Neželjeni sadržaj postojanja tržišta -p roblem njegove nesavr š enosti

1. Aspekti nesavršenosti tržišta električne energijeSlaven Ivanović dipl.el.ingA.D.Prenos Podgorica, Crna Gora

2. Neželjeni sadržaj postojanja tržišta -problem njegove nesavršenosti Otvaranje tržišta električne energije aktualizuje problem njegove nesavršenosti. Korektno funkcionisanja tržišta obezbjeđuje se kontinuitetom uklanjanja njegovih nesavršenosti. Pretpostavka postojanja tržišta električne energije je potreba da se postignu što niže cijene električne energije, još uvijek rentabilne za prodavce. Standard ove cijene se postiže je pospješivanjem konkurencije na tržištu. Otuda je moguće uspostaviti jednoznačnu relaciju nesavršenosti tržišta i konkurencije.

3. Izvor nesavršenosti tržišta -Nesavršena konkurencija Nesavršena konkurencija, je mogućnost dapostoje jedna ili nekoliko firmi na određenom tržištu dovoljno velike da ostvare neki stepen kontrole nad cjenom (tržišna moć). Izvori nesavršene konkurencije: Postojanje ekonomije obima Dovoljno velike kompanije, mogu generisati značajne asimetrije informacija, praveći velika, još kompetitivnija preduzeća, otežavajući drugima ulazak na tržište. Pravna ograničenja, kao što su patenti, proizvodi za koje se tradicionalno smatra da su javna usluga (voda, gas, komunikacije, struja i slično).

4. Nesavršena konkurencija i tržišna moć Tržišna moć kao uzrok nesavršene kokurencije • Postoji veza između cijene koju roba može ostvariti na tržištu i njene rentabilnosti.Mjera ove relacije naziva se tržišna moć, ili po definiciji: “Tržišna moć je sposobnost da se utiče na rentabilnu tržišnu cijenu” • Treba razlikovati rentabinu tržišnu cijenu od normalne.Standard normalne cijene je ravnoteža cijena u konkurentnom ambijentu.

5. Tržišna moć- osnovne osobine • Tržišna moć zavisi od strukture, a ne od pravila konkurentnog tržišta • Treba jasno razlikovati postojanje tržišne moći i njenog prakticiranja (zloupotrebe) Tržišna moć u elektroenergetskom sektoru ima sljedeće karakteristike koje su itekako bitne i "olakšavaju“ njen razvoj: • Nemogućnost skladištenja struje, istovremenost intervala proizvodnje i prodaje. • Velike i dugoročne investicije, što u samom početku determiniše subjekte tržišta • Mrežna ograničenja-tehnički zahtevi (npr. za pomoćne usluge)

6. Tržišna moć i njene zloupotrebe Tržišna moć se može koristiti da se spriječi ulazak novih dobavljača na tržište ili da se ukloni postojeća konkurencija, ne kroz pružanje vrhunskih proizvoda po nižim troškovima, već kroz manipulacije na tržištu. Učesnici na tržištu električne energije, zloupotrebom svoje tržišne snage, imaju mogućnost da izvuču višak profita od potrošača. Neke manifestacije zloupotrebe tržišne moći su: • pljačkaška cijena - smanjivanje cijena radi eliminacije konkurencije u očekivanju naknadnog rasta cena, • unakrsne subvencije - prebacivanja troškova sa klijenata koji imaju relativno neelastičan zahtjev na niže cene u odnosu na one klijente sa elastičnijim zahtjevom, • vezani-aranžmani - prodaja u kojoj kupac, kako bi dobio željenu robu, takođe mora da kupi drugu robu(e), • angažovanje u zajedničkim poduhvatima koji isključuju konkurenciju, i • kontrola pristupa tržištima kroz kanale isporuke - ograničavanje pristupa između dobavljača i kupaca u mreži za prenos.

7. Tržišna moć i njeni pojavni oblici Pojavni oblici tržišne moći ● Vertikalna tržišna moć: kada je firma, koja ima monopolsku poziciju u regulisanom segmentu (npr. za prenos ili distribuciju) u mogućnosti da favorizuje sebe, (ili svoja povezana društva), u onom dijelu koji je potencijalno konkurentan. ● Vertikalno isključenje (opstrukcija): kada je firma, koja ima dominantnu poziciju na tržištu u jednom (npr. gas), u mogućnosti da ograniči pristup u drugo, vertikalno povezano tržište (npr. električne energije) ● Horizontalna tržištu snaga: kada je dešava unutar potencijalno takmičarskog segmenta (npr. proizvodnja i snabdjevanje), putem kontrole nad znatnim udjelom snabdjevanja na relevantnom tržištu

8. Pokazatelji tržišne moći –Načini njihovog izražavanja i mjerenja • Mjere se i prate sledeći parametri tržišta električne energije: • Struktura i koncentracija učesnika • HHI (Herfindahl-Hirschman index) • Analiza najvećeg snabdjevača • Rezultati funkcionisanja tržišta, cijene, količine robe i sl • •Lernerov Indeks za ostvarene cijene • Ponašanje učesnika na tržištu, atraktivnost tržišta za učestvovanje na njemu. • indeks ponašanje učesnika na tržištu

9. Pokazatelji tržišne moći Herfindahl-Hirschman indeks (HHI) -mjeri tržišne koncentracije kao zbir kvadrata udjela svakog učesnika na tržištu HHI = Σi (Si)2 i = 1, ..., N firmi na "relevantnom tržištu Si= tržišni udeo i-tog preduzeća i: Ako je N = 1 (monopol) HHI = 10.000 N Ako N→ ∞ (atomsko takmičenje) HHI → 0 - konvencionalnom HHI <1.000 označava postojanje adekvatne konkurencije -HHI> 1800 pokazuje neadekvatnu konkurentnost na tržištu. -Primjer (HHI): - tri kompanije dijele tržište u odnosu 40%, 40% i 20% → HHI = (40) 2 + (40) 2 + (20) 2 = = 1600 + 1600 + 400 = 3600

10. Struktura tržišta električne energijeKoncentracija na tržištu proizvođača električne energije (2005) • NC = EU Članovi EU u nordijskom području (DK, FI, SE) grafici aproksimirani na tačnost 5%, LU n.a. ■ Najveći proizvođač - po kapacitetu, ■3 Najveća proizvođača - po kapacitetu

11. Struktura tržišta električne energijeKoncentracija na maloprodajnom tržištu električne energije (2005)

12. HHI za za pojedine članice EU Primjer HHI za zemlje članice EU■Za proizvođače■Za snabdjevače

13. Pokazatelji tržišne moći Analiza vodećeg snabdjevača na tržištu- Pivotal Supplier Analysis (PSA) Za mjeru strukture tržišta radi se analiza vodećeg snabdjevača na tržištu i koristi se kao mjera konkurentnosti snabdjevača na tržištu. • Kod ove metode analizaraju se zahtjevi koji ne mogu biti ispunjeni bez doprinosa određenog snabdjevača –dakle ako postoji određena ponuda na tržištu, mjeri se koji zahtev ne može biti ispunjen, ukoliko u njemu ne participira određeni snabdjevač (tzv. centralni snabdjevač). • PSA je intuitivni indeks, a obzirom na zahtjev koji se analizira nema samo količinsku dimenziju već i neke druge tj. zahtjeva tačnu definiciju proizvoda na tržištu kao i njegovu geografsku dimenziju na tržištu (što, gdje i kada) • PSA indeks služi u analizama kada se ukaže potreba smanjenja uticaja uloge centralnog snabdjevača na njegovu tržišnu moć na tržištu.

14. Pokazatelji tržišne moći Lernerov indeks (L) • Lernerov indeks spada u grupu pokazatelja procjene nesavršenosti tržišta, kojima je cijena električne energije mjera rezultata tržišta. • Lernerovim indeksom se je mjeri tržišna nesavršenost procjenjena u odosu na savršeno konkurentno tržište. • Suštinska pretpostavka primjene Lernerovog indeksa je da su kod savršene konkurencije cijene (P) jednake marginalnim troškovima (MC) • L = (P-MC) / P • Proračun Lernerovog indeksa zahtijeva informacije o tržišnim cjenama, što je razlog njegove primjene u analizama rada tržišta već u inicijalnoj fazi funkcionisanja. • Lernerov indeks se smatra dobrim pokazateljem za praćenje i kontrolisanje rada datog tržišta.

15. Komentar navedenih pokazatelja nesavršenosti tržišta I pored egzaktnosti i determinisanosti navedenih pokazatelja neophodno je imati u vidu da ovi pokazatelji mogu implicirati pogrešan zaključak, ako se ne uzmu u obzir određene specifičnosti proizvodnje i prenosa električne energije, kao što su: • Različite proizvodne karakteristike uključenih preduzeća, koje mogu izazivati velike varijacije u vrednostima indeksa, zavisno o toga da li su primijenjeni u periodima vršneili nevršne potražnje • Postojanje diferenciranih proizvoda (balansne energije i pomoćnih usluga) koji bi mogli dovesti do favorizovanja pojedinih tržišta. • Mogućeg postojanja geografski izdiferenciranog tržišta gdje je upliv upotrebe prenosne mreže utiče na model, i tako dalje...

16. Tržišna moć i organizovana veleprodajna tržišta Razvoj organizovanog veleprodajnih tržišta električne energije (Berze električne energije PX ili EEX) zahtjeva transparentnost procesa za utvrđivanje cijena, a samim tim ukazuje na aspekte kontrole i upravljanja tržišnom moći. • Ovo važi i u slučajevima gde su ograničene količine trgovine na berzi električne energije. • U tabeli su date količine trgovanja na berzama električne energije u EU, u % nacionalne potrošnje električne energije jun 2004 – maj 2005

17. Kako funkcioniše snaga tržišta na veleprodajnim tržištima

18. Način ostvarivanja benefita iz tržišne moći učesnika na berzama

19. Mjerenje tržišne moći na veleprodajnim tržištima Kada su u pitanju berze električne energije tržišna moć se mjeri: • Frekvencijom sa kojom pojedini agenti određuje tržišnu cijenu • Poslovnom kontrolom većinskog količinskog udjela ponuda koje su bliske po iznosu tržišnoj cijeni

20. Pregled frekvencije određivanja cijena na glavnim berzama električne energije u EU za 2005 g. Pregled frekvencije određivanja cijena na glavnim berzama električne energije u EU za 2005 g. ― maksimalna mjesečna frekvencija promjena cijena najačih učesnika (desna skala) ♦Broj učesnika na tržištu sa frekvencijom većom od 5% (lijeva skala)

21. Procenat učešća u ponudama kod vršnog opterećenja gdje najveći učesnici sa ponudama cijena električne energije kontrolišu više od 50% ponuda električne energije u okolini klirinške cijene

22. Načini kontrole tržišne moći učesnika tržišta električne energije • Integritet i kredibilitet berzi električne energije osigurava se stalnom kontrolom tržišne moći učesnika na veleprodajnom tržištu. • U principu ove kontrole se vrše na dva načina: • sistematski – stalnim uvidom u zadati skup parametra , pokazatelja rada tržišta i • ad hoc kontrolama koje imaju unaprijed određene ciljeve ispitivanja.

23. Kontrola i upravljanje tržišnom moći učesnika na tržištu – princip transparentnosti podataka Bez obzira o kakvom načinu ispitivanja rada berzi je riječ, subjektu kontrole (regulatorne agencije, vladine institucije, nezavisna tijela, akademske organizacije i sl) mora biti na raspolaganju svaki relevantni podatak relevantan za uspjeh sprovedene kontrole.

24. Kontrola i upravljanje tržišnom moći učesnika na tržištu – podaci i izvori potrebnih podataka Treba imati u vidu činjenicu da je dostupnost podataka nužan preduslov za uspešno praćenje tržišta i tržišne moći i detekciju zloupotreba ●Službene statistike ●Berze -ponude, -tržišne cijene poravnanja ●Brokeri i upravljači tržišta - Informacije o transakcijama bilateralnih ugovora ● TSOs / ISO -Sektor strukture podataka - ponude na tržištima balansne energije ●Učesnici tržišta -Informacije direktno dogovorenih ugovora ●Proizvođači -Informacije o kapacitetima, troškovima, prekidima…

25. Kontrola i upravljanje tržišnom moći učesnika na tržištu –neophodna infrastruktura Da bi ostvarili uvid u navedene podatke i napravili njihovu kvalitetnu analizu neophodno je ostvariti i normativno fundirati potrebne sistemske pretpostavke. Dostupnost podataka je nužan preduslov za uspešno praćenje tržišta i tržišne moći i detekciju zloupotreba Prilikom izrade potrebnih normativa kojim se uređuje transparentnost rada energetskog tržišta treba imati u vidu sledeće: • Pravilnik o pružanju informacija je mjesto sukoba interesno suprostavljenih strana regulatora /konkurentnih strana, učesnika tržišta • Poslovna povjerljivost je čest argument ometanja pristupu podataka realzacije • Otvoren pristup informacijama omogućava različitim subjektima (učesnici na tržištu, akademske strukture, ...) monitoring rada tržišta. • neophdnost eksperata i sposobnih IT kadrova.

26. Kontrola i upravljanje tržišnom moći učesnika na tržištu –postupci kontrole i relevantna problematika U praksi zavisno od subjekta i načina kojim se vrši nadzor tržišta električne energije razlikujemo sledeće postupke nadzora: • Interventno od strane Market Operatora(npr. Nord Pool) • Monitorisanje od strane berzi, akademsko i sl.(e.g. CA ISO, PJM), • “Slučaj po slučaj” od strane Regulatora ili Organa za kontrolu konkurentnosti(npr. Old FERC, Ofgem, NVE) Prilikom monitoringa i kontrole veleprodajnog tržišta električne energije postoje okolnosti koje mogu da otežaju pristup ovoj problematici i da skrenu pažnju analitičarima na irelevantne probleme i to su: • Na konkurentnim tržištima, velike kompanije ne moraju imati (horizontalnu) tržišnu moć.U ovakvim slučajevima treba paziti na vertikalnu tržišnu moć ovakvih učesnika. • Mala preduzeća mogu imati vertikalnu moć tržišta, što može biti posljedica nekih specifičnosti postojanja diskrecionih, protekcionističkih ili nekih drugih prava. Poseban doprinos ovim pitanjima čine problemi kod dimenzionisanja elemenata tržišta, robe na njemu, tehnologije i njenih ograničenja.Ovdje se prevashodno misli na dimenzije samog veleprodajnog tržišta: • koliko ono realno zahvata, a kolike su njegove fizičke granice, • mrežna ograničenja, • dimenzije i ograničenja proizvoda, • mogućnosti koje se nalaze u primijenjenim tehnologijama, • vremenska dimenzija robe i trgovine i sl.

27. Kontrola i upravljanje tržišnom moći učesnika na tržištu –postupci smanjivanja tržišne moći Pristupi problematici smanjenja tržišne moći Dva nivoa aktivnosti. • Prvi nivo obuhvata eks-ante (strukturne ili regulatorne) mjere i postupke u cilju smanjenja tržišne moći.Strateški pristup predmetnoj problematici na ovom nivou pretpostavlja aktivnosti “omekšavanja" tržišne moći učesnika na tržištu električne energije koje nijesu nužno vezane za konkretnu situaciju na tržištu, tj radi se o onim aktivnostima smanjenja tržišne moći učesnika, bez obzira je li postojala njena zloupotreba ili nije. • Drugi nivo tretiranja problema podrazumijeva radnje i postupke koje treba sprovesti po utvrđivanju zloupotrebe tržišne moći od učesnika na tržištu .Cilj sprovedenih aktivnosti koje se donose na ovom nivou je "kažnjavanje" zloupotrebe tržišne moći kada se javlja, ili kako se to u praksi nazivaju ex-post intervencije.Ovakvi postupci treba da imaju svoje zakonsko utemeljenje u tkv “antitrust” odredbama. • Prilikom donošenja normativa kojima se reguliše ova oblast treba imati u vidu praksu zemalja kod kojih se ove odredbe već primjenjuju, jer se pokazalo da postoje teškoće u dokazivanje zloupotrebe tržišne snage, upravo kroz opširne pravne postupke dokazivanja.

28. Mehanizmi smanjenja tržišne moći U zavisnosti od toga koji se tip tržišne moći treba ograničitirazlikujemo: Za smanjenje vertikalne tržišne moći radnje su sledeće: • Regulisanje pristupa prenosnoj mreži • odredbe i uslovi • Obezbjeđenje stvarne nezavisnost Operatora prenosnog sistema i Operatora distributivnog sistema koja se postiže kroz razdvajanje: • Računovodstveno • Upravljačko • Pravno • Vlasničko Ukoliko se ukaže potreba smanjivanja horizontalne tržišne moći preduzima se sledeće: • Ohrabruje ulaz na tržište. Iskustvo pokazuje da tržišta gdje se praktikuje velika tržišna moć (i cijene su visoke) ne privlače nove članove. • Povećava geografski obim relevantnih tržišta preko smanjivanja (prekograničnih) prenosnih ograničenja • smanjuju (privatizuju ) postojeći distributivni kapaciteti u tranše koja se prodaju novim subjektima • Dugoročni ugovori • Regulatorne prijetnje • Obezbijeđuju odgovarajući uslovi za povlačenje starih, neekonomičnih jedinica • Povećava nivo odgovornosti, i Ako ne uspije sve prethodno, suspenduju se određeni elementi tržišta, cijene blokiraju, uvode ograničenja, kontrola dobiti i sl.

29. HVALA NA PAŽNJI !