Ovlasti Europske unije u međunarodnim odnosima

1. Ovlasti Europske unije u međunarodnim odnosima Tamara Ćapeta 2011.

2. Pravna osobnost EU Čl. 47 UEU kaže: “Unija ima pravnu osobnost” Pravnu osobnost od Lisabona ima EU Do Lisabona, pravnu osobnost imala EZ Pravna osobnost podrazumijeva i pravni subjektivitet u međunarodnim odnosima

3. Načelo dodijeljenih ovlasti EU je ovlaštena uređivati samo odnose za koje su je ovlastile države članice Primjenjivo i na međunarodne odnose Da bi EU mogla sklopiti međunarodni sporazum Ugovor mora sadržavati pravni temelj koji EU na to ovlašćuje Ako nema pravnog temelja, sklopljeni sporazum je nevaljan i EU ga mora otkazati prema pravilima međunarodnog prava (C-317 i 318/04 EP v Council – PNR)

4. Dodijeljene ovlasti u međunarodnim odnosima • U koje međunarodne odnose EU može ulaziti? • One za koje postoji izričita vanjska ovlast u Ugovoru – izričite ovlasti • One za koje ne postoji izričita ovlast na vanjskom planu, ali postoji ovlast EU da odnose uređuje interno, pa je implicitno moguće zaključiti da postoji i vanjska ovlast – implicitne ovlasti • Ovlasti EU u međunarodnim odnosima uglavnom su rezultat sudske prakse

5. Izričite vanjske ovlasti Nema općeg pravnog temelja koji ovlašćuje EU da ulazi u međunarodne odnose Pristup je sektorski – vanjski aspekt na različite načine spomenut u kontekstu nekih politika EU Lisabonski ugovor povećao broj takvih ovlasti: Zajednička trgovinska politika i zajednička carinska tarifa, poljoprivreda, kretanje kapitala i plaćanja, transport, monetarna politika, obrazovanje i usavršavanje, kultura, javno zdravstvo, trans-europske mreže, istraživanje i tehnološki razvoj, suradnja u području zaštite okoliša, razvojna suradnja, humanitarna pomoć, ekonomska i financijska suradnja s trećim državama, odnosi s međunarodnim organizacijama, sporazumi o pridruživanju

6. Implicitne vanjske ovlasti • Razvijale se uglavnom kroz sudsku praksu • Početak: predmet ERTA (1971.) • 2 odvojena pitanja: • Ima li EU vanjsku ovlast • Je li ona isključiva ili podijeljena?

7. Ima li EU implicitnu vanjsku ovlast ? Predmet ERTA: Nastanak vanjske ovlasti povezan s usvajanjem internih mjera Kasnija praksa: - EU ima vanjsku ovlast uvijek kad postoji interna ovlast i potreba da EU djeluje na vanjskom planu, bez obzira jesu li usvojene interne mjere

8. Isključiva ili podijeljena implicitna ovlast? • ERTA – kad postoje interne mjere implementacije, nastaje ekskluzivna vanjska ovlast • Kasnija praksa – dodatni uvjeti uz postojanje internih mjera • Sudska praksa od polovice 1990-ih: presumpcija da se radi o podijeljenoj ovlasti

9. Isključiva ovlast po Lisabonskom ugovoru Članak 3/2 UFEU: “Unija također ima isključivu ovlast za sklapanje međunarodnog ugovora kad je njegovo sklapanje predviđeno zakonodavnim aktom Unije ili je nužno da omogući Uniji izvršavanje njenih unutarnjih ovlasti, ili u onoj mjeri u kojoj njegovo sklapanje može narušiti zajednička pravila ili izmijeniti njihov opseg.”

10. Posljedice isključive ovlasti EU Ako EU u nekom pitanju ima isključivu ovlast, države članice gube ovlast sklopiti međunarodni ugovor o tom pitanju Sporazum tada može sklopiti samo EU Kad ovlast na vanjskom planu nije isključiva, ona je podijeljena, što znači da EU može sklopiti sporazum, ali ga mogu sklopiti i države članice

11. Politička važnost podijeljenih ovlasti Opravdanje za sklapanje mješovitih sporazuma Mješoviti sporazumi: oni u kojima se kao stranke na istoj strani pojavljuju i EU i države članice Primjer: naš SSP Da bi takvi sporazumi stupili na snagu, potrebno je da ih ratificira i EU i svaka država članica Državama važno zbog: međunarodne vidljivosti i zbog kontrole obveza preuzetih međunarodno

12. Mješoviti sporazumi EU mora sklopiti sporazum zajedno s državama članicama ako sporazum pokriva i područje u kojem EU nema ovlasti EU može sklopiti sporazum zajedno s državama članicama ako je ovlaštena u svim pitanjima koja sporazum pokriva, ali je njena ovlast podijeljena s državama članicama Ovakav sporazum, EU može sklopiti i bez država članica

13. Postupak sklapanja međunarodnih sporazuma • Članak 218 UFEU • Sudionici: • Komisija ili Visoka predstavnica – iniciraju i pregovaraju • Vijeće – daje pregovarački mandat, potpisuje i sklapa (jednoglasno ili kvalificiranom većinom) • Europski parlament – daje pristanak ili ga se konzultira