Globalizacija

1. Globalizacija Ekonomski i društveni fenomen

2. Suvremeni ili povijesni proces: vrijeme i prostor • Kronološki kontekst: • društveni znanstvenici: globalizacija kao suvremeni proces • povjesničari: globalizacija kao povijesni proces • Zemljopisni kontekst: • planetarna perspektiva: globalizacijase pojavila nakon što je Kolumbo povezao Stari i Novi svijet. • Prema Becku (2003.), neki autori tvrde da je ekonomska globalizacija započela još u 16. st. s početkom kolonijalizma, drugi u doba stvaranja međunarodnih koncerna, a treći da globalizacija počinje ukidanjem čvrstih deviznih tečajeva ili s raspadom Istočnog bloka.

3. Prvo pojavljivanje globalizacije kao pojma • Riječ „globalno” je stara preko 400 godina... • Pojamglobalizacija se prvi puta spominje 1944. godine u MerriamWebsterDictionary, ali u geografskom smislu. • Kao ekonomski pojam globalizacija se prvi puta spominje u časopisu TheEconomistod 04. travnja 1959. vezano uz talijansku automobilsku industriju: • Italy’s“globalisedquota” for importsofcarshasbeenincreased. • Prvo pojavljivanje pojma globalizacije u sadašnjem kontekstu objavio je TheodoreLevitt 1983. godine u djelu TheGlobalizationofMarktes (1983: 92). • Revolucija korištenja samog pojma značajnije započinje od 1985. godine kada je pojam „globalno“ prihvaćen u akademskim krugovima.

4. Pokušaj definiranja globalizacije: podsjetnik 1/2 • Globalizacija predstavlja socijalni proces koji teži sveobuhvatnosti i jedinstvenosti svijeta (Turek, 1999.). • Martin Albrow: Globalizacija označava skup procesa putem kojih cijelo čovječanstvo prerasta u jednu kompaktnu zajednicu. • AnthonyGuiddens: Globalizacija se može definirati kao snaženje i intenziviranje društvenih odnosa na globalnoj razini, što dovodi do povezivanja geografski najudaljenijih područja. U ovom procesu neka lokalna dešavanja izazvana su događajima koji su se zbili kilometrima daleko. To je globalni utjecaj. • EmmanuelRichter: Globalizacija...je svjetska mreža koja nekada potpuno razdvojena i međusobno izolirana društva povezuje u svijet potpune međuovisnosti. • Roland Robertson: Globalizacija ili planetarna povezanost svijeta je pojam koji ukazuje na dinamičan progres svijeta i intenziviranje saznanja o svijetu kao jednoj cjelini, ali i na međuovisnost i kompaktnost svijeta u dvadesetom stoljeću.

5. Pokušaj definiranja globalizacije 2/2 • Friedman (2000: 16) globalizaciju definira kao „neumoljivu integraciju tržišta, nacija-država i tehnologija do nikada ranije nedoživljenog stupnja, na način da se do njih dopre jače, brže, dublje i jeftinije nego ikada prije... uz širenje slobodnog tržišnog kapitalizma u gotovo svakoj zemlji na svijetu“. • Larsson (2001: 9) definira globalizaciju kao „proces skupljanja svijeta, u kojemu udaljenosti postaju sve kraće, stvari se kreću bliže. To se odnosi na sve veću lakoću s kojom netko na jednoj strani svijeta može komunicirati, na obostranu korist, s nekim na drugoj strani svijeta.“ • Langhorne (2001: 2): „…..globalizacija je posljednja faza duge akumulacije tehnoloških prednosti koja je ljudskim bićima dala mogućnost obavljanja poslova diljem svijeta bez obzira na nacionalnost, državnu upravu, doba dana ili fizičko okruženje.“ • Neeraj (2001: 6) „…nije ništa drugo do rekoloniziranje u novom ruhu“. • (…)

6. Faze globalizacije i 10 sila koje su promijenile svijet • 1492-1800:XL na L trgovačko povezivanje Starog i Novog svijeta • 1800-2000: L na M industrijska revolucija; snižavanje transportnih troškova (parni stroj, željeznica), telekomunikacijskih troškova (telegraf, telefon, PC), nastanak globalnog gospodarstva (proizvodi, radna snaga, ponuda i potražnja) • Od 2000: M na S snagu promjene čine pojedinci kroz globalnu suradnju i konkurenciju (INTERNET) vodeći čimbenici postaju ne-zapadnjaci i ne-bijelci (Kina i Indija)

7. Deset sila • Kada su se srušili zidovi i podignuli Windowsi: 9.11.1989. • Kada se umrežio svijet, a Netscape postao javno dioničko društvo:9.8.1995. • Softver za integraciju radnog procesa: vaša aplikacija dogovara s mojom. • Otvoreni kod. Iskorištavanje moći zajednica: besplatni softver. • Outsourcingili prebacivanje posla: američki doktori i indijska administracija. • Trčati s gazelama, a jesti s lavovima: preseljavanje kompanija u druge zemlje; offshore komapnije. • Dobavljački lanci i njihovi procesi – kako jesti suši u Arkansasu: poboljšan sustav nabave i distribucije, manji troškovi, veća kvaliteta. • Optimizacija posla: što stvarno rade dečki u smiješnim smeđim kratkim hlačama (UPS): od dostave do remonta. • In-formiranje– Google, Yahoo!, MSN pretraživač: milijarda pretraživanja godišnje. • Steroidi – Digitalni, mobilni, osobni i virtualni: novi Intel čip obrađuje oko 11 milijuna uputa u sekundi u odnosu na 60.000 u 1971.

8. Kako poslovna zajednica gleda na globalizaciju: četiri faze globalizacije poduzeća • 1. faza: poduzeće se obično usredotočuju na svoja domaća tržišta. Razvijaju i jačaju svoje sposobnosti u nekim ključnim područjima. • 2. faza: poduzeća počinju ozbiljnije gledati na prekomorska tržišta, ali orijentacija ostaje pretežno domaća. Različite mogućnosti koje poduzeće ima u ovoj fazi su izvoz, postavljanje skladišta u inozemstvu i uspostavljanje proizvodnih linija na glavnim tržištima. Poduzeće dobiva bolji uvid u prekomorska tržišta s niskim rizikom, ali bez obavezivanja velikih količina resursa. • 3. faza: povećava se predanost inozemnim tržištima. Poduzeće počinje uzimati u obzir razlike na različitim tržištima kako bi svoje proizvode prilagodila na odgovarajući način te stvara različite strategije za različita tržišta kako bi se povećala odaziv korisnika. Poduzeće može uspostaviti prekomorske centre za istraživanje i razvoj i proizvodne pogone specifične za zemlju ili regiju. • 4. faza: pojavljuje se transnacionalna korporacija. Poduzeće uzima u obzir sličnosti i razlike na različitim tržištima. Neke su aktivnosti standardizirane širom svijeta dok su druge prilagođene potrebama pojedinačnih tržišta. Poduzeće nastoji kombinirati globalnu učinkovitost, lokalnu odgovornost i razmjenu znanja među različitim podružnicama. Pojavljuje se besprijekorna mreža podružnica diljem svijeta. Vrlo je teško odrediti gdje se nalazi matična zemlja ili sjedište. Izvor: https://voballano.com/2018/07/04/4-major-stages-in-the-globalization-of-business-firms/ (12.03.2019.)

9. Izvori globalizacije 1/2 • 1. Tehnološki napredak: • Smanjenje troškova komunikacije i prijevoza • mikročip revolucija: e-mail, Internet, www • 2. Liberalizacija trgovine i drugi oblici ekonomske liberalizacije: • smanjivanje barijera za slobodni protok dobara i usluga: GATT (1946.), WTO • povećano kretanje ljudi i kapitala • 3. Promjene u institucijama: • promjene u industrijskoj strukturi, veći doseg organizacija, globalna poduzeća • veći doseg i utjecaj nevladinih organizacija (NGO)

10. Izvori globalizacije 2/2 • 4. Globalno slaganje o ideologiji: • konvergencija vjerovanja u tržišnu ekonomiju i sustav slobodne trgovine: počelo s Kinom (1978.), serijom revolucionarnih promjena u Srednjoj i Istočnoj Europi (1989.), završilo s raspadom Sovjetskog Saveza (1991.) • 5. Kulturološki razvoj: • globalizirani i homogenizirani mediji, umjetnost, popularna kultura • dominacija engleskog jezika

11. Dilema o globalizaciji: dobra ili loša? Jedna je krajnost kako je globalizacija neodoljiva i benigna snaga koja omogućava gospodarski prosperitet ljudi diljem svijeta – druga je krajnost da je globalizacija izvor svih zala suvremenog društva. Lall (u: Bianchi i Labory, 2006.) pod terminom globalizacije sumira brojne promjene kao intenzivne pritiskekoje je kreirao brz i neumoljiv napredak tehnologije, snižavanje transportnih i komunikacijskih troškova, rasprostranjenost liberalizacije i širenje globalnih proizvodnih mreža.

12. Tko je u pravu? • Pokazatelji: • - Svjetski BDP: razvijene zemlje, zemlje u razvoju i nerazvijene zemlje • - Indeks ljudskog razvoja (eng. Human Development Index) • - Indeks ljudskog siromaštva (eng. Human Poverty Index) • ... “Globalizacija je dramatično povećala nejednakost između i unutar zemalja.” Jay Mazur, “Labor’s New Internationalism”, Foreign Affairs, January/February 2000. • “Za sada je trenutni val globalizacije, koji je započeo oko 1980-tih zapravo promovirao ekonomsku jednakost i smanjio siromaštvo.” • David Dollar and AartKraay, Foreign Affairs, January/February 2002

13. Suprotnosti • Globalizaciju obilježavaju brojne suprotne/oprečne tendencije (McGrew, 1992., u: Rahimić & Podrug, 2013.): • Univerzalizamversuspartikularizam • Globalizacija pokušava unificirati mnoge aspekte modernog života (prehrana, modna industrija…), ali upućuje i na različitost (identitet); • Homogenizacijaversusdiferencijacija • Globalizacija pokušava homogenizirati proizvode, procese i institucije, no to u isto vrijeme znači i asimilaciju globalnih elemenata unutar lokalnih elemenata (npr. ljudska prava, religija…); • Integracijaversusfragmentacija • Globalizacija pokušava stvoriti nove oblike globalnih, regionalnih i transnacionalnih integracija, ali istovremeno ima mogućnosti fragmentiranja i stvaranja fragmentiranih zajednica (npr. regionalistički porekreti, ekološki protekcionizam ...)

14. Pregled trendova koji su pridonijeli širenju pojma globalizacije Izvor: Rahimić i Podrug, 2013., prema: UNDP, 1999.

15. Dobiti od globalizacije • Povećanje konkurencije: • veća produktivnost ili efikasnost kroz specijalizaciju i podjelu rada • Stvaranje ekonomije razmjera i obujma: • smanjivanje troškova i cijena • Dobitak od slobodne trgovine • veći izbor dobara i usluga, veća zaposlenost – diskutabilno! • Povećana produktivnost: • racionalizacija proizvodnje, širenje tehnologije i konkurentski pritisci na kontinuirano inoviranje

16. Troškovi globalizacije 1/2 • Problem pravednosti (tzv. equity problem) kod raspodjele dobitaka od globalizacije • Divergencija ili polarizacija dohodaka/ nejednakost ili jednakost: • teorija: konvergencija dohodaka globalno --- siromašne nacije rastu bržom stopom od bogatih nacija • praksa: neke siromašne nacije rastu brže (npr. Azijski tigrovi) dok druge rastu sporije (tzv. afrikanizacija siromaštva) • rast nejednakosti između zemalja i unutar zemalja (UN Human Development Report): nestanak srednje klase

17. Troškovi globalizacije 2/2 • Potencijalne regionalne i globalne nestabilnosti kao rezultat međuovisnosti gospodarstava na svjetskoj razini: • Lokalne krize s regionalnim i globalnim utjecajem: financijska kriza u Aziji 1989. godine se “prelila” na Južno Istočnu Aziju sve do Sjeverne Koreje • Kontrola nacionalnih gospodarstava: • gubitak suvereniteta: s nacionalnih vlada na najjače države, MNC ili međunarodne organizacije • od ekonomskog konflikta do vojnog sukoba: ksenofobija, ekstremni nacionalizam kao nus-proizvod • Nezaposlenost u visoko-industrijaliziranim zemljama: • bijeg radnih mjesta u zemlje s manjim troškovima rada

18. Neki ne-ekonomski troškovi • Prijetnje nacionalnoj sigurnosti: • konvencionalno oružje vs. oružje za masovno uništenje • Političke krize: • od lokalnih sukoba do onih većih razmjera • Uništenje okoliša i ugrožavanje zdravlja: • globalni ekološki učinci (npr. globalno zagrijavanje) • epidemije, pandemije (npr. širenje HIV/AIDS-a)

19. Ekonomska globalizacija: tržište i industrija • Globalizacija tržišta (potražnja) • Stupanj globalnosti nekog tržišta ovisi o stupnju sličnosti u potrebama potrošača za određenim proizvodima i/ili uslugama • Primjer: Je li tržište kruha globalno? • Obilježja: • Informirani potrošači i sofisticirana potražnja; • Umjesto standardiziranih proizvoda, potrošači zahtijevaju različite, kompleksne proizvode i usluge; • Globalni potrošači cjenovno su osjetljivi, iako pridaju važnost prvenstveno kvaliteti, tehničkim karakteristikama i dizajnu (Stonehouse, Hamill, Campbell, Purdie, 2000., u: Rahimić i Podrug, 2013.:27);

20. Globalizacija industrija (ponuda) • Odnosi se na sposobnost poslovnih subjekata u konfiguraciji i koordinaciji njihovih aktivnosti koje stvaraju vrijednost jednako na globalnoj razini kao i unutar nacionalnih granica. • Poduzeće može sve svoje aktivnosti disperzirati diljem svijeta ili samo dio njih, a preostale aktivnosti koncentrirati na lokacijama koje imaju specifične prednosti. • Obilježja: • Jaka konkurencija u svim dijelovima svijeta, • Mogućnost za ostvarivanje ekonomije obujma i ekonomije opsega, • Brze tehnološke promjene, • Slični tehnički standardi, • Povoljni uvjeti za trgovinu. • U većini slučajeva globalne industrije servisiraju tržišta koja postaju globalna  aktivna koordinacija! Integracija! I prisutnost na svim važnim tržištima i regijama svijeta! (Rahimić i Podrug, 2013.:28);

22. Globalizacija nije događaj već proces! Prema OECD-u (2005.), globalizacija je definirana kao proces ekonomske integracije koji obuhvaća resurse koji postaju mobilni, ekonomije koje postaju sve povezanije i financijska tržišta koja postaju sve internacionalnija.

23. Globalizacija kao proces odražava se kroz promjene: • menadžerskog i poduzetničkog ponašanja (kreiranje uspješnih poslovnih i tehničkih inovacija, stvaranje i održavanje konkurentskih prednosti, umrežavanje), • promjene u sferi smanjena troškova koordinacije, komunikacije i transporta, • intenziviranje aktivnosti vezanih uz istraživanje i razvoj (eng. R&D), skraćivanje životnog vijeka procesa i proizvoda, • povećanje orijentacije na krajnjeg potrošača, • kreiranje stabilnog makroekonomskog i mikroekonomskog okruženja, fleksibilnost javne uprave (podrška razvoju poduzetništva), • produbljivanju ekonomske i političke integracije, • podršku inovacijskih aktivnosti i slično.

24. Jeffrey E. Garten’s new book, From Silk to Silicon: The Story of Globalization Through Ten Extraordinary Lives Jeffrey E. Gartenje dekan emeritus na YaleSchoolof Management, gdje predaje kolegije o globalnoj ekonomiji i upravljanju krizama. Prethodno je radio za predsjednike Nixon, Ford, Carter i Clinton, a ranije je radio na Wall Streetu kod Lehman Brothersa i Blackstone grupe. Priča o globalizaciji, najmoćnija sila u povijesti, kao što je ispričano kroz život i vrijeme deset ljudi koji su promijenili svijet svojim jedinstvenim, spektakularnim postignućima. • Titani globalizacije: 10 ljudi koji su promijenili svijet • Izvor: http://knowledge.wharton.upenn.edu/article/heroes-of-globalization-10-people-who-changed-the-world/ (12.03.2019.)

25. Titani globalizacije: 10 ljudi koji su promijenili svijet • GenghisKahn • Prince Henry the Navigator • Robert Clive • Mayer A. Rothschild • CyrusField • J.D. Rockfeller • Jean Monnet • Margaret Tacher • AndrewGrove • DengXiaoping • Tri kriterija kako su dospjeli na listu: • 1) Što su učinili da je svijet zahvaljujući njima postao manji i povezaniji? • 2) Jesu li ideju pretvorili u stvarnost? • 3) Jesu li bili pioniri/inauguratori u svojoj ideji?