180 likes | 873 Views
SOCIOLOGIJA Ruralne i urbane lokalne zajednice. prof. dr Milan I. Miljević Vladimir Džamić. Globalizacija i urbanizacija. Šta je globalizacija i da li i kako utiče na razvoj modernih gradskih sredina?
E N D
SOCIOLOGIJARuralne i urbane lokalne zajednice prof. dr Milan I. Miljević Vladimir Džamić
Globalizacija i urbanizacija • Šta je globalizacija i da li i kako utiče na razvoj modernih gradskih sredina? • Urbanizacija je proces koji utiče na moderne gradove i koji moderne gradove u kontinuitetu oblikuje; • Urbanizacija je globalni proces,čija je jedna od glavnih posledica znatno uvećanje broja stanovnika u gradovima u moderno doba
Karakteristike modernog urbanizma • Postoje dva bitna obeležja modernog urbanizma: • konurbacije – skupine gradova koji čine veliku zajedničku teritoriju, odnosno oblast; • megalopolis– velike konurbacije (tzv. gradovi gradova) • Razvoj modernih gradova značajno utiče na život, navike, ponašanje i mišljenje ljudi
Širenje gradova • Na širenje gradova utiču tri važna činioca: • porast broja stanovnika u njima; • migracije iz ruralnih zajednica i manjih sredina (deagrarizacija sela); • migracije iz siromašnijih sredina u bogatije urbane sredine (međunarodne migracije).
Teorije o urbanizmu • Čikaška škola (Univerzitet u Čikagu); • Robert Park, Ernest Bardžes i Luis Virt; • Osnov teorije urbane sociologije; • Dva osnovna koncepta ovih autora: • ekološki pristup u analizi gradova; • urbanizam kao način življenja.
Urbani razvoj na Zapadu • Razvoj urbanih zajednica na Zapadu ima tri značajne karakteristike: • suburbanizacija; • pojava urbanih sukoba; • finansijske krize i strategije koje su usmerene ka obnovi gradova. • Posebno važan proces: obnova gradova
Suburbanizacija • Polovinom XX veka, u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD, dolazi do širenja pregrađa, na rubovima velikih gradova (tzv. suburbana područja); • Ovaj proces se naziva suburbanizacija; • Posledica: brže širenje predgrađa, nego samih gradskih jezgara i propadanje centra grada; • U SAD: belačka populacija se svesno iseljavala u predgrađa kako bi izbegla mešovite škole u koje su išla i deca afroameričkih roditelja;
Urbani sukobi • Velike tenzije i brojni socijalni problemi, glavne su pojave iz kojih nastaju sukobi u gradovima (urbani sukobi); • Osnovni uzroci urbanih sukoba su: • siromaštvo; • etničke podele i antagnonizmi; • kriminal; • nesigurnost.
Obnova gradova na Zapadu • Kako bi se sprečila dalja suburbanizacija na uštrb razvoja centralnih delova grada, pojedine Vlade zapadnih država počele su sa sprovođenjem politike obnove gradova; • U UK: subvencije za obnovu kuća ili poreske olakšice kojima bi se privukli poslovni ljudi, kako bi se obnovilo gradsko jezgro
Urbanizacija u državama “trećeg sveta” • Gradovi u državama trećeg sveta suočavaju se sa brojnim i veoma ozbiljnim problemima; • Neki od tih problema su: • nedostatak pijaće vode; • prenaseljenost (“dolazeća anarhija”– Kaplan); • veliko zagađenje; • neadekvatna zdravstvena zaštita; • pojava nelegalne izgradnje stanova u izuzetno siromašnim delovima grada i slično.
Megagrad • Osnovno obeležje urbanizacije u XXI veku; • Megagradovi su stecišta svih važnijih aktivnosti; • U njima dolazi do velike koncentracije političkih, medijskih, finansijskih, proizvodnih i drugih tokova; • M. Kastels: Hongkong i oblast oko reka Perl i Makao (tzv. megagrad Guangdong u kome je po popisu iz 1995. živelo čak 50 miliona ljudi na 50 hiljada kvadratnih kilometara površine).
Globalizacija i gradovi • Proces globalizacije podstiče sve veću samostalnost gradova, ali i sve intenzivnije horizontalne veze sa drugim gradovima bez obzira na to da li su u istoj državi ili na istom kontinentu; • Najveći gradovi na svetu danas su najveći centri kroz koje se odvija čitav proces ekonomske, političke i društvene globalizacije
Globalni grad • Urbani centar u kome se nalaze sedišta velikih transnacionalnih kompanija, veliki broj tehnoloških, konsultantskih i drugih službi; • Visok nivo nejednakosti između bogatih i siromašnih stanovnika; • Imaju veću ulogu u rešavanju pitanja od međunarodnog značaja (npr. Njujork, Brisel);
Karakteristike globalnog grada • centri međunarodne trgovine; • centri za usmeravanje i kreiranje politike u uslovima globalne ekonomije; • sedišta najvažnijih kompanija; • centri proizvodnje i inovacija u novim ekspanzivnim industrijama; • tržišta na kojima se proizvodi finansijskih ili uslužnih delatnosti kupuju ili prodaju.
Decentralizacija i lokalne zajednice • Lokalne samouprave kao oblik političke decentralizacije; • Organizacija vlasti na lokalnom nivou koji je najbliži građanima (načelo subsidijernosti); • Sfere u kojima gradovi bolje upravljaju nego država na nacionalnom nivou: • političko predstavljanje i upravljanje; • društvena i kulturna integracija; • privredna produktivnost i konkurentnost.