1 / 16

Pregled javno-privatnog partnerstva (PPP)

Seminar: PPP: Javno privatno partnerstvo. Pregled javno-privatnog partnerstva (PPP) G . Sabino Escobedo – Viši specijalista za infrastrukturu – Svjetska banka Ses ija 1 - Sarajevo, Utorak, 24. juli 2007.g. Vlada Bosne i Hercegovine. Trendovi privatnog učestvovanja u infrastrukturi

samira
Download Presentation

Pregled javno-privatnog partnerstva (PPP)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Seminar:PPP: Javno privatno partnerstvo Pregled javno-privatnog partnerstva (PPP) G. Sabino Escobedo – Viši specijalista za infrastrukturu – Svjetska banka Sesija 1 - Sarajevo, Utorak, 24. juli 2007.g. Vlada Bosne i Hercegovine

  2. Trendovi privatnog učestvovanja u infrastrukturi Definicija PPP i raspoložive opcije Pregled PPP

  3. Trendovi privatnog učestvovanja u infrastrukturi

  4. Globalno ustrojstvo za tokove privatnog kapitala Neto dugoročni tokovi za zemlje u razvoju, 1991-2005 $milijarde Argentina Financial Crisis Asian Financial Crisis RussianFinancial Crisis Tech Bubble Collapse EnronCrisis Source: The World Bank

  5. Individualna zemlja, regulatorni i projektni rizici su bitniji nego ikad • Predvidivost, dobri projekti u zemljama u razvoju s velikim tržište i jak potencijal za rast i sve transparentniji zakonski i regulatorni ambijent su poželjniji od ostalog. • Sa smanjenjem apetita investitora, ostala tržišta i prilike se često čak ni ne razmatraju. Priliv u zemlje u razvoju 240 Zemlje u razvoju 180 Azija i Pacifik 120 $BN Kina 60 Africa LDC’s 0 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 Izvor: UNCTAD

  6. Šta je krenulo loše kasnih 90tih? • Vanjski faktori • Makro-šokovi: Kriza u Istočnoj Aziji i Argentini • Snažne fluktuacije valuta • Vraćanje međunarodnih investitora na osnovne aktivnosti (nakon Enrona) • Problemi s PSP modelom • Neiskustvo • Nepotpuni ugovori i raspodjela rizika • Nedovoljan lokalni kapacitet za monitoring (institucije) • Politički faktori utiču na stabilnu investicionu klimu • tarife za povrat troškova naspram priuštivosti • regulatorni okvir

  7. Kako stojimo danas? • sve strane su shvatile: vlade, investitori, međunarodne financijske institucije, potrošači • … čisto privatno pružanje nije panaceja (univerzalni lijek), ali nedostaci se neće riješiti ni vraćanjem na čisto javno pružanje usluga • infrastrukturne potrebe su i dalje ogromne • 7% do 9% GDP-a godišnje prosječno u zemljama u razvoju (US$ 500 do 600 milijardi) • mobilizacija privatnog kapitala je još uvijek mala (US 30 centi na 1 US$) • veza između investicija u infrastrukturu, rasta i zapošljavanja i smanjenja siromaštva je jasnija i veoma jaka (MDG-milenijski razvojni ciljevi) • potreban je novi pragmatični pristup zasnovan na PPP • fiskalni prostor je nedovoljan za pokrivanje investicionih potreba • politika povrata troškova, ali uz realanu dinamiku. Potreba za preispitivanjem korištenja ciljanih subvencija vezanih za kriterije zasnovane na učniku (pristup pomoći zasnovane na rezultatu)

  8. PPI Globalni trendovi: Pogled unaprijed • Financiranje iz javnog sektora će ostati centralno.Međutim potreba da se poveća mobilizacija privatnog kapitala za efektivno smanjenje siromaštva (PPP). • 70%svih investicija u infrastrukturu je bilo financirano iz javnih sredstava tokom 90tih, 8% iz zvanične razvojne pomoći i 22% iz privatnih sredstava. • Jača uloga lokalnih i regionalnih investitora u razvoju infrastrukture (tj. Južna Afrika u SSA, Zaljevski investitori u MNA, Kina, Indija u Istočnoj Aziji, itd.) • Domaće i regionalno tržište kapitala, će vjerovatno povećati svoju ulogu u aktivnom učestvovanju kao financijer i investitor u PPP shemama u narednim godinama. • PPP u sektorima gdje je poslovni model (zasnovan na potrošačima) veleprodaja će i dalje biti u procvatu (tj. luke, aerodromi, gasovodi, željeznčki teretni prevoz, itd.). • PPP u sektorima gdje je poslovni model masovna maloprodaja i pružanje usluga decentralizirano će i dalje imati veće prisustvo javnog sektora (tj. vodosnabdijevanje i kanalizacija, gradski prevoz, itd.). Međutim privatni davaoci usluga zainteresirani za upravljanje i održavanje (O&M) i poboljšanje efikasnosti. • Telekom (posebno mobilni) će i dalje biti dominantna sila (tehnologija). • Pružanje infrastrukturinih usluga siromašnim zajednicama je bitno za ostvarivanje MDG. Realni mehanizmi povrata troškova i ciljane subvencije će voditi program. Mali davaoci usluga.

  9. Novi infrastrukturni program (WBG) • Poslovni model zasnovan na pružanju usluga • WBG angažman u punom spektru (javni do privatnog) • Proširivanje financiranja infrastrukture, posebno na pod-suverenom nivou • Pomoći na povećanju uticaja javnih sredstava na tržište privatnog kapitala(financiranje u domaćoj valuti – razvoj domaćeg tržišta) • Obezbijediti inovativne mehanizme ublažavanja rizika • Valutni rizik, • Regulatorni rizik, itd. • Realni mehanizmi povrata troškova i ciljane subvencije će voditi program: • Maksimizirati pristup bez obzira na pitanje priuštivosti • Obezbijediti pomoć u prelaznom periodu da bi se ublažile bojazni distribucije • Pružiti podršku za efektivnu i realnu implementaciju PPP shema koje mogu maksimizirati mobilizaciju privatnih sredstava po jedinici doprinosa javnog sektora.

  10. Definicija PPP i raspoložive opcije

  11. Javno privatno partnerstvo: Osnove • PPP je ugovorni aranžman između javnog sektora i strane iz privatnog sektora za privatno pružanje javnih s infrastrukturnih usluga ili drugih osnovnih usluga. PPP je složena struktura, koja uključuje različite strane, duge i zahtijevne pregovore i relativno visoke troškove transakcije. • PPP je nabavni instrumentgdje je fokus plaćanje za pružanje izvršenih usluga (rezultat-ishod) • Rizici vezani za projekt (tj. tehnički, u vezi s učinkom, tržišni i finacijski rizik se prenosi (u velikoj mjeri) na privatni subjekat. Politički, regulatorni i valutni rizik bi se trebao dodijeliti strani koja je u najpovoljnime položaju da se nosi s njima (vlada, međunarodna financijska institucija, privatni osiguravatelji). • Isplate po ugovoru su obično tako strukturirane da javni organ i/ili korisnici plaćaju samo za zadovoljavajuće pružene usluge a ne za sredstva koja su inputi za pružanje usluga. Prihodi se ostvaruju putem: (i) korisničkih naknada, (ii) plaćanja od strane vlade (subvencija), i (iii) multilateralnog/donatoskog financiranja i/ili (iv) kombinacije gore navedenog.

  12. Javno privatno partnerstvo: Prednosti • Efikasnost i upravljačke vještine privatnog sektora se uvode u pružanje javnih usluga, što podiže nivo usluga i/ili smanjuje troškvoe. • Kako je rečeno na prethodnom slajdu, PPP smanjuje rizike implementacije projekta za vladu, i vrši preraspodjelu tih rizika na privatne davaoce koji su u povoljnijem položaju da se nose s njima. • Ostvaruje se pristup privatnom kapitalu, a javne financije se popravljaju. • Privatni sektor može optimizirati troškove sredstava tokm cijelog vijeka trajanja i napraviti bolji balans između kapitalnih i operativnih troškova, na način na koji javni sektor to ne može. • Privatni sektor može investirati u nove tehnike i iskorisiti ekonomiju obima. • Veća količina infrastrukture rezultira većim rastom – veći rast rezultira manjim siromaštvom i većom zaposlenošću.

  13. PPP : Spektar opcija

  14. Pregled javno privatnog partnerstva (PPP)

  15. Pregled javno privatnog partnerstva Dan 1 - Sesija 2 Razmatranje privatnog učestvovanja Dan 3- Sesija 10 Izbor operatera Dio 1 i 2 Dan 3 - Sesija 12 Samoinicijativne ponude Day 1-Sesija 3 Planiranje procesa ` Dan 2 -Sesija 9 PPP u sektoru transporta Dan 1–Sesija 4 Uključivanje subjekata PPP Pristup Dan 2 – Sesija 8 Institucionalni okviri Dan 2 – Sesija 5 Donošenje politike Dan2-Sesija 7 Odgovornosti i rizici Dan 2 – Sesija 6 Standardi, tarife, subvencije, financije

  16. Seminar:PPP: Javno privatno partnerstvo Razmatranje privatnog učestvovanja G. Sabino Escobedo – Svjetska banka Sarajevo, Utorak, 24. juli 2007.g. Vlada Bosne i Hercegovine

More Related