840 likes | 1.19k Views
Pisanje i prezentovanje nau čnog rada. Prof. dr Ivana Stojanović. U nauci bez obzira koliko spektakularno Vaše otkriće bilo, posao nije završen ako te rezultate niste publikovali. Cilj ovog predavanja je da Vam pomogne da upoznate način pisanja i tehni čke pripreme
E N D
Pisanjeiprezentovanjenaučnog rada Prof. dr Ivana Stojanović
U nauci bez obzira koliko spektakularno Vaše otkriće bilo, posao nije završen ako te rezultate niste publikovali. • Cilj ovog predavanja je da Vam pomogneda • upoznate način pisanja i tehničke pripreme jednog rukopisa, prolazeći sve korake na putu od prvobitnog grubog teksta do štampanog rada.
Svrha pisanja naučnog rada • razmena naučnih saznanja lokalno i • internacionalno • postavljanje pitanja i nalaženje odgovora na dileme u sopstvenom istraživanju • objavljeni radovi se koriste kao instrument • za procenu istraživača • karijera • lična satisfakcija
Čitaoci • naučnici i oni koji su zainteresovani za tu • oblast istraživanja • izdavač ili urednik
Od ideje preko zaključaka do objavljenog rada
Vrste naučnih napisa • Originalni naučni članak (Original scientific article) • Pregledni naučni članak (Review article) • Meta – analiza (Meta analysis) • Prethodno saopštenje (Preliminary communication) • Izlaganje na naučnim skupovima (Conference paper)
Koraci u pisanju naučnog rada • Istraživanje • Pisanje rada • Slanje rada uredniku časopisa • Urednik šalje rad recenzentima (procena recenzijom je važno sredstvo kontrole kvaliteta) • Prihvatanje rada i objavljivanje u časopisu • (mnogo meseci nakon pisanja rada ! )
Koraci u pisanju naučnog rada • Pre nego što se prepustite “matici” pisanja, budite sigurni da je istraživanje završeno u potpunosti. • Najpre napravite kratki plan pisanja, koji sadrži jednostavni dijagram Vaših razmišljanja. • Taj plan će Vam ukazati kako da počnete i • i kako ćete celinu razbiti u odgovarajuće • delove.
Koraci u pisanju naučnog rada • Uzmite papir i olovku ili sednite za kompjuter i pišite ! Ali, svi znamo da je to lakše reći nego učiniti. • Najčešće, prvi rad koji pošaljete je nevešto urađen, ali izdavač i ne očekuje od Vas prefinjenu prozu. • Nauka je tehničko pisanje i to se može naučiti !
Koraci u pisanju naučnog rada • Prva verzija je arena u kojoj se sukobljavaju Vaše ideje, opservacije, kriticizam i hipoteze. • Pisanje rada je put kroz neokresano žbunje Vaših, još uvek nekompletno formiranih ideja. • Prva verzija je mesto gde možete napisati bilo šta i sve, a kasnije odlučiti da li to može ići ili ne.
Koraci u pisanju naučnog rada • Pisanje rada može da ide veoma sporo. • Iako sporo i teško u početku, sa iskustvom sve to ide mnogo lakše i brže.
Stil i jezik “Qualis vir, talis oratio.” (“Kakav čovek, takva i beseda”) • Aristotel je smatrao da nije samo važno šta, već i kako se kaže. “ Stil u pisanju, govoru i umetnosti je sam čovek” (Buffon)
Stil i jezik • Naučnik piše i govori stilom i jezikom koji su odraz njega samog, njegove prirode, karaktera, nivoa inteligencije, obrazovanja i opšte kulture. • Mnogi naučnici su ostavili trajan beleg ne samo otkrićem , već i stilom i jezikom kojim su ta otkrića javno saopštili.
Stil i jezik • U naučnom zapisu autor prvo mora da precizno formuliše svoje ideje i misli, a zatim ih jasno, jednostavno, precizno i sažeto izrazi jezikom nauke i struke. • I najbolje urađen rad je beskoristan ako se rezultati ne mogu jasno saopštiti drugima.
Stil i jezik • Rezultati naučnog rada su objektivne činjenice. Ne treba ih ni preuveličavati, ni umanjivati, jer čitaoci mogu imati osećanje da su obmanuti, a autor može zbog toga da zauvek izgubi njihovo poštovanje. • Nauka ne dopušta nepoštenje !
Stil i jezik • Reči i rečenice su osnovni medijum komunikacije. • Upotrebu stranih reči i izraza treba svesti na najneophodniju meru, samo onda kada za to ne postoji naša reč, kada je strana reč odomaćena ili kada strana reč preciznije opisuje predmet ili pojavu.
Stil i jezik • Kratke, obične, male reči omogućuju jasnu, preciznu i direktnu komunikaciju. • Upotrebom tzv. velikih reči mnogi bezuspešno pokušavaju da prikriju svoje neznanje i površnost. • Pravilo je: “Velike reči – mala dela.”
Stil i jezik • Treba dati prednost jednostavnim i kratkim rečenicama (do oko 20 reči). • U jednoj rečenici treba da bude sadržana jedna ideja. • Između rečenica, kao i između paragrafa mora postojati čvrsta veza.
Stil i jezik • Reči, rečenice i paragrafi moraju biti napisani gramatički pravilno ! • Ako bi se osećali nelagodno izgovarajući nešto što ste napisali, vaše pisanje je izveštačeno i neprirodno.
Stil i jezik • Upotreba pasiva u nauci je opravdana, ali kad god to nije neophodno treba koristiti aktivni glagolski oblik. • Na primer: “Tabela 5 pokazuje da ....”, a ne “Kao što je prikazano na Tabeli 5... “ • Ili: “Istraživači su pokazali ... “, a ne “Bilo je pokazano od strane istraživača ...”
Stil i jezik • Usvajanje bezličnog izražavanja u naučnim zapisima bio je veliki gubitak za nauku. • Podeljena su mišljenja o upotrebi prvog lica (Ja.. ili Mi...). • Kada autor iznosi svoje misli i stavove – “Mi smatramo..” ili “Autor smatra...”, a ne “Ja smatram ...” ( “passive of modesty” )
Kompozicija originalnog naučnog rada Uvod Cilj rada Materijal i metode Rezultati Diskusija Literatura Koji problem je proučavan ? Šta su drugi do sada otkrili, a šta Vi ? Šta je svrha vašeg istraživanja ? Kako ste to uradili ? Šta ste otkrili ? Kakav značaj imaju Vaši rezultati i kojisu Vam dalji planovi ? Revijski rad nema Materijal i metode i Rezultate !
Uvod • Definisanjem problema usmeravate pažnju čitalaca na predmet vašeg istraživanja • Pregled literature ("background") predstavlja prezentovanje rezultata drugih studija iz te • oblasti. • Navedite strukturu svog istraživanja i ono • što želite da prezentujete u radu
Materijal i metode Materijal (Pacijenti ili Ispitanici) • Dati kompletne informacije o korišćenom • materijalu (pacijenti ili eksperimentalne životinje) • Precizno opisati sprovedeni protokol ili izvedeni • eksperiment, uslove, preuzete radnje)
Materijal i metode Metode • Navesti i detaljno opisati sve primenjene • metode, tako da se kompletna procedura može • ponoviti od strane drugih. • Ukoliko jos niste iskusni u pisanju, zamolite • nekog od kolega da proveri da li se opisana • metodologija može pratiti.
Materijal i metode • Ovaj deo rada obično sadrži nekoliko • podnaslova i bilo bi dobro da oni odgovaraju podnaslovima u poglavlju Rezultati.
Rezultati • Prikažite rezultate logičnim redom u odnosu • na to kako Vaša otkrića daju odgovore na postavljene ciljeve. "Glupi ljudi sakupljaju činjenice, a pametan čovek ih selektuje." ( J.W- Powell, 1888)
Rezultati • Za prezentovanje rezultata koristite tabele, • grafikone i ilustracije (slike). • Tabele su najjasnije za prikazivanje numeričkih • i deskriptivnih podataka. • Delovi tabele – naslov, zaglavlje kolone, zaglavlje reda, polje za numeričke ili deskriptivnepodatke, fusnota
Tabele • svaka tabela se kuca duplim proredom na • posebnom listu papira • numerišemo ih prema redosledu • pojavljivanjau tekstu • naslov se piše iznad tabele, iza • broja, i treba da bude kratak i jasan
Tabele • svaka kolona treba da ima zaglavlje ispisano • kratkim tekstom i skraćenicama • ukoliko je potrebno, objašnjenje se daje u fus • noti • tu se objašnjavaju skraćenice upotrebljene • u tabeli
Tabele • u tabeli obavezno prikazati statističke mere • srednja vrednost i standardna devijacija(SD) • ili srednja vrednost i standardna greška (SE), • kao i broj posmatranja (n) • u tabeli se najčešće koriste arapski • brojevi
Tabele Tabela 2. Koncentracija NO2 + NO3 u moždanim strukturama pacovatretiranihpentazolom(nmol/mg prot.) a - p<0,05 b - p<0,001 Ako je tabela široka staviti je popreko !
Tabela 1. Prosečnavrednost vremena (u sekundama)pojavljivanja simptoma kod svih grupa (X ± SD)
Tabele • Za razliku od ilustracija, kod tabela se • korišćeni znaci i simboli ne pišu u legendi na • posebnoj strani, već odmah ispod tabele. • Jedinice mere se pišu ili u naslovu ili u • zaglavlju kolone da se ne bi ponavljale. • Cifre za odgovarajuće dekadne jedinice • jedne ispod drugih, kao i znakovi.
Tabele • dugačke tabele se mogu nastavljati na • sledećoj strani • obavezno označiti “nastavlja se” • iznad svakog nastavka mora da stoji broj • tabele, broj nastavka i naslov kolona uz • napomenu“nastavak”
Tabele • izbegavati preveliki broj tabela • uskladiti broj tabela sa dužinom teksta • ako smo koristili tuđe podatke navesti izvor • i za to moramo imati odobrenje • autora
Brojevi • uz mernu jedinicu se piše broj cifrom, a ne • slovima • rečenicu ne započinjati brojem (cifrom) • brojevi od jedan do devet se pišu slovima, • a veći ciframa • u istoj rečenici ne mešati cifre i slova
Brojevi • u tabelama svi brojevi arapskim ciframa • redni brojevi – iza arapskih tačka, iza rimskih • ne • u tekstu (raščlanjivanje teksta) može se • staviti tačka ili zagrada 1) ili (1) • ne preterivati sa brojem decimala
Ilustracije • grafikoni, slike, crteži, šeme, dijagrami prikazuju dokaze koji podržavaju zaključke • doprinose efikasnosti u prikazivanju dokaza • ističu pojavu na koju ukazuje zaključak
Ilustracije • u engleskoj literaturi Fig. za sve ilustracije • kod nas – šeme, dijagrami i slike označiti kao • slika, a grafikone – grafikon (ili slika) • ističu pojavu na koju ukazuje zaključak
Slike • format 127 X 173 mm ) obično, maksimalno 20 X 20 cm • oštre, jasne, brojevi ujednačeni, čitljivi • naslovi i objašnjenja se ne pišu na ilustraciji već u legendi na posebnoj strani
Slike • na poleđini svake slike označiti broj slike, ime prvog autora i gornji kraj slike • ilustracije obeležiti redom kojim se pojavljuju u tekstu • ako je slike već objavljivana obavezno naznačiti izvor
a – p < 0,05 vs. Kontrola b – p < 0,001 vs. Kontrola c – p < 0,01 vs. PTZ d – p < 0,001 vs. PTZ Grafikon 12. Uticaj spermina na koncentraciju NO2 + NO3 u moždanom stablu pacova tretiranih pentazolom
Diskusija • najteži deo rada za pisanje • diskutujte, nemojte rekapitulirati rezultate • objašnjavajte svoje rezultate u svetlu • podataka iz literature
Diskusija • Postavite svoje zaključke što je • moguće jasnije. • Sumirajte svoje dokaze za svaki od zaključaka.