Download
1 / 12
140 likes | 342 Views
DRUŠTVENA ODGOVORNOST. ožujak 2006. Prof. dr. sc. Želimir Dulčić. “CIJENA USPJEŠNOSTI JE ODGOVORNOST ” CHURCHILL ODGOVORNOST (RESPONSIBILITY)
E N D
DRUŠTVENA ODGOVORNOST ožujak 2006. Prof. dr. sc. Želimir Dulčić
“CIJENA USPJEŠNOSTI JE ODGOVORNOST” CHURCHILL ODGOVORNOST (RESPONSIBILITY) DRUŠTVENA ODGOVORNOST ODGOVORNOST (SOCIAL RESPONSIBILITY) ZA OKOLIŠ (ENVIROMENTAL RESPONSIBILITY) DRUŠTVENA ODGOVORNOST KORPORACIJE (CORPORATE SOCIAL RESPONSIBILITY) DRUŠTVENA ODGOVORNOST MANAGERA (SOCIAL RESPONSIBILITY OF MANAGERS)
DRUŠTVENA OSJETLJIVOST • (SOCIAL RESPONSIVNESS) • DRUŠTVENA REVIZIJA • (SOCIAL AUDIT) • BUSINESS POLICY • ENVIROMENTAL POLICY • INTEGRATED ENVIROMENTAL MANAGEMENT • Ključne riječi: • društvena odgovornost • misija • etika • strategija • okruženje • visokoškolske institucije • obrazovanje • edukacija managera
DRUŠTVENA ODGOVORNOST JE POJAM KOJI OBUHVAĆA: • aktivne i pasivne obveze poduzeća (kompanija) prema društvu (zajednici) u kojem djeluje; • davanje podrške društvu putem pomoći, sponzorstva i različitih dobrotvornih akcija; • svojevrsna “zahvalnost” poduzeća društvu koje je omogućilo poduzeću da koristi njegove resurse i infrastrukturu • DRUŠTVENA ODGOVORNOST KORPORACIJE • (CORPORATE SOCIAL RESPONSIBILITY) • predstavlja specifičan vid odgovornosti korporacije (njegovog strategijskog managementa) prema okruženju u kojem djeluje, odnosno društvu u cjelini. • društvena odgovornost obuhvaća različite aspekte: • od EKOLOŠKIH, • preko SIGURNOSNIH, • do onih vezanih za ZAPOŠLJAVANJE pripadnika manjina, hendikepiranih…
“Poduzeće ima tendenciju preuskog djelovanja, ograničenog samo na ekonomski interes. Poslovni čovjek mora djelovati u širem kontekstu humane zajednice.” • Irving Kristol • NEKI RAZLOZI ZA UVOĐENJE DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI: • etična je • pojačava sliku u javnosti • razvija zajednicu • podiže profit na duži rok
DRUŠTVENA ODGOVORNOST MANAGERA (SOCIAL RESPONSIBILITY OF MANAGERS) Odgovornost managera da pri izvršavanju svojih strategijskih ciljeva i svakodnevnih zadataka postupa etički odgovorno prema okolišu, eksternom i internom okruženju, te društvu u kojem egzistira njegovo poduzeće. DRUŠTVENA OSJETLJIVOST (SOCIAL RESPONSIVENESS) Sposobnost poduzeća da prema okruženju razvije politike i djelovanja korisna i poduzeću i društvu. DRUŠTVENA REVIZIJA (SOCIAL AUDIT) Obveza sustavnog ocjenjivanja i izvještavanja o nekom značajnom i definiranom području kompanije – poduzeća, koje bitno utječe na društvo.
MENADŽERSKA ETIKA (POSLOVNA ETIKA) (profesionalna etika) (poduzetnička etika) računovodstvena etika – etika računovođa ETIKA ILI FILOZOFIJA MORALA Filozofija morala je disciplina koja proučava načela moralno dobroga djelovanja čovjeka kao bića zajednice. MORAL Podrazumijeva područje ljudskoga života (uz znanost, umjetnost, religiju itd.) u kojemu je skupom pravila i običaja određeno ljudsko ponašanje u zajednici. MORALNO DJELOVANJE OSOBITOST MORALNOG DJELOVANJA I dok u teoriji prosuđujemo o činjenicama, u praktičnom životu prosuđujemo o vrijednostima … i djelujemo u skladu s odgovarajućim načelima.
ARISTOTELOVORAZLIKOVANJE TEORIJSKE I PRAKTIČNE SPOZNAJE: • TEORIJSKA SPOZNAJA: • promatralačko mišljenje • istina se postiže potvrđivanjem ili nijekanjem • istinu spoznajemo umom • dobro = istinito • PRAKTIČNA SPOZNAJA: • djelatno mišljenje • istina se postiže nastojanjem ili izbjegavanjem • istinu spoznaje um povezan s karakterom • dobro = istinito, ali i ispravna težnja za istinom • VOLJA • ETIKA od grčke riječi ETHOS što znači običaj, navika, ćud • ODGOJ objedinjuje učenje moralnih načela i navikavanje na njihovo izvršavanje.
VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNI SVIJET filozofi “novokantovci” ukazuju na osnovnu razliku između stvari i vrijednosti: STVARI POSTOJE A VRIJEDNOSTI VRIJEDE! Vrijednosti nisu stvarne, ali se prema njima mjeri – prosuđuje stvarnost. One tvore poseban vid zbilje koji nazivamo VRIJEDNOSNI SVIJET Vrijednosni svijet traži svojega NOSITELJA To je onaj koji PROMIŠLJA vrijednosti i tko ih OZBILJUJE. ČOVJEK se pritom koristi RAZUMOM, OSJEĆAJIMA i VOLJOM
Prema H. Rickhertu cjelokupnu stvarnost možemo u vrijednosnom smislu prosuditi na temelju slijedećih vrijednosti: • VRIJEDNOSTI ISTINE U LOGICI - prosuđujemo istinitost ili neistinitost naše spoznaje; • VRIJEDNOST LJEPOTE U ESTETICI - sudimo o tome jeli neko umjetničko djelo lijepo; • VRIJEDNOST MORALNOSTI U ETICI - prosuđujemo jeli neko djelo moralno dobro ili zlo; • VRIJEDNOSTI SREĆE U EROTICI - sudimo o zadovoljenju svoje potrebe za ljubavlju; • VRIJEDNOSTI NEOSOBNE SVETOSTI U MISTICI - nalazimo stvarnost koja je neosobna i sveta , s kojom se u mističkom doživljaju stapamo; • VRIJEDNOSTI OSOBNE SVETOSTI U RELIGIJE - nastojimo dostići svetost kao osobnu kakvoću odnosa s ljudima i transcedentalnim bićem.
Gledamo li na subjektivno prihvaćanje vrijednosti, na volju da ih ozbiljimo ili prema njima živimo moguće je razlikovati nekoliko OBLIKA ŽIVOTA. • E. SPRANGER, prema tome izvodi slijedećih šest oblika: • EKONOMSKI OBLIK u kojemu je prevladavajuća vrijednost KORISNO a volja je usmjerena prema poslu i zanimanju; • ESTETSKI OBLIK u kojemu je prevladavajuća vrijednost UŽIVANJE U LIJEPOM, a volja se očituje u stvaralaštvu; • OBLIK MOĆI usmjeren prema STJECANJU MOĆI, prema izdizanju nad drugima; • INTELEKTUALNI OBLIK u kojemu je vrijednost ZNANJE, a volja je usmjerena prema traženju istine, objektivnosti; • SOCIJALNI OBLIK u kojemu prevladava vrijednost ZAJEDNIČKOG ŽIVOTA, a volja se usredotočuje na pomoć drugima; • RELIGIOZNI OBLIK u kojemu je prevladavajuća vrijednost BOŽANSTVO, SVETOST.
