1 / 70

Pokretanje novog posla i organizaciono-pravne forme predu zeća

Pokretanje novog posla i organizaciono-pravne forme predu zeća. Univerzitet u Banjoj Luci Ekonomski fakultet Doc. dr Saša Petković s asa.petkovic @ efbl.org. Cilj predavanja. Upoznati se sa mog ućnostima i načinima pokretanja novih poslovnih aktivnosti

reese-walter
Download Presentation

Pokretanje novog posla i organizaciono-pravne forme predu zeća

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Pokretanjenovogposlaiorganizaciono-pravneformepreduzeća Univerzitet u Banjoj Luci Ekonomski fakultet Doc. dr Saša Petković sasa.petkovic@efbl.org

  2. Cilj predavanja • Upoznati se sa mogućnostima i načinima pokretanja novih poslovnih aktivnosti • Upoznati se sa prednostima i nedostacima pojedinih formi novih poslovnih aktivnosti za male isrednjebiznise • Predstaviti pravne forme organizovanja poslovne aktivnosti • Literatura: • Petković, S. i Berberović, Š. (2013). Ekonomika i upravljanje malim i srednjim preduzećima. Principi i politike.Banja Luka: Ekonomski fakultet.

  3. Zbogčegaljudidonoseodluku o započinjanjuvlastitogbiznisa? • Znamodaljudiformirajuivodesvojevlastitefirmezbogvelikogbrojauticajnihfaktora a ne samomaksimizacijepovratauloženihsredstava, štosupokazalebrojnestudije (Davidsson, 1989.a; Delmar, 1996; Kolvereid, 1992; Storey, 1994, kakonavode Shepherd iWiklund, 2005, p.12).

  4. Koji suglavnifaktori, odnosnorazlozizbogkojihljudipreuzimajurizikepokretanjavlastitogbiznisa? Nekiljudisubiliprisiljenida se samozaposlezbogočekivanoggubitkaradnogmjesta, doksudrugijednostavnoželjelidapostanu„samsvojgazda”. Trećakategorijasuljudikojisunaraznenačinedošli do kapitala, jednostavnoželećidauložediostečenogkapitalailicijelikapitalida se oprobaju u vođenjuprivatnogbiznisa.

  5. Izbor biznisa • Koddonošenjaodlukeda se ulazi u biznisipostanepreduzetnik, bitno je da se izvršiizborbiznisakojimće se baviti, to jest da se izvršiizborproizvodailiusluga. • Sljedećikorakkojitrebadaučinipreduzetnik je damoraodlučitidalićebiznispočetiodpočetka – „nule“ (starting from scratch, engl.) iliući u bizniskupovinomvećpostojećegpreduzeća.

  6. Izborproizvoda, odnosnouslugekojiće se proizvoditi U ovoj fazi je neophodno da preduzetnici imaju za sebe odgovor na sljedeća pitanja: • Raspolažem li sa svim što je potrebno da bi biznis bio uspješan sa odabranim proizvodom, odnosno uslugom? • Da li se želim baviti takvom vrstom biznisa i obavljati takvu vrstu rada?

  7. Za ljude sa radnim iskustvom, ali i za one bez iskustva, na raspolaganju su jednostavnije tehnike dolaska do poslovne ideje, kao što su: • mapiranjezajednice; • kopiranjepostojećihposlova, to jest kreativnaimitacija; • pretvaranjehobija u potencijalniposao; • korišćenjeradnogiskustvaiodređenihsposobnostizapokretanjeposla; • inovacijenovihproizvoda, uslugailiprocesa.

  8. http://mapa.banjaluka.rs.ba/mc/

  9. Biznisi u forminovoformiranogpreduzeća Načini pokretanja novih preduzeća • start ap (start up, engl., početnički biznisi) biznisi ili novoformirana preduzeća koja kreću od nule • kupljena preduzeća u procesu privatizacije državnog kapitala, pri čemu je moguće spin of (spin off, engl. odvajanje, prev.aut.) privatizacijom kupiti samo dio privrednog sistema ili cijelo preduzeće • franšizni poslovi gdje se kupuje razrađeni biznis principom „ključ u bravu“ • Nije jedini način pokretanja poslovne aktivnosti početak od nule, već je moguće nastaviti porodični biznis ili kupiti razrađen biznis • akvizicije i merdžeri

  10. Početak od 'nule‘ – Starting from Scratch • Na ovakavkorak se uglavnomodlučujupreduzetnicikojima je osnivanjeioblikovanjepreduzećamnogovećiiznačajnijiizazov u odnosunapostojećapreduzeća. • Takvi preduzetnici imaju veliku želju za stvaralačkim zadovoljenjem koje polazi od „usađivanja“ideje, zatim rasta i prerastanja u jako i stabilno preduzeće. • Međutim, ovdje treba napomenuti da su u ovom slučaju, rizici mnogo veći, jer tek novouvedeni poslovi imaju manji izgled na uspjeh od postojećeg preuzetog biznisa.

  11. Razlozi koji se mogu navesti zbog kojih preduzetnik preferira započinjanje posla od „nule“, mogu biti: • Mogućnost samostalnog definisanja vizije, misije i strateških ciljeva preduzeća, vlastite kreacije asortimana proizvoda ili usluga, izgradnja organizacione kulture. • Eliminisanje uočenih grešaka direktne i indirektne konkurencije. • Vlastiti odabir lokacije, tehnologije i opreme, strateških poslovnih partnera, kao što su dobavljači, banke, zaposleni, konsultanti, itd. • Stvaranje vlastitih lojalnih kupaca.

  12. Prije procjene ukupnog prihoda i dobiti - profita, potrebno je da dobiti odgovore na sljedeća pitanja: • Ko su potencijalni kupci? • Gdje se oni nalaze? • Koji je broj potencijalnih kupaca? • U kojem će procentu kupovati moj proizvod – uslugu? • U kojim količinama? • Da bi dobili odgovore na ova pitanja potrebno je izvršiti marketing istraživanje tržišta, što je, svakako, najvažniji korak u izradi poslovnog - biznis plana.

  13. Jedanodmodelazapočinjanjabiznisaod„nule“ je Model start ap procesa američkog autora Hattena (2012). Suština modela je postojanje tzv. spektra procesa preduzetništva i menadžmenta malog biznisa koji se sastoje od šest različitih stadija, kao što je predstavljeno na sljedećoj slici

  14. Pesimista vidi teškoću u svakoj prilici: optimista vidi priliku u svakoj poteškoći. Winston Churchill

  15. Kupovina postojećeg preduzeća • Međutim, ikupovinapostojećegpreduzećanosiodređenirizikipitanjedalićeonobitiiubudućeuspješno. Zarješavanje tog problemapreduzetnicitrebadaimajunizinformacijao motivimaprodajepreduzeća, finansijskomstanjuivrijednostifirme. Zaodgovorna ova pitanjamožedaposlužiislijedećiprikaz Kako je većnavedeno, nakonšto je izvršenodabirproizvodailiuslugeidošlo do uvjerenjadaizborodgovarasposobnostimaiželjamapreduzetnika, trebada se doneseodlukadalićeposao - biznispočetiod ' nule' ilikupovinomvećpostojećegbiznisa. Potrebno je odmahnapomenutidaćemnogistručnjacikoji se baveovomproblematikompreferiratikupovinuvećpostojećegbiznisau odnosunaprvuvarijantu, početakod ' nule' . Ovoizrazlogašto je postojećepreduzećemanjerizično, s obziromna to da je većdokazalosvojusposobnost u obavljanjubiznisa.

  16. Postupak odlučivanja o kupovini postojećeg preduzeća Kupiti preduzeće Da N e Možemo li se dogovoriti o uzajamno prihvatljivoj cijeni? Kakva bi trebala biti moja pregovaračka strategija? Kolika je vrijednost preduzeća? Da Pokazuju li fin. izvještaji prodavača sliku zdavog preduzeća N e Da Ne Prodaje li prodavac iz opravdanih razloga? Da Je li preduzeće raspoloživo za prodaju? Koji proizvod ili usluga odgovaraju mom talentu i željama?

  17. Najčešći razlozi prodaje biznisa • strah u vezi s finansijskom perspektivom preduzeća ili porodice, • bojazan da je tehnologija, nekad jednostavna, sada složena za ovladavanje, • bojazan da je proizvod - usluga prevaziđena. • Razlozi lične prirode.

  18. Procjena vrijednosti preduzeća Svakako da je za donošenje odluke o kupovini firme bitno pitanje finansijske snage, pa je stoga potrebno izvršiti njegovo finansijsko vrednovanje, koje nameće sljedeća pitanja: • Da li je preduzeće koje se prodaje finansijski stabilno – zdravo? • Kakva je njegova profitabilnost? • Kolika je njegova stvarna vrijednost? • Da bi dobili odgovore na ova pitanja potrebno je obaviti određene aktivnosti koje se svode na sljedeće: (1) analiza finansijskih izvještaja preduzeća koje se prodaje, (2) revizija, interna i eksterna ako je neophodno i (3) određivanje vrijednosti firme.

  19. Finansijski izvještaj Izvještaj prihvatiti sa rezervom! Zašto? To se može postići na više načina, na primjer: • prodavačibiznisapopravilu se koristesasvimračunovodstvenimmetodamakojesluženjihovimnamjerama. • Saznanjedavlasnicibiznisamogudirigovativećiilimanjinivodobiti - profita je sasvimrealno. • zalihe se mogu računati na više načina (naprimjermetodi LIFO, HIFO, FIFO), a svaki metod različito utiče na visinu dobiti, • sredstva, kao što su poslovni objekti, oprema, mogu se iskazati u uvećanoj ili umanjenoj vrijednosti, • amortizacija se može računati po proporcionalnoj, degresivnoj ili progresivnoj stopi, po funkcionalnom ili kombinovanom metodu.

  20. Problemi u primjeni računovodstvenih standarda Ovi problemi su naročito prisutni u malim porodičnim preduzećima, gdje primjena računovodstvenih tehnika i standarda varira.

  21. Revizija (Auditing, engl.) Prvi korak – revizija • Revizijapredstavljaprvikorakkupcakodutvrđivanjaivrednovanjafinansijskogaspektapreduzeća. Onatrebadabudeprilagođenafinansijskomizvještaju, a radiprocjeneiutvrđivanjapravevrijednostifirme. • U tom ciljukupactrebadaposjedujeprodavčeveizvještajeizkojih bi se moglautvrditifinansijskasnagaprodavčevogpreduzećainjegovaprofitabilnost.

  22. Revizija Potrebno je raspolagatisainformacijamakaoštosu: • dugovanja dužnika i njihov stepen naplativosti, • zalihe - njihovo stvarno stanje i postojanje, te njihov kvalitet, • oprema - njena ispravnost, • dugovanja bankama, dobavljačima i druge obaveze, kako bi se utvrdila mogućnost njihovog izmirenje, tj. stepen likvidnosti i solventnosti firme, • zakupi, licence, franšize i drugi ugovori kako bi se utvrdila mogućnost njihovog prenosa, • javne bilješke, kako bi se utvrdilo da li prodavac firme ima porezna i druga retenciona prava na imetak i da li ima neizmirenih obaveza u vezi sa garancijama i jamstvima.

  23. Određivanje vrijednosti preduzeća Na osnovutemeljnogpregledaiverifikacijefinansijskihizvještaja o prodavcubiznisa, potencijalnikupac se moraprihvatitiaktivnostizaodređivanjenjegoverealnecijene. • Kododređivanjacijenekupactrebada se pridržavajednogoddvatradicionalnapristupa: • neto profit ili • vrijednostimovine

  24. Određivanje vrijednosti preduzeća Korišćenje pristupa zasnovano na zaradi Dosadašnja zarada Buduća zarada pod prodavcem Buduća zarada pod kupcem Određivanje cijene Knjigovodstvena vrijednost Prilagođena knjigovodstvena vrijednost Korišćenje imovinskog pristupa

  25. Slika 2.5. Prednosti i nedostaci kupovine postojećeg biznisa (Izvor: Hatten, 2012, p. 134).

  26. Franšizing poslovi Pojam franišizinga • Karakteristikesavremenogtržišnogposlovanjasudaobilujenizominovacija, koje se ne ogledajusamo u novimproizvodimaiuslugama, negoinovimorganizacionimformamaobavljanjadjelatnosti. Jednaodtakvih je ifranšizing. • Franšizing predstavlja specifičan oblik biznisa, koji je doživio najveću ekspanziju posljednjih decenija i koji je u prometu nekih vrsta proizvoda postao dominantan vid biznisa. Ovo se posebno odnosi na promet nafte i naftinih derivata, automobila, teških transportnih sredstava, prodaju brze hrane i sl. U svim ovim granama, firme koje posluju po sistemu franšizinga dominiraju na tržištu ili imaju najveću ekspanziju.

  27. Franšizing poslovi Franšizing, u osnovipredstavljaugovorniodnoskoji se uspostavljaizmeđufranšizatora- davaocafranšizeifranšizanta- primaocafranšize. • Davalacfranšizinga je popraviluvelikiproizvođač robe iliveletrgovinska firma, a korisnicisutrgovcinamalo. • Ugovorom o franšizingu davalac franšizinga prenosi korisniku isključivo pravo prodaje robe davaoca franšizinga na tržištu korisnika franšizinga, pri čemu koristi ime i žig robe. Davalac franšizinga, osim toga, prenosi na korisnika franšizinga: • svojuformulu (način) poslovanja, • svojmetodprodaje, • svojepravoindustrijskesvojinezadobarplasman.

  28. Skorašnjastatistika IFA (International Franchise Association - Međunarodnoudruženjafranšizera, prev.aut.) kakonavodi Sherman (2004, p. 11) pokazujeda: „maloprodaja iz isturenih franšiznih biznisa čini blizu 50% od ukupne maloprodaje u Sjedinjenim Američkim Državama procijenjene na trilion američkih dolara i upošljavajući preko 10 miliona ljudi u 2002. godini.“

  29. Franšizing poslovi Korisnik franšizinga: • prodajeproizvode (ilivršiusluge) pounificiranimnalozimaiuputstvimadavaocafranšizinga, a sviučesnici u sistemufranšizingposlovajavljaju se kaojedinstvenacjelina u odnosunatrećalica. Povoljnost franšizinga za njegovog davaoca ogleda se u tome što on, preko već izgrađenih prodajnih objekata korisnika franšizinga,širi tržište (ne ulažući svoja sredstva u prodajne objekte), jača konkurentsku sposobnost i time sa tržišnog aspekta stvara uslove za rast i razvoj preduzeća. Prednostfranšižingazanjegovogprimaoca je u tome što u prometuključuje, popraviluekskluzivneproizvodezakoje je tržišteispitaodavalacfranšižinga. Pored toga, korisnikkoristinačinposlovanjadavaocafranšizinga, kojisuprovjereniidalivećdobrerezultate, a sve to omogućavakorisnikudaostvarujevećipromet ,a time iveći profit u poslovanju.

  30. Prednosti i nedostaci franšizing poslovi Prednosti franšizinga: • provjerenbiznis, • mogućnostida se odmahkoristiime, ugled i iskustvofirmedavaocafranšizinga: markanjegovog proizvoda i usluga, osvojenotržište, uhodanatehnologija i organizacijarada, kadrovska , finansijska i menadžerskapodrška; • ekskluzivnopodručjeposlovanja; • punapodrškaotpočinjanjubiznisa, • mogućnostkorišćenjazajedničkereklame i promocije; • korišćenjepomoćidavaocafranšizingapriodabiranju i obrazovanjukadrova, • mogućnostdaposlijepodmirenjarashoda, uključujućinaknaducijene i usluga franšizinga, samostalnoraspolažesanetoprofitom.

  31. Prednosti i nedostaci franšizing poslovi Nepogodnosti franšizinga: • Ne postojimogućnostsamostalnogmijenjanjaposlovnogmodeladavaocafranšizinga. • Postojiobavezastriktnogprimjenjivanjatehnologije i organizacijekojaje detaljnoutvrđenaugovorom i uputstvomdavaocafranšizinga. • Postojiobavezastvaranjauslovazakontrolusistemarada od straneovlašćenihlicadavaocafranšizinga. • Obavezaplaćanjadavaocufranšizingaugovorenogprocentaodostvarenogprihodainadoknadudrugihnjegovihusluga. •  Ne postojimogućnostsamostalnogvođenjapolitikeprodajnihcijena, kao i mogućnostpreduzimanjaširihposlovnihpoduhvatau vlastitombiznisu, bezdavaocafranšizinga.

  32. Tipovi franšizinga Franšizing poslove moguće je posmatrati sa više aspekata, ali se u osnovi najčešće pominju dva kriterija.Prvi kriterij podrazumijeva različite kombinacije učesnika u franšizingu. U razvijenim tržišnim privredama poznata su tri osnovna tipa franšizinga prema učesnicima u distribuciji: Drugi kriterij kod uspostavljanja ugovornih franšiznih odnosa je predmet ugovora po kojem se sadržaj ukupnog paketa stavlja na raspolaganje franšizantu. Kod ovog kriterija razlikuju se dva osnovna tipa: (a) franšizingpoznatemarkeproizvoda, (b) franšizingposlovnogformata. (1) proizvođač - maloprodavac, (2) grosista - maloprodavac, (3) davalacusluga- maloprodavac.

  33. Franšizing poznate marke(The Product Franchise, engl.), Davalac franšizeili agent zastupnik kod ovog tipa obezbjeđuje maloprodavcu marku proizvoda, kao i kompletan marketing koji podržava kreiranu robnu marku. Znači, primaoci franšize, u ovom slučaju, prihvataju identitet davaoca franšize i posluju pod njegovim imenom. Međutim, u operativnom poslovanju primaoci franšize su relativno nezavisni od davaoca franšize. Procjena je da se danas u svijetu od ukupno ostvarenog prometa franšiznih firmi kroz ovaj tip franšize ostvaruje oko 70%. Primjeri ovoga tipa franšize su benzinske pumpe ili auto dileri.

  34. Franšizing poslovnog formata (The Package Franchise, engl.) Kod ovog tipa franšize davalac obezbjeđuje potpuno standardizovan način obavljanja određene djelatnosti. To podrazumijeva da se, za razliku od prethodnog tipa franšize, potpuno propisuje izgled prodavnice, način pružanja usluga, izbor lokacije, obuka osoblja. Ovdje se podrazumijeva i obavezapoštivanja formi ponašanja prodavaca. Preko ovog tipa franšize ostvaruje se oko 30% ukupnog prometa franšiznog sistema u svijetu. Ovom tipu franšize pripadaju kompanije koje imaju najbrži rast i najbolje poslovne rezultate u posljednje tri decenije. Primjeri ovoga tipa franšize su auto praone, restorani brze hrane, fotokopirnice, i sl. McDonald's je klasični franšizing poslovnog formata.

  35. Izbor davaoca franšizinga Zakonačnuodlukuodponuđačafranšizingatreba, pored ostalogtražitisljedeće: • Podatke o profitabilnostifirmeponuđača, kaoifirmikojevećkoristefranšizing; • Kolika je cijenakorišćenjafranšizingaizraženokroz: procenatučešćadavaoca u ostvarenomprihodukorisnikafranšizinga, cijenakorišćenjakapacitetaposlovnogprostoraiopreme, cijenaučešćastručnihkadrova u procesubiznisa; • Veličinapotrebnogkapitalakojegtrebauložitiprijepočetkaradabiznisa, kaoiiznoskapitala, zakojenamjeneiuzkojeuslove, bi učestvovaodavalacfranšizinga; • Brojistrukturakadrovakojeg je potrebnoobezbijeditinapočetkubiznisa;

  36. Izbor davaoca franšizinga Za konačnuodlukuodponuđačafranšizingatreba, pored ostalogtražitisljedeće: • Kakav je sadržajtehnološko - organizacionogmodeladavaocafranšizinga, i u kojoj se mijeriinsistirananjegovomstriktnomodnosnofleksibilnomsprovođenju; • Za kojevrijemeinakojojlokaciji se dajepravokorišćenjafranšizinga, kaoiteritorijunakoj se dobijaekskluzivnopravoprodajeproizvoda, odnosnousluga; • Kakva je konkurencijadrugihfirminapodručju za koje se nudipravokorišćenjafranšizinga; • Kakav je organizacionioblikdavaocafranšizinga: inokosni, zajedničkiilikooperativni; • Kakva je strukturairadnoiskustvoključnihkadrovadavaocafranšizingai u komdomenu bi učestvovalistručnikadrovidavaocafranšizinga u biznisu.

  37. Kod sastavljanja ugovora o franšizingu i pravilnika, odnosno uputstava, trebalo bi definisati ove elemente: Tip franšize Vlasništvo objekta Članarina Pokrivenostteritorije Obavezasnabdijevanja Obilježavanjeobjekata Otkaznirok i odšteta O franšizi saznajte više sa sljedećih sajtova: www.eff-franchise.com www.franchisehelp.com www.franchise.org

  38. ORGANIZACIONO – PRAVNI OBLICI BIZNISA • Biznis može, po pravilu biti organizovan kao: • biznis jednog vlasnika - solo biznis, • zajednički biznis-partnerstvo, • korporacija, • ostalipravnioblici • U Republici Srpskoj, pravne forme organizovanja biznisa su determinisane sa dva zakona: • Zakonom o zanatsko- preduzetničkojdjelatnosti (Službeni glasnik RS, 117/11), i • Zakonom o privrednim društvima (Službeni glasnik RS, 127/08),

  39. Prilikom izbora pravnog oblika, mikro i mala preduzeća se najčešće registruju kao: • samostalni preduzetnici–fizička lica, koja organizuju rad sopstvenim sredstvima, a odobrenja dobijaju od nadležnih gradskih ili opštinskih organa (trgovci, frizeri, mehaničari, ugostitelji, prevoznici i ostale zanatlije); • mala privatna preduzeća (u 98% slučajeva, organizovana kao društva sa ograničenom odgovornošću, ili skraćeno d.o.o.); • građani koji su udružili rad i sredstva sa većim preduzećima u vidu kooperativnog odnosa, kao i formiranja udruženja građana; • poljoprivredne i zemljoradničke zadruge i drugi oblici udruživanja poljoprivrednika međusobno.

  40. Biznis jednog vlasnika – inokosno vlasništvo Inokosno vlasništvo, kako u svijetu, tako i kod nas, najrašireniji je oblik organizacije i pravne forme preduzeća. S obzirom na to da su većina njih mala preduzeća, bolje rečeno mikropreduzeća do desetak zaposlenih, a često samo sa zaposlenim preduzetnikom, navodi ljude da izjednačuju malo preduzeće s inokosnim vlasništvom. Inokosni vlasnik može imati ljevaonicu čelika vrijednu milion maraka, internet portal vrijedan nekoliko desetina miliona maraka, isto kao i novinski kiosk na uglu ulice ili pržionicu kafe.

  41. Biznis jednog vlasnika – inokosno vlasništvo • Najizrazitija prednost ove forme preduzeća je sloboda. Jedini vlasnik, preduzetnik nije odgovoran nikome drugome do sebi samom, i u potpunosti odgovora za uspjehe i neuspjehe svoga poslovanja. • Druga odlika inokosnog vlasništva je jednostavnost, kao i niski početni troškovi. • Međutim, najveći nedostatak inokosnog vlasništva je neograničena odgovornost vlasnika, koji je lično odgovoran za sve dugove koje napravi preduzeće osim u slučaju da se ne radi o d.o.o. sa jednim vlasnikom!!!

  42. Zakon o zanatsko - preduzetničkoj djelatnosti - Samostalni preduzetnik • Preduzetnik je fizičko lice koje obavlja preduzetničku djelatnost u svoje ime i za svoj račun radi sticanja dobiti, i kao takav upisan je u registar preduzetnika (Zakon o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti; „Službeni glasnik“ 117/11, 2011). • Vlasnik biznisa u formi samostalnog preduzetnika (s.p.) svojom ličnom imovinom neograničeno odgovara za sve obaveze preduzeća. • U prethodnom zakonskom rješenju, korišćene su skraćenice SUR, SZR, STR. Novim Zakonom o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti, svi biznisi u formi samostalnog preduzetnika kraj poslovnog imena moraju imati skraćenicu s.p. (prim.aut.)

  43. Najveći broj biznisa u Republici Srpskoj je organizovan u formi samostalnog preduzetnika. Šta kaže statistika? U Republici Srpskoj je krajem 2011. godine poslovalo 24 590 zanatsko-preduzetničkih radnji u kojima je bilo zaposleno 37 933 radnika. U 93,10% zanatsko-preduzetničkih radnji u 2011. godini radilo je do tri radnika. Zanatsko-preduzetničke radnje su najviše zastupljene u tri sektora djelatnosti odnosno u sektoru trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i predmeta za ličnu upotrebu 38,82%, saobraćaju, skladištenju i komunikacijama 20,92% te sektoru hoteli i restorani 19,28% od ukupnog broja zanatsko-preduzetničkih radnji.

  44. Šta kaže statistika? Najveći broj zanatsko-preduzetničkih radnji posluje u privrednim područjima Banja Luka, Bijeljina i Doboj ukupno 73% od ukupnog broja zanatsko-preduzetničkih radnji. U 2011. godini u zanatsko-preduzetničkim radnjama radilo je 37 933 radnika od čega je najveći broj zaposlenih u samostalnim trgovačkim radnjama 38,27%, samostalnim ugostiteljskim radnjama 22,16% i radnjama koje se bave prevozom 18,20% (Godišnji izvještaj za oblast malih i srednjih preduzeća i zanatsko-preduzetničku djelatnost u Republici Srpskoj za 2011, 2012, p. 5).

  45. Status malog preduzetnika i poreske olakšice • Najčešće se preduzetnici odlučuju na ovu formu biznisa kada osnivaju zanatske radnje, trgovine, uslužne djelatnosti poput frizerskih salona, auto-praonica, knjigovodstvenih biroa, i tome slično. • Ukoliko se radi o mikrobiznisu, do tri zaposlena radnika, samostalni preduzetnik može dobiti status malog preduzetnika i poreske olakšice (Zakon o porezu na dohodak, „Službeni glasnik„ br.91/06, 128/06, 120/08 i 71/10, 2010), koje podrazumijevaju plaćanje poreza po stopi od 2% od ostvarenog prihoda.

  46. Status malog preduzetnika i poreske olakšice • U tom slučaju, ukupan godišnji prihod malog preduzetnika po osnovu obavljanja djelatnosti ne smije prelaziti iznos od 50 000 KM, a godišnji porez malog preduzetnika ne smije biti manji od 600 KM, to jest minimum 50 KM mjesečno.

  47. Fizičko lice koje namjerava da obavlja preduzetničku djelatnost podnosi zahtjev nadležnom organu jedinice lokalne samouprave za poslove privrede, na čijem području želi imati sjedište. • Poslovno ime preduzetnika obavezno sadrži naziv upisan u registar, ime i prezime preduzetnika, opis djelatnosti, oznaku s. p. (samostalni preduzetnik) i sjedište, a može sadržavati i posebne oznake (crteži, slike, oznake kojima se bliže određuje radnja ili djelatnost). Preduzetnici postaju članovi Komore upisom u registar preduzetnika. • Iako ovaj vid organizovanja biznisa ima niz pogodnosti za vlasnike, kao što su samostalnost donošenja poslovnih odluka, nezavisnost poslovanja, jednostavnost pokretanja biznisa, i druge, neograničena odgovornost vlasnika preduzeća predstavlja najveći nedostatak.

More Related