MATEMATIČKI OBRAZOVNI STANDARDI

1. MATEMATIČKI OBRAZOVNI STANDARDI

2. određena matematička znanja, ali i sposobnost primjene tih znanja u raznolikim situacijama (vještine ili kompetencije). „sposobnost pojedinca da prepozna i razumije ulogu koju matematika ima u svijetu, da donosi dobro utemeljene odluke i da primjenjuje matematiku na načine koji odgovaraju potrebama života tog pojedinca kao konstruktivnog, zainteresiranog i promišljajućeg građanina“ (PISA). MATEMATIČKA PISMENOST

3. Suvremena nastava utemeljena je na jasno postavljenim standardima matematičkog obrazovanja točno određuju znanja i kompetencije koje se od matematički pismenog pojedinca očekuju dobivaju se na temelju teorijskih istraživanja i praktičnog iskustva nastavnika matematike donose jasna očekivanja i smjernice za rad u nastavi matematike, omogućavaju međunarodnu usporedbu rezultata i stvaranje šire metodičko matematičke zajednice udružene u cilju dostizanja boljih obrazovnih rezultata u matematici ŠTO ODREĐUJU MATEMATIČKI STANDARDI?

4. Jasno postavljeni standardi služe nam kao snažan, obuhvatan i koherentan skup matematičkih ciljeva za sve učenike koji dalje usmjerava kurikulum, strategije učenja i poučavanja te načine procjenjivanja znanja i sposobnosti kroz određeni vremenski period. Ujednačavaju obrazovni sustav određivanje formalnih standarda matematičkog obrazovanja potiče produktivni dijalog među stručnjacima, nudi zajedničku terminologiju i teme, usmjerava nas prema zajedničkim ciljevima i omogućava usporedbu matematičkih rezultata Matematički standardi su deskriptivne kategorije o tome što učenici određenog uzrasta moraju znati i umjeti napraviti, odnosno što će se u matematici vrednovati

5. SADRŽAJNI STANDARDI (KONCEPTI) – određuju sadržajna područja koja će se u matematici proučavati (Content Standards) PROCESNI STANDARDI (PROCESI) – kompetencije koje učenik mora razviti kako bi mogli primjenjivati matematiku u svakodnevnim problemima Procesni se standardi ostvaruju kroz sadržajne i obrnuto Kategorije matematičkih standarda

6. standardi određuju matematički kurikulum i to na način da sadržajni standardi određuju što će se u pojedinom razredu učiti, a procesni standardi određuju na koji će se način ti sadržaji učiti i poučavati kako bi se razvile željene vještine primjene matematike • Sadržajni standardi nisu jedinstveni i univerzalni i umnogome ovise o političkim, socijalnim, gospodarskim i inim specifičnim faktorima pojedinog obrazovnog sustava • Procesni standardi bitno utječu i na način učenja i poučavanja matematike u školi, odnosno na modele rada svih sudionika odgojno obrazovnog procesa.

7. univerzalnog karaktera, nisu nužno vezani uz konkretne matematičke sadržaje učenja i mogu biti kriteriji uspoređivanja kvalitete nastave matematike u različitim sredinama i u različitim vremenima • U velikoj mjeri određuju ih međunarodna istraživanja • PISA (Programme for International Assessment – Program za međunarodnu procjenu učenika) • TIMSS istraživanje (The Trends in International Mathematics and Science Study) mjeri i uspoređuje rezultate učenika u matematici i prirodnim znanostima na međunarodnoj razini PROCESNI STANDARDI

8. Procesni standardi u učenju matematike

9. RJEŠAVANJE PROBLEMA RAZMIŠLJANJE, ZAKLJUČIVANJE I DOKAZIVANJE KOMUNIKACIJA PRIKAZIVANJE MATEMATIČKIH FORMI POVEZIVANJE MATEMATIČKIH SPOZNAJA I POVEZIVANJE SA ŽIVOTOM KOMPETENCIJE KOJE TRAŽI SUVREMENA NASTAVA MATEMATIKE

10. U svijetu koji se ubrzano mijenja i unaprjeđuje, vještina suočavanja s problemima i sposobnost njihova uspješnog rješavanja postaju neke od najpoželjnijih kompetencija • PROBLEMI: konkretni, praktični problemi, ali i problemi intelektualne prirode usmjereni na opisivanje, objašnjavanje, razumijevanje ili čak matematičko oblikovanje elemenata stvarnosti • težište je na analizi i stvaranju strategije, a ne na postupku rješavanja ili rješenju • Obično složeniji i traže više intelektualnog napora • Nisu vezani uz JEDAN ODREĐENI POSTUPAK, a time ni uz jednu određenu lekciju, potiču se kreativne strategije • Često imaju više rješenja • Kontekst mora biti razumljiv, blizak i što je najvažnije moraju vidjeti svrhu rješavanja problema RJEŠAVANJE PROBLEMA

11. Najvažnija funkcija nastave matematike je poticanje i razvoj logičkog mišljenja • Ispravni postupci mišljenja (analiza, sinteza, generalizacija, apstrakcija…) • Poticati samostalne zaključke (indukcijom, dedukcijom, analogijom) • Dokazivati tvrdnje RAZMIŠLJANJE, ZAKLJUČIVANJE I DOKAZIVANJE

12. Uspješan pojedinac ne može samo imati znanja i vještine, već ih mora znati i prezentirati drugima Učenik mora biti sposoban izražavati svoje razmišljanje, pojašnjavati primijenjene strategije, argumentirati stajališta, slušati tuđa pojašnjenja… Timski rad Poticati verbalnu i pisanu komunikaciju KOMUNIKACIJA

13. Matematika – univerzalni, globalni jezik • čitanje i pisanje raznih reprezentativnih formi • Prikazivanje je i proces i krajnji rezultat • Raznolike forme prikazivanja: dijagrami, grafikoni, grafovi, krivulje, tablice, formule, algebarski izrazi…. PRIKAZIVANJE (REPREZENTACIJA) MATEMATIČKIH FORMI

14. Matematiku treba doživjeti kao zaokruženu, jedinstvenu cjelinu (konceptualno razumijevanje) • Cjepkanjem u lekcije gubi se ta povezanost • Nastala iz života, potrebna u životu • Matematika (za učenike) nije sama sebi svrha – treba joj dati smisao POVEZIVANJE MATEMATIČKIH SPOZNAJA I POVEZIVANJE SA ŽIVOTOM

15. OKVIRNI NACIONALNI KURIKULUM (Nok)matematičko područje