ODGOVORNOST DRŽAVE ZA ŠTETU ZBOG POVREDE PRAVA ZAJEDNICE

1. ODGOVORNOST DRŽAVE ZA ŠTETU ZBOG POVREDE PRAVA ZAJEDNICE Dr.sc.Snježana Vasiljević

2. PONAVLJANJE • Faccini Dori – nije priznat horizontalni izravan ucinak • Sto ako DC nije provela direktivu u zadanom roku, a sama direktiva nije izravno primjenjiva?

3. PONAVLJANJE • Trenutkom objavljivanja u OJ direktiva pocinje proizvoditi odredjene ucinke – implementacijski rok (drzave ne smiju ciniti nista sto je protivno odredbama direktive tijekom tog razdoblja, predmet Valonie) • Istekom implementacijskog roka: • 1. direktiva je provedena ispravno – na pojedinacne slucajeve primjenjuje se nacionalno pravo • 2. direktiva nije provedena (ispravno), estoppel (Ratti)

4. PONAVLJANJE • Mozemo li tuziti RH jer nije donijela zakon? • Mozemo li tuziti Vladu jer nije predlozila neki zakon? Vidjet ćemo da u europskom pravu nije baš tako • Kad mozemo tuziti drzavu? • Koji su uvjeti tuzbe? • Pojedinac • Stetna radnja • Uzrocna ili kauzalna veza

5. Odgovornostdržavezaštetuupravu EU • Uz doktrine izravnog i posrednog učinka, te okvir utemeljen na načelu djelotvorne sudske zaštite, načelo odgovornosti države za štetu predstavlja još jedan korak ES prema stvaranju djelotvornog sustava zaštite subjektivnih europskih prava pojedinaca • Iako nije izričito predviđeno Ugovorom, ovo je načelo sastavni, iako nepisani, dio Ugovora

6. Načelo odgovornosti za štetu • Pravno opravdanje za načelo odgovornosti država za štetu, Europski sud je našao u članku • 10 UEZ • koji zahtjeva od država da poduzmu sve mjere da se ostvare ciljevi Ugovora, što uključuje i obvezu da se ponište nezakonite posljedice povrede prava EU.

7. Što je državakojaodgovarazaštetu • Unitarni koncept države: do odgovornosti države mogu dovesti • zakonodavne, • izvršne i • sudske vlasti • Jednako tako, odgovornost može nastati zbog povrede na centralnoj ili decentraliziranoj razini

8. 3 Uvjetazanastanakodgovornosti

9. UVJETI NASTANKA ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU

10. Dovoljno ozbiljna povreda

11. Dovoljno ozbiljna povreda

12. Dovoljno ozbiljna povreda • Ne postoji formula po kojoj se može unaprijed odlučiti je li povreda dovoljno ozbiljna, već će to ovisiti od slučaja do slučaja • ESP je samo nabrojao pojedine okolnosti koje nacionalnom sudu mogu pomoći u takvoj ocjeni: npr. jasnoća i preciznost prekršenog pravila EU, je li stajalište neke od institucija EU pridonijelo pogrešnom tumačenju, postoji li ranija sudska praksa koja objašnjava značenje neke norme EU, da li je postojala namjera ili je povreda nenamjerna (iako krivnja kao koncpet nacionalnog prava ne može biti postavljena kao uvjet) ...

13. Uzročna veza • O uzročnoj vezi kao konceptu europskog prava, ES se nije imao prilike izjasniti • U jednom predmetu (C-319/96 Brinkmann), međutim, uzročna je veza smatrana prekinutom, time što je tijelo državne uprave pokušalo izravno primijeniti direktivu. • Iako zakonodavac nije učinio ništa da bi prenio direktivu (te se radilo o dovoljno ozbiljnoj povredi), državna je uprava prekinula lanac uzročnosti, a njenu je pogrešku prilikom primjene direktive bilo moguće opravdati, pa povreda nije bila dovoljno ozbiljna.

14. PredmetFrancovich, C-6/90 I C-9/90 iz 1991 Temeljna presuda u kojoj je priznata odgovornost DČ za štetu zbog neimplementacije direktive • Činjenice –Italija nije pravovremeno implementirala direktivu o minimalnoj zaštiti radnika u slučaju nesposobnosti poslodavca za plaćanje, koja je predviđala poseban mehanizam namirenja neispunjenih zahtjeva zaposlenika.

15. Činjenice

16. ODLUKA ESP • Došao do zaključka da iako su odredbe direktive dovoljno precizne, jasne i bezuvjetne po pitanju kruga osoba koje imaju pravo na garanciju i sadržaja te garancije, ipak državama članicama pri konkretnom formiranju garantnog sustava ostaje širok manevarski prostor (Direktiva ne određuje tko je taj koji treba platiti štetu, država ili neke državne institucije?) • Dakle nije jasna, precizna I bezuvjetna • Zbog toga je otklonjena izravna primjena direktive

17. ODLUKA ESP • Utvrdio odgovornost države za štetu zbog povrede obveze implementacije • “Puna učinkovitost odredbi prava Zajednice bila bi umanjena i zaštita prava koja se iz njih izvode bila bi oslabljena, ako se pojedinci ne bi mogli obeštetiti zbog toga jer im je njihovo pravo povrijeđeno zbog povrede prava Zajednice, a za koju se odgovornom može smatrati neka država članica (toč. 39).”

18. Odluka ESP • Iz ovog se jasno vidi da ESP u direktivama utemeljenu zaštitu subjektivnih prava individualno određenog kruga adresata kojima su upućene smatra sredstvom provedbe prava Zajednice. • Pored toga, obveza DČ da nadoknadi štetu proizlazi iz čl.10. UEZ. • ESP nalaže da za odgovornost DČ za štetu moraju biti ispunjena 3 uvjeta (spomenuto na početku), toč. 39. presude

19. Odluka ESP • Svrha povrijeđene norme EU je stvaranje prava za pojedinca, a iz norme mora biti jasno o kakvom se pravu radi • Povreda države mora biti dovoljno ozbiljna • Mora postojati izravna uzročna veza između povrede i štete nastale pojedincu

20. Odluka ESP • Oblik odgovornosti države ESP prepušta nacionalnom pravu • Pritom postupovne i materijalnopravne pretpostavke za NŠ ne smiju biti takve da praktično onemogućavaju ili pretjerano otežavaju pojedincima ostvarenje odštetnog zahtjeva koji im pripada prema pravu Zajednice, tj. Nacionalni sud mora na jednak način razmatrati stupanj povrede bez razlike (načelo ekvivalencije) toč. 43.

21. ODGOVORNOST DRŽAVE ZBOG POVREDE PRIMARNOG PRAVA ZAJEDNICE • ESP, povezani predmeti Brasserie du Peucheur C-46/93 i FactortameC-48/93, 1996. • Nedugo nakon toga je ESP ove kriterije proširio na nevaljalu implementaciju direktiva (British Telecommunications, C/392/93, 1996) • Zahtjev za NŠ ako su prethodno ispunjena 3 uvjeta

22. S te 3 pretpostavke, a posebno s onom koja zahtjeva da povreda prava bude u “dovoljnoj mjeri ozbiljna”, ESP je povukao paralelu sa strogim pretpostavkama koje vrijede za odgovornost Zajednice za vlastite nevaljane propise • Izričito se otklanja krivnja odgovornih tijela (namjera ili krajnja nepažnja) kao jedan od kriterija odgovornosti

23. Brasserie du Peucheur • Predmet u kojem je ESP utvrdio kriterije za odgovornost DČ za povredu primarnog prava Zajednice, slično je i u predmetu Factortame • Francuska pivovara iz Alzasa morala je prilagoditi svoj proizvod za izvoz u Njemačku • Francuska piva nije odgovarala uvjetima “čistoće piva” određenim njemačkim Zakonom o porezu na pivo (načelno ograničenje dopuštene izlazne tvari hmelja, ječmenog slada, kvasca i vode) • Pa se nije moglo prodavati na njemačkom tržištu

24. Brasserie du Peucheur • ESP je već prije (1987), utvrdio da su takva ograničenja kakva ima njemački zakon u suprotnosti s slobodom kretanja roba (čl. 28. UEZ) • Francuska je pivovara nakon toga tužila Njemačku za NŠ • Njemački argument – pozivanje na Francovich i izravan učinak /ograničenje naknade štete • Njemački Vrhovni sud je u svezi toga uputio prethodno pitanje ESP

25. Odluka ESP • Njemačka je Zakonom o porezu na pivo povrijedila pravo Zajednice, čl. 28. UEZ • Radilo se o posebno teškoj povredi prava Zajednice budući da je ESPutvrdio da: “povreda i dalje prezistira usprkos tome što je presudom utvrđeno da je došlo do povrede, ili je Sud tako odlučio rješavajući zahtjev za donošenje odluke o PP ili o tom pitanju postoji utvrđena sudska praksa iz koje se jasno utvrđuje da takvo ponašanje označava povredu” (predmet C/46/93)

26. Odluka ESP • Da se radi o ozbiljnoj povredi prava Zajednice od strane njemačkog zakonodavca, proizlazi iz toga što je protivnost zabrane o uvozu piva iz drugih DČ, koje je proizvedeno na uobičajeni način i nosi oznaku pivo, postala evidenta i prije nego što je donesena presuda o čistoći piva što je protivno ranijoj praksi ESP

27. Odluka ESP • Manje je jasno ptanje radi li se o povredi prava Zajednice donošenjem propisa o zabrani stavljanja aditiva u pivo • Njemački Vrhovni sud je zbog nedostatka dokaza o prekoračenju ovlaštenja otklonio postojanje dovoljno ozbiljne povrede • ESP je odbio odluku o ograničavanju odgovornosti na štete koje su nastale nakon donošenja presuda o postojanju povrede zbog uvođenja zahtjeva o čistoći piva

28. Odluka ESP • Ako neka DČ donese propise kojima propise Zajednice tumači na nevaljan način (npr. Prilikom implementacije direktiva), odlučujuće je da li je tumačenje u sebi sadržavalo određenu mjeru plauzibilnosti i da li se temeljilo na dobroj vjeri • Tada nedostaje kriterij dovoljno ozbiljne povrede • Indicija da se može zastupati neko tumačenje postoji ako je takvo tumačenje zastupljeno kod drugih DČ (predmet British Telecommunications C 392-93)

29. ESP – dovoljno ozbiljna povreda • Toč. 55 Vezano uz drugi uvjet, u odnosu na odgovornost Zajednice po članku 215 i u odnosu na odgovornost države za povrede prava Zajednice, odlučni test za utvrđivanje da je povreda prava Zajednice dovoljno ozbiljna jest u tome je li država članica ili odnosna institucija Zajednice očito i teško zanemarila granice svoje diskrecije.

30. Kriterij za određivanje dovoljno određene • jasnoću i preciznost povrijeđenog pravila, • mjeru diskrecije koja je ostavljena tim pravilom nacionalnom tijelu ili tijelu Zajednice, • činjenicu jesu lipovreda i uzrokovana šteta namjerni ili nenamjerni (npr. Slovenska odluka o uvođenju vinjeta), • može li se pogrešna primjena prava ispričati ili ne, • činjenicu da je stajališe institucije Zajednice moglo pridonijeti propustu i usvajanju ili zadržavanju nacionalnih mjera ili praksi suprotnih pravu Zajednice.

31. Ozbiljnost povrede u svakom slučaju • Toč. 57 U svakom slučaju, povreda prava Zajednice će zasigurno biti dovoljno ozbiljna ako se nastavila usprkos presudi kojom je dotična povreda utvrđena, ili prethodnoj odluci ili sudskoj praksi Suda o tom pitanju iz koje je jasno da je dotično ponašanje predstavljalo povredu (npr. Odluka Komisije o zabrani voženja u suprotnom traku).

32. Odgovornost bez krivnje • Objektivna odgovornost/enl. Strict liability

33. Tumačenje odluke ESP • Srodna načela koja vrijede za odgovornost države članice za zakonodavne akte protivne pravu Zajednice prihvaćena su u pravu Zajednice i za takve upravne akte

34. Predmet Hedely Lomas, 1996 • Englesko ministarstvo poljoprivrede kontinuirano je uskraćivalo izdavanje dozvola za izvoz živih ovaca u Španjolsku • Obrazloženje – u Španjolskoj se ne poštuju odredbe direktive o zaštiti životinja prilikom klanja (trebalo je uvesti određene metode omamljivanja)

35. Predmet Hedely Lomas, 1996 • ESP smatra da je uskraćivanje takvih dozvola mjera koja ima isti učinak kao i mjere količinskih izvoznih ograničenja (čl. 29. UEZ) a nisu u skladu s čl. 30 UEZ • Pozivanje na zaštitu životinja s ciljem ograničavanja trgovine nije moguće ako postoji propis Zajednice koji predviđa harmonizaciju mjera • DČ ne smije posizati za jednostranim mjerama i time se suprostavila eventualnom nepoštivanju propisa prava Zajednice u drugoj DČ

36. Odgovornost države zbog propusta suda • ???? • Da!!!! • Predmet Kobler • Visoki upravni sud u Njemačkoj nije uputio PP • Tužio je Njemačku za NŠ • ESP je rekao da se ne radi o dovoljno ozbiljnoj povredi

37. SUDBINA PREDMETA FRANCOVICH • Francovich nikad nije dobio novce, jer je sud (Pretore) smatrao da njegova situacija nije pokrivena direktivom. • Odredjene kategorije radnika su iskljucene iz podrucja vazenja direktive, a ECJ je to potvrdio u drugom prethodnom pitaju iz istog predmeta (C-497/93). • Francovich je spadao u iskljucenu kategoriju.

38. SUDBINA PREDMETA BRASSERIE • Brasserie pred njemackim sudom isto nije dobio novce za francuske pivare. • Za zabranu upotrebe rijeci 'pivo' njemacki je sud smatrao da ne postoji uzrocna veza, a za povredu koja se sastojala u zabrani upotrebe odredjenih aditiva, njemacki je sud smatrao da povreda nije dovoljno ozbiljna.