1 / 24

Prividna gibanja Sunca i Zemljina gibanja

Prividna gibanja Sunca i Zemljina gibanja. Prividna gibanja Sunca i Zemljina gibanja. Zbog Zemljinog gibanja oko Sunca imamo privid da Sunce kroz godinu putuje između zvijezda na istok . Ekliptika – kružnica na nebeskoj kugli koja je prividni Sunčev put.

rob
Download Presentation

Prividna gibanja Sunca i Zemljina gibanja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Prividna gibanja Sunca i Zemljina gibanja

  2. Prividna gibanja Sunca i Zemljina gibanja Zbog Zemljinog gibanja oko Sunca imamo privid da Sunce kroz godinu putuje između zvijezda na istok . Ekliptika – kružnica na nebeskoj kugli koja je prividni Sunčev put .

  3. Zviježđa zodijaka – zviježđa na nebeskoj kugli kroz koja prividno putuje Sunce . To su zviježđa (idući na istok) : Rak , Lav , Djevica , Vaga , Škorpion , Strijelac , Jarac , Vodenjak , Ribe , Ovan , Bik i Blizanci . Između Škorpiona i Strijelca je zviježđe Zmijonosac.

  4. Proljetna,ljetna,jesenska i zimska točka • Pri prividnom godišnjem gibanju Sunca mijenja mu se deklinacija : • δ = 00 - proljetna točka ( u zviježđu Ribe ) • δ = 23,50 - ljetna točka ( u zviježđu Blizanci) • δ = 00 - jesenska točka ( u zviježđu Djevica ) • δ = - 23,50 - zimska točka ( u zviježđu Jarac )

  5. Godišnja doba • Godišnja doba se izmjenjuju ne zbog mijenjanja udaljenosti Zemlje od Sunca već zbog različite osunčanosti , zbog nagiba ekvatora prema ekliptici. • Kada je na sjevernoj polutki ljeto na južnoj je zima . Vremenske jedinice : • Dan( Sunčev dan , pravi Sunčev dan) -vrijeme za koje se Zemlja okrene oko svoje osi s obzirom na Sunce . Vrijeme u kojem Sunce uzastopno prođe kroz gornju kulminaciju . • Sunčeva godina ( tropska godina ) - vrijeme u kojem Sunce prividno od proljetne točke ponovno dođe do proljetne točke . Iznosi 365 d 5 h 48 min 46 s .

  6. Zvjezdani dan - vrijeme za koje se Zemlja okrene oko svoje osi obzirom na zvijezde . Vrijeme u kojem zvijezda uzastopno prođe kroz gornju kulminaciju . • Sunčev dan je , zbog prividnog gibanja Sunca u odnosu na zvijezde , 4 min duži od zvjezdanog dana . • Svakog dana Sunce se po ekliptici pomakne za ( 3600 : 365,25 ) = 0,98560 tj. približno 10 . Vrijeme koje za to prođe je : 10 · (24·60 min ) / 3600 = 4 min . • Zvjezdani sat je 24. dio zvjezdanog dana , Njega se za rektascenziju zapisuje na zvjezdane karte .

  7. Trajanje dana i osunčanost površine na svakom mjestu Zemlje ovisi o deklinaciji Sunca i geografskoj širini mjesta .

  8. Zemljini pojasevi

  9. Tri su područja : • Žarki - od ekvatora do obratnica (od 0 do 23.5 stupnjeva g.š. ) • Umjereni- od obratnica do polarnica (od 23.5 do 66.6 stupnjeva g.š. ) • Hladni - od polarnica do polova ( od 66.5 do 90 stupnjeva g.š. )

  10. Precesija

  11. Precesija Zemljina os se zakreće . Os opisuje stožac oko okomice na stazu . Sjeverni nebeski pol mijenja položaj… Od antičkog vremena proljetna se točka se pomakla na zapadnu stranu iz Ovna u Ribe .

  12. Zakretanje Zemljine osi uzrokovano privlačnim silama Mjeseca i Sunca. • Zemlja nije homogena , a nije niti kugla . • jako sporo gibanje( period je 25800 godina) –Platonova godina • pomicanje pola miču se i sve važne točke na ekliptici(proljetna točka ,… ) • gibanje proljetne točke dovodi do razlike između Sunčeve i zvjezdane godine . • Uz precesiju odvija se i gibanje koje se zove nutacija . “Nebeski pol” “titra” oko srednje putanje za ± 9” u periodu od 18,6 godina .

  13. Mjesno podne,zonsko vrijeme • mjesno podne - trenutak kada Sunce vidimo u smjeru juga u nebeskom meridijanu . • Bilo kojeg dana mjesto koje je 10 g.d. istočnije mjesno podne je 4 min ranije , a mjesto koje je 10 g.d. zapadnije mjesno podne je 4 minute kasnije . ( Zemlji treba 4 min da se zakrene za 10 .) • Prema međunarodnom dogovoru , iz praktičnih razloga , Zemljina površina je podijeljena na 24 pojasa prosječne širine 150 .

  14. 24 zone po 1 sat

  15. Cijela Hrvatska je u srednjeeuropskom pojasu (SEV).

  16. Podne • Mjesno i pojasno podne nije isto . • Prividno gibanje Sunca po ekliptici nije jednoliko .Pravi Sunčevi dani ne traju jednako . • Srednji Sunčev dan – srednje trajanje svih pravih Sunčevih dana . Vrijeme po satu je srednje Sunčevo vrijeme .

  17. UT – Svjetsko vrijeme ( universal time) –srednje mjesno Sunčevo vrijeme na nultom meridijanu ( Greenwich) . Utemeljeno na promatranju zvijezda tj. na zvjezdanom vremenu, no koje za vremensku jedinicu uzima srednji Sunčev dan . • SEV- srednje-europsko vrijeme ; u pojasu (zoni) oko meridijana s geografskom širinom 150 . • Ljetno vrijeme – računanje vremena od kraja proljeća do početka jeseni . Pojasno vrijeme je uvećano za 1 sat . • Zimi : SEV = UT + 1 h • Ljeti : SEV = UT + 2 h

  18. Julijanski kalendar Julijanski kalendaruveo jeGaj Julije Cezar45. pr. Kr.i koristio se u cijelojEuropido16. stoljeća, kada se prešlo naGregorijanski kalendar. Dužina trajanja godine u Julijanskom kalendaru iznosi prosječno 365¼ dana, što se postiže ubacivanjem jednog dodatnog dana svake četvrte godine. Nakon tri godine s 365 dana je godina s 366 dana . Julijanska godina nešto je duža od tropske, a ova razlika akumulira se na jedan dan svakih 128 godina. Kada je ta razlika postala prevelika pristupilo se novoj reformi .

  19. Gregorijanski kalendar Gregorijanski kalendar dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat.Gregorius) i danas je u uporabi kao primarni ili sekundarni kalendar u gotovo svim krajevima svijeta.  PapaGrgur XIII. (1502.-1585.) je 24. veljače1582. objavio reformu do tada postojećeg, julijanskog kalendara papinskom bulom . Papinska bula sadržavala je sljedeće odredbe: • Iz kalendara će se izostaviti 10 dana, tako da posliječetvrtaka4. listopada1582. slijedipetak15. listopada. • Prijestupna je svaka godina djeljiva sa 4, osim godina djeljivih sa 100 kod kojih su prijestupne samo one djeljive sa 400. • Prijestupna godina ima jedan dan više od obične (koja ima 365 dana) koji se stavlja na kraju mjesecaveljače . • … …

  20. Po njemu je prosječna dužina trajanja godine smanjena na 365,2425 dana (365+97/400 = 365,2425 jer ima 97 prijestupnih godina na svakih 400) što daje grešku od 365,2425 – 365,2421890 = 0,00031 dan ≈ 26 sekundi. To znači da će se ova greška akumulirati na jedan dan za 1/0,00031 ≈ 3225 godina, odnosno nešto kraće jer se tokom vremena dužina trajanja solarne godina smanjuje, a greška povećava. Danas razlika između Julijanskog i Gregorijanskog kalendara iznosi 13 dana, a nakon 2100. uvećat će se na 14 dana. Uvođenjem Gregorijanskog kalendara, kalendarska godina je približena tropskoj najviše do tada.

  21. Razmotri : 1. Na kojim sve geografskim širinama Sunce može proći kroz zenit ? 2. Navedi četiri važna Sunčeva položaja na ekliptici . 3. Godina i dan su jedinice vremena . Kako su zadane ? 4. Može li u Hrvatskoj Sunce cijeli dan kružiti iznad horizonta ? Zašto ? 4. Koja su tri različita gibanja Zemlje ? 5. Koliko se razlikuje vrijeme mjesnog podneva za mjesta na geografskim dužinama različitim za 10 ?

More Related