Međunarodna ekonomija

1. Međunarodna ekonomija Dio I Međunarodna trgovina Predavanje 6 – Dobiti od slobodne trgovine i odnosi razmjene Obavezna literatura: V izd. str. 76-81, 108-117 IV izd. str. 72-76, 103-113 Mikic (c) 2003

2. Danas ćemo: • Ilustrirati teorem probitaka od slobodne trgovine koji pokazuje da je za malu zemlju u savršenoj konkurenciji i bez poremećaja bolje imati slobodnu trgovinu nego uopće ne trgovati • Rastaviti ukupne probitke od trgovine na probitke od razmjene (na strani potrošnje) i probitke od specijalizacije (na strani proizvodnje) • Pokazati što se dešava sa probicima kada se mijenjaju odnosi razmjene (terms of trade, uvjeti razmjene) Mikic (c) 2003

3. Teorem o probicima od trgovine tvrdi: Ako gospodarstvo može trgovati po svjetskim cijenama koje su različite od autarkičnih cijena, tj. ako pA pT onda to gospodarstvo uz slobodnu trgovinu - doseže barem onu razinu blagostanja koju je imalo u autarkiji - i ima višu razinu blagostanja ukoliko se potrošnja i proizvodnja prilagode promijenjenim cijenama Mikic (c) 2003

4. Ilustracija uA  DT C • uT  DA=QA  QT pA pT F RA(pT) RuA(pt) R(pT) Mikic (c) 2003

5. Ravnoteža u autarkiji po cijenama pA znači da su DA = QA, uz blagostanje (korisnost) uA • Ravnoteža u slobodnoj trgvoini po cijenama pT znači: • QA QT koja je vrijedna R(pT) • DA  DT a sa izdacima eT = R(pT) može se dosegnuti korisnost uT • Time znači da se uT preferira u odnosu na uA Mikic (c) 2003

6. Da bi probici postojali trebamo “barem” • Slobodna tržišta (bez intervencije) • Konstante prinose na opseg (CRS) i savršenu konkurenciju • Ne postojanje distorzija (poremećaja) kao što su porezi Mikic (c) 2003

7. Dekompozicija: Ukupni probici se mogu rastaviti na dvije kategorije: • Probici od razmjene (trgovine) • Probici od specijalizacije Mikic (c) 2003

8. Ilustracija DADT = ukupni probici DT C DAD’=probici od razmjene uA   D’ D’DT= probici od specijalizacije  DA=QA  QT pT F Mikic (c) 2003

9. Alternativno objasnjenje • Neka pri bilo kojim uvjetima razmjene koji su razliciti od autarkicnih cijena, potrosnja koja je postojala u autarkiji ostane dostupna • Ako je ta potrosnja dostupna, a nije izabrana od strane potrosaca, onda izrazene preferencije (revealed preference) kazu da je blagostanje zemlje bolje s tom drugom potrosnjom Mikic (c) 2003

10. Promjena uvjeta razmjene i probici od trgovine Pogoršanje TOT (p1<p)=> Manji probici i manja trgovina C D  D1  u u1  Q1  Q p1 p F Mikic (c) 2003

11. Do kojih učinaka dolazi? p => p1 znači F pojeftinjuje C D  Prilagodba Q i D D”  D1 * • d  Q p1 p F Mikic (c) 2003

12. ili • Poboljšanje uvjeta razmjene povećava blagostanje gospodarstava, • Pogoršanje uvjeta razmjene smanjuje blagostanje Mikic (c) 2003

13. Za vjezbu • Pokazi na grafu da je realni GDP (dakle izrazen u jednom od proizvoda) maksimiran kada su uvjeti razmjene tangentni na domacu PPF Mikic (c) 2003

14. Rast i PPF • Ekonomski rast podrazumijeva pomicanje PPF prema van • Pristrani rast – do njega dolazi kada se PPF više pomiče u smjeru samo jednog dobra – do pristranog rasta može doći iz dva razloga: -samo jedan sektor doživljava TP, -neproporcionalni porast ponude faktora proizvodnje Mikic (c) 2003

15. Mikic (c) 2003

16. Relativna ponuda i uvjeti razmjene • rast sklon izvozu : -neproporcionalno gura PPF u smjeru proizvodnje robe za izvoz -pogoršava uvjete razmjene u korist ostatka svijeta (osim u slučaju male zemlej) • rast sklon uvoznoj supstituciji -neproporcionalno pomiče PPF u smjeru proizvodnje robe za supstituciju uvoza -pobošljava uvjete razmjene na štetu ostatka svijeta =>kako ovo crtati? Mikic (c) 2003

17. Rezime: • Trgovina je probitačna kadagod si zemlja u ravnoteži u trgovini može priuštiti da kupi vektor (košaricu) potrošnje iz autarkije ali odluči da ga ne kupi • Za male otvorene zemlje sa slobodnim tržištima: bolje je i malo trgovati nego ne trgovati uopće; slobodna trgovina je bolja od autarkije • Probici od trgovine ne moraju biti podijeljeni jednako na sve grupe unutar jedne zemlje Mikic (c) 2003