Informatizacija i globalizacija

1. Informatizacija i globalizacija Prednosti i nedostatci

2. Što je globalizacija? • globalizacija je nov pojam, nedovoljno poznatog značenja, a vezan je uz razdoblju suvremene komunikacije i informatizacije • ranije se govorilo o INTERNACIONALIZACIJI (posebno se odnosi na različite ugovore među državama) i • MUNDIJALIZACIJI (od mundus = svijet; nastojanja oko rješavanja onih problema koje muče svijet) • GLOBALIZACIJA je pojam koji označava uređivanje vlastitog života prema načelima međusobne suradnje na općoj razini

3. Vrste globalizacije • može se govoriti o više vrsta globalizacije: • TEHNOLOŠKA (povezivanje i međusobna suradnja s obzirom na znanstvene i tehnološke institucije) • GOSPODARSKA I POSLOVNA (povezivanje na području ekonomije i tržišta) • KULTURNA (na razini komunikacije i kulture) • često se koristi pojam "globalno selo", s nakanom da se istakne opća povezanost svjetskih razmjera

4. Izvorište globalizacije • globalizacija ima svoje prostorno izvorište u razvijenim zemljama Angloamerike, Europe i Istočne Azije, odnosno njezini su pokretači i nositelji vojno i gospodarski najmoćnije zemlje

5. Zašto dolazi do globalizacije? • na nastanak globalizacije utječu npr.: • brzi razvoj znanosti i tehnologije • razvoj informatizacije • razvoj prometne tehnologije (avioni, metroi, brzi vlakovi, sve bolji automobili itd.) • tolerantniji (barem na izvan) odnosi u svijetu (prestanak hladnog rata) • modernizacija starih industrijskih grana (mnoge se industrije potpuno prestrukturiraju) • nastanak i razvoj multinacionalnih kompanija banaka, itd.

6. Pozitivne strane globalizacije • o globalizaciji se može govoriti i u pozitivnom i u negativnom svjetlu • NEKE POZITIVNE STRANE: • povećanje učinkovitosti tržišta (rast proizvodnje) • bolji pristup informaciji • protočnost informacija • mogućnost mobilnosti i napredovanja svugdje u svijetu (barem na teoretskoj razini) • pravedniji pristup poslovima i studijima itd.

7. Olakšan pristup informacijama, konferencijske veze i drugi oblici protoka informacija

8. Dobra opremljenost učionica kao mogućnost bržeg stjecanja informacija i kvalitetnijeg učenja

9. Lakša mogućnost studiranja i stjecanja zaposlenja drugdje u svijetu

10. Negativne strane globalizacije • globalizacija ima i mnoge negativne strane, npr.: • prenaglašavanje ekonomije i tržišta • povećana nezaposlenost • gašenje mnogih javnih službi • uništavanje prirodnog okoliša • nastanak velikih razlika između bogatih i moćnih i siromašnih • stvaranje moćnih lobija (i nadvlada) koji pokušavaju upravljati svijetom i velikim dijelom uspijevaju • pojačani razvoj i širenje raznih zaraznih bolesti (AIDS, TBC, malarija...) • nametanje vrijednosti moćnih svima drugima, bez obzira koliko se s tim slažu ili ne, itd.

11. Negativne strane globalizacije • mekdonaldizacija kulture (više se ne kuha, prehrana je lošija, ritam života je ubrzan, zdravlje je osjetno lošije) • dolazi i do vesternalizacije (postavljanje Zapada kao uzor i nastojanje imitiranja, unošenje američke kulture u sredine koje su toj kulturi strane, kao npr. kod nas) • uočljiv je digitalni i informatički jaz (neke zemlje su iznimno napredne, dok druge opismenjavanje još uvijek rade pomoću pločica) • uočljiva je i pojačanost terorizma

12. Onečišćavanje okoline je jedan od vodećih negativnih problema globalizacije

13. Problem multinacionalnih kompanija • MULTINACIONALNE KOMPANIJE su poduzeća ili institucije koje svoje djelovanje protežu na više država • one se ističu po kapitalu, broju zaposlenih, znanju, dobroj organizaciji poslovanja itd., ali najčešće djeluju lihvarski i bez obaziranja na institucije koje su joj podređene: • iskorištavaju jeftinu radnu snagu dovodeći radnike iz siromašnih zemalja • kupuju polugotove proizvode po niskim cijenama i dovode ih do finalnog proizvoda uz minimalne troškove, a onda ih skupo naplaćuju siromašnim zemljama iz koje su "kupile" sirovinu • poseban problem banaka i lihvarenja

14. Tržišna trka multinacionalnih kompanija

15. Utjecaj globalizacije na male zemlje • male zemlje nemaju pristup kapitalu i redovito ovise o samovolji moćnih zemalja • njihov je napretak tako zakočen (jer nemaju potreban kapital niti infrastrukturu), a do njih ne mogu doći jer ih bogate zemlje uvijek nečim uvjetuju (posebno dajući im kredite ili druge zaloge) • na takav način globalizacija je jednim velikim dijelom i novi oblik kolonizacije, odnosno male zemlje žive u svojevrsnom ropstvu u odnosu na velike • ona je na takav način i oblik grubog kapitalizma i hegemonije (posebno vidljive u činjenici da bogate zemlje, dovodeći male zemlje u položaj ovisnosti, odlažu otrovni otpad na područja nerazvijenih ili tranzicijskih zemalja)

16. Male zemlje ovise o samolji velikih

17. Male zemlje ovise o samolji velikih

18. Utjecaj globalizacije na kulturu • globalizacija izravno ili neizravno uništava i nacionalne tradicije i kulture, a sama nije u stanju izgraditi vlastiti čvrst sustav vrijednosti i kulture • male zemlje to osjećaju kao veliki problem i žele zadržati svoje vrijednosti, pa zbog toga dolazi do jačanja nacionalizma i pretjerivanja u tom smjeru (npr. amerikanizacija Božića, Uskrsa i drugih kršćanskih blagdana, nametanje rodne ideologije i drugih ne/vrijednosti - rezultira mnogim demonstracijama diljem svijeta, ali koje se medijski ignoriraju)

19. Mali broj moćnika diktira svime i svima

20. Siromašne zemlje postaju još siromašnije

21. Uloga obavijesnih sredstava u globalizaciji • mediji su u rukama moćnik kompanija i zbog toga se medijski ignoriraju ozbiljni problemi, a u prvi plan guraju oni nebitni (npr. ignoriraju se masovne demonstracije u velikom broju zemalja diljem Europe i svijeta o rodnoj ideologiji, kao i problematika svega što se krije od javnosti) • nasuprot tome, krive vrijednosti se predstavljaju u pozitivnom svjetlu i na takav se način pokušava mijenjati svijest ljudi u skladu s vrijednostima grubog kapitala bogatih zemalja • zbog toga je informatizacija, unatoč objektivnoj mogućnosti kolanja informacija, svedena na zatvoreni prostor uz strogu kontrolu informacija, a sve to ima za cilj preoblikovanje osobnih i društvenih navika

22. Mediji, jer ih plaćaju svjetski moćnici, redovito prenaglašavaju prednosti globalizacije, dok prešućuju nedostatke

23. Tehnicizam i informatizacija • uloga Interneta i tehnologije općenito ima iznimnu vrijednost, ali svojim djelovanjem "na mozak" dovodi do bitnog mijenjanja čovjeka: on više ne zna komunicirati, niti pismeno (rukopisi su općenito vrlo ružni, gramatika i pravopis na niskim granama), niti usmeno (ne zna se izražavati, jer ne studira znanstvene i stručne članke, ne čita knjige i tako oblikuje vlastitu misaonu sferu, nego se zadovoljava parcijalnim informacijama, te tako i sam počinje "razmišljati") • čovjek je u stalnoj napetosti i uvijek traži "nešto novo" (koncentracija je minimalna, a spremnost "na nešto" je uvijek "tu") - to se posebno odnosi na mlade (napose na "Z" generaciju)

24. Informatizacija kao svakodnevica

25. Budućnost informatizacije i globalizacije • informatizacija i globalizacija velikom brzinom napreduju i ne može se predvidjeti što mogu donijeti • one imaju svojih velikih vrijednosti i na njima treba izgrađivati budućnost • međutim, one imaju i puno negativnosti, pa je nužno što hitnije raditi na njihovom ispravljanju • važno je staviti naglaske na istinske vrijednosti, međusobno poštovanje, kulturu "globalnog dijaloga", otkloniti svaki oblik hegemonije i iskorištavanja slabijih • tek pod tim i sličnim uvjetima globalizacija se ima šanse dalje razvijati, a u suprotnom ona će prerasti u totalitarizam neslućenih razmjera, a koji će se prije ili kasnije slomiti, kao i svaki totalitarni režim

26. Budućnost globalizacije je u kulturi života • globalizacija može stvarno ići u progresivnom smjeru samo ako promiče kulturu života, odnosno promiče istinske (a ne samo nominalne) vrijednosti osobe, obitelji i međunarodne solidarnosti • uloga sredstava društvenog priopćavanja i obrazovnog sustava je posebno značajna, te je važno poduzeti sve da oni ne zakažu • Crkva globalizaciju vidi kao posebnu šansu unošenja evanđeoskih vrijednosti na svim razinama, pa je u tom smislu važna zauzetost svih kršćana i drugih ljudi dobre volje da globalizacija poprimi onakvo lice kakvo bi trebala imati

27. Informatizacija i globalizacija • globalizacija je proces međusobne suradnje i povezanosti ljudi na svim razinama, a posebno na području gospodarstva, politike i tržišta • informatizacija je proces kojim se olakšava pristup i distribuiranje informacija • oni imaju i pozitivnih i negativnih strana • često je riječ o nametanju samovolje moćnih zemalja • globalizacija i informatizacija moraju biti utemeljene na etičkim načelima i tako omogućiti istinski razvoj cjelokupnog društva ZAPIŠIMO