna stanja i sl.) • Prednosti modela: • humanističko razumijevanje bolesnika; • otkrivanje biološke podloge za bolesti; • poticanje istraživanja koja će bolje objasniti funkcioniranje mozga; • zajednički pojmovnik koji omogućuje međusobno razumijevanje

  12. Medicinski kriterij nedostatak: • kategorijalni pristup koji je u području mentalnog zdravlja nedovoljno osjetljiv; • potpuno odbacivanje utjecaja okoline; • dijagnostičke kategorije su upitne; • niti jedan poremećaj se za sada ne može u potpunosti objasniti samo jednim uzrokom; • odbacivanje svake odgovornosti pojedinca za stanje u kojem se našao, ali i za borbu sa tim stanjem; • definicija mentalnog zdravlja putem negativne definicije je preuska; • kategorijalni pristupi daju lažni dojam da se psihopatološki sindromi entiteti, čak i “bolesti”, a zapravo su samo koncepti koji pomažu fokusiranju i koordiniranju opažanja; • dijagnostičkim kategorijama se gube razlike među pojedincima i ne opisuje se stvarnost

  13. KRITERIJI NORMALNOSTI • Pozitivna slika o sebi • Osobni rast i razvoj potencijala • Autonomija • Realan, bez distorzija • Sposoban ostvarivati bliske odnose • Prilagodljivost okolini i svakodnevnom životu Postoje još i dodatni kriteriji kao npr.: • Neprilagođeno ponašanje • Iracionalno i nepredvidljivo ponašanje • Nelagoda promatrača • Odstupanje od idealnog psihičkog zdravlja: • Neosposobljenost ili teškoće u funkcioniranju

  14. Eysenck (1975) – “pravi” psihijatrijski poremećaji imaju karakteristike bolesti (endogene psihoze, psihoorganski sindromi), iza kojih slijede “bihevioralni poremećaji” (neuroze, karakterni poremećaji i sl.) koji nemaju atribute bolesti te stoga ne spadaju u domenu medicine, nego psihologije

  15. Oštra granica (uz implicitnu pretpostavku o postojanju kvalitativnih razlika) postoji između psihičke bolesti i bihevioralnih poremećaja Bihevioralne smetnje Bolest zdravlje

  16. varijanta medicinskog modela koja se približava humanističkim shvaćanjima (Lightenberg i sur., 1961) podrazumijeva kvalitativne razlike, ali i nemogućnost distinkcije između zdravlja i bolesti obje dimenzije koegzistiraju u svakom pojedinačnom slučaju: netko može pokazivati ozbiljna psihopatološka odstupanja, ali imati značajne potencijale zdravlja zdravlje bolest

More Related