Zaštita temeljnih ljudskih prava u Europskoj uniji

1. Zaštita temeljnih ljudskih pravau Europskoj uniji Doc. dr. sc. Lana Ofak

2. Struktura prezentacije • Razvoj zaštite temeljnih ljudskih prava od osnivanja europskih zajednica do danas • Povelja temeljnih prava Europske unije • Odnos Povelje i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljni sloboda • Pristupanje Europske unije Europskoj konvenciji?

3. Odredbe o zaštiti temeljnih prava u izvornim Osnivačkim ugovorima • Pariški ugovor o osnivanju EZUČ iz 1951. i Rimski ugovori o osnivanju EEZ i EURATOM iz 1957. nisu sadržavali odredbe o zaštiti temeljnih prava u stvorenim zajednicama • Europske zajednice = zajednice ograničenih ovlasti prvenstveno posvećene ekonomskoj integraciji • ljudska prava zaštićena putem nacionalnih Ustava, kao i putem Europske konvencije

4. Početna nevoljnost Europskog suda da štiti temeljna prava • Predmet 1/58 Stork v. High Authority • "Visoka vlast nije ovlaštena razmatrati osnovu tužbe kojom se tvrdi da je usvajanjem svoje odluke povrijedila načela njemačkog ustavnog prava"

5. Promjena pristupa Europskog suda zaštiti temeljnih prava • 1969. u predmetu Stauder Europski sud je prvi put utvrdio dužnost štititi ljudska prava • temeljna ljudska prava ugrađena su u temeljna načela europskog prava, te im se stoga mora pružiti sudska zaštita

6. Promjena pristupa Europskog suda zaštiti temeljnih prava • motivi Suda da promijeni svoju praksu te proširi svoju nadležnost na zaštitu temeljnih ljudskih prava? • Konstitucionalizacija prava Zajednice • Prihvaćanje nadređenosti prava Zajednice od strane nacionalnih sudova bez nekog jamstva da to nadređeno pravo neće kršiti temeljna ljudska prava bilo bi zbiljski nemoguće

7. Izvori zaštite temeljnih prava • Opća pravna načela • Sud mora osigurati da se prilikom tumačenja i primjene Ugovora poštuje pravo • Sud može poništiti akt Zajednice. Jedna od tih osnova je "povreda ovog Ugovora ili bilo kojeg pravnog pravila koje se odnosi na njegovu primjenu". • odgovornost za štetu Zajednice - Sud u slučaju takvog spora odlučuje "u skladu s općim načelima zajedničkim svim pravima država članica"

8. Koje je porijeklo općih pravnih načela? • Sud može naći nadahnuće za opća pravna načela • u odredbama Osnivačkih ugovora • u nacionalnim pravnim sustavima država članica • u međunarodnim ugovorima • Bez obzira na izvor nadahnuća, Europski sud uvijek naglašava da opće načelo primjenjuje kao načelo prava Zajednice (Unije) a ne kao načelo nekog nacionalnog prava

9. Ustavne tradicije država članica kao nadahnuće za zaštitu temeljnih prava • Predmet Internationale Handelsgesellschaft • Na valjanost mjera Zajednice ne mogu utjecati tvrdnje da su te mjere suprotne temeljnim pravima koja su zaštićena ustavom određene države članice; kada bi to bilo dopušteno, djelotvornost i ujednačenost prava Zajednice bila bi ugrožena • Međutim, Sud je dužan istražiti je li nekom mjerom Zajednice zanemareno odnosno povrijeđeno neko analogno temeljno pravo zajamčeno u pravnom poretku Zajednice

10. Europska konvencija i drugi međunarodni ugovori za zaštiti ljudskih prava • predmet Nold: "međunarodni ugovori o zaštiti ljudskih prava, na čijoj su izradi države članice sudjelovale ili čije su potpisnice, mogu biti smjernice koje treba slijediti unutar okvira prava Zajednice.“ • predmet Hauer - iako Europska zajednica (Unija) nije članica Europske konvencije, pa ona formalno ne predstavlja izravan izvor prava Zajednice, Sud je počeo primjenjivati njena pravna pravila

11. 1974. Solange I – Tako dugo (njem. solange) dok razina zaštite temeljnih prava u Zajednici ne dostigne onu razinu koja postoji na temelju njemačkog Ustava, njemački Ustavni sud si pridržava pravo nadzirati jesu li norme prava Zajednice koje zadiru u temeljna prava primjenjive u Njemačkoj 1986. Solange II - Europska zajednica jamči učinkovitu zaštitu temeljnih prava, te se, stoga, njemački Ustavni sud neće više koristiti svojom nadležnošću da odlučuje o primjenjivosti europskog zakonodavstva u SR Njemačkoj “Sukob” s njemačkim Ustavnim sudom

12. Priznanje temeljnih ljudskih prava u Osnivačkim ugovorima tek 1992. (1993.) • Ugovor o Europskoj uniji iz Maastrichta - članak F stavak 2.: • Unija kao opće načelo prava Zajednice poštuje temeljna prava, kao što su zajamčena Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda potpisanom u Rimu 4. studenog 1950. i kao što proizlaze iz ustavnih tradicija zajedničkim državama članicama.

13. Uloga jamstava temeljnih prava u EU • Kao kriterij zakonitosti pravnih pravila koje donosi EU • Države članice moraju poštivati temeljna prava kada izravno primjenjuju pravo EU ili donose nacionalne propise kojima prenose pravo EU u domaći pravni poredak • Kao kriterij procjene jesu li nacionalna odstupanja od tržišnih sloboda opravdana u smislu prava EU • Kao kriterij za članstvo u EU

14. Stvaranje Povelje temeljnih prava • Potreba za “katalogom” prava na razini Europske unije • sastanak Europskog Vijeća u Koelnu u lipnju 1999. - osnovano tijelo zaduženo za izradu nacrta Povelje • Povelja svečano proglašena na sastanku Europskog Vijeća u Nici u prosincu 2000. – narav političke deklaracije (neobvezujuća!) • Povelja ponovo proglašena u Strasbourgu u prosincu 2007. – potvrđena politička volja da Povelja postaje pravno obvezujuća kada stupi na snagu Lisabonski ugovor

15. Odredbe Ugovora iz Lisabona koje se odnose na Povelju • Unija priznaje prava, slobode i načela propisana Poveljom temeljnih prava EU koja ima istu pravnu vrijednost kao i Ugovori • Odredbe Povelje ne smiju ni na koji način proširiti nadležnost Unije kako su one određene Ugovorima • Temeljna prava kako su zajamčena Europskom konvencijom te kako proizlaze iz ustavnih tradicija zajedničkim državama članicama čine opća načela prava Unije

16. Neprimjenjivanje Povelje u Ujedinjenom Kraljevstvu i Poljskoj • Povelja pravno obvezujuća samo za 26 umjesto 28 država članica EU • Protokol o primjeni Povelje na Poljsku i UK • Niti jedan sud (ni Europski sud ni nacionalni) nemaju ovlasti ispitivati jesu li akti/radnje Poljske ili UK nesuglasni s Poveljom • Povelja ne stvara nikakva prava o kojima bi se moglo raspravljati pred sudovima u Poljskoj ili UK osima ako Poljska ili UK priznaju ta prava u svojim zakonima

17. Sadržaj Povelje o temeljnim pravima • Struktura Povelje • I. Dostojanstvo • II. Slobode • III. Jednakost • IV. Solidarnost • V. Prava građana • VI. Pravda • VII. Opće odredbe za tumačenje i primjenu Povelje

18. I. Dostojanstvo • Ljudsko dostojanstvo – najveća vrijednost • Pravo na život i zabrana smrtne kazne • Pravo na osobni integritet • Zabrana mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja • Zabrana ropstva i prisilnog rada

19. Pravo na slobodu i sigurnost Poštivanje privatnog i obiteljskog života Zaštita osobnih podataka Pravo na brak i osnivanje obitelji Sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi Sloboda izražavanja i informiranja Sloboda okupljanja i udruživanja Sloboda umjetnosti i znanosti Pravo na obrazovanje Sloboda izbora zanimanja i pravo na zaposlenje Sloboda poduzetništva Pravo vlasništva Pravo azila Zaštita u slučaju protjerivanja, izgona ili izručenja II. Slobode

20. III. Jednakost • Jednakost pred zakonom • Zabrana diskriminacije • Kulturna, vjerska i jezična raznolikost • Ravnopravnost muškaraca i žena • Prava djeteta • Prava starijih osoba • Integracija osoba s invaliditetom

21. Prava radnika na informiranje i savjetovanje unutar poduzeća Pravo kolektivnog pregovaranja i akcije Pravo na pristup uslugama burze rada Zaštita u slučaju neopravdanog otkaza Pravo na pravedne i primjerene uvjete rada Zabrana rada djece i zaštita mladeži na radu Zaštita obitelji i profesionalni život Socijalna sigurnost i pomoć Zdravstvena zaštita Pristup službama općeg gospodarskog interesa Zaštita okoliša Zaštita potrošača IV. Solidarnost

22. V. Prava građana • Pravo glasa i pravo kandidiranja za izbor zastupnika u Europski parlament • Pravo glasa i pravo kandidiranja na lokalnim izborima • Pravo na dobru upravu • Pravo uvida u dokumente • Odredbe o pučkom pravobranitelju • Pravo pritužbe • Sloboda kretanja i boravka • Diplomatska i konzularna zaštita

23. VI. Pravda • Pravo na djelotvorno pravno sredstvo i pošteno suđenje • Pretpostavka nedužnosti i pravo na obranu • Načelo zakonitosti i razmjernosti kaznenog djela i kazne • Pravo da se ne bude dva puta suđen ili kažnjen u kaznenom postupku za isto kazneno djelo

24. VII. Opće (horizontalne) odredbe o tumačenju i primjeni Povelje • Područje primjene Povelje • Opseg i tumačenje prava i načela • Razina zaštite • Zabrana zlouporabe prava

25. Područje primjene Povelje • Povelja se odnosi: • na institucije, tijela, urede i agencije Unije uz poštovanje načela supsidijarnosti • na države članice kad primjenjuju pravo Unije • Moraju poštivati prava, pridržavati se načela i promicati primjenu Povelje u skladu sa svojim ovlastima • Povelja ne ustanovljuje nove ovlasti ili zadaće Unije niti mijenja ovlasti i zadaće određene Ugovorima

26. Opseg prava - Uvjeti za ograničenje prava i sloboda • Svako ograničenje pri ostvarivanju prava i sloboda priznatih Poveljom mora biti predviđeno zakonom i mora poštivati bit tih prava i sloboda. • Uz poštivanje načela razmjernosti, ograničenja se mogu nametnuti samo ako su potrebna i ako doista odgovaraju ciljevima od općeg interesa koja priznaje Unija ili potrebi zaštite prava i sloboda drugih.

27. Opseg prava • Prava priznata Poveljom, a koja su određena Ugovorima, ostvaruju se pod uvjetima i u granicama utvrđenim u tim Ugovorima • to se osobito odnosi na prava koja proizlaze iz državljanstva EU

28. Tumačenje prava Odnos Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Povelje • Ukoliko se Povelja odnosi na prava koja odgovaraju pravima zajamčenim i Europskom konvencijom, značenje i opseg tih prava mora biti isti onima koji su zajamčeni Konvencijom • Međutim, pravo Unije može pružiti jaču zaštitu tim pravima od one koja je zajamčena Konvencijom

29. Tumačenje prava Odnos Povelje i ustavnih tradicija država članica • Ukoliko Povelja priznaje temeljna prava na način na koji ona proistječu iz ustavnih tradicija zajedničkih državama članicama, ta se prava tumače u skladu s tim tradicijama • Nacionalna zakonodavstva i praksa moraju se u potpunosti uzeti u obzir na način utvrđen Poveljom

30. Opseg i tumačenje načela • Odredbe povelje koje sadržavaju načela mogu se provoditi zakonodavnim i izvršnim aktima institucija, tijela, ureda i agencija Unije te aktima država članica za primjenu prava Unije pri ostvarivanju njihovih ovlasti • Pozivanje na ta prava pred sudom dopušteno je samo za tumačenje takvih akata i za odlučivanje o njihovoj zakonitosti

31. Razina zaštite • Nijedna odredba Povelje ne smije se tumačiti kao ograničavanje ili nepovoljno utjecanje na ljudska prava i temeljne slobode kako su priznati u njihovim odgovarajućim područjima primjene, pravom Unije i međunarodnim pravom te međunarodnim sporazumima čije su stranke Unija ili sve države članice, uključujući Europsku konvenciju, te ustavima država članica

32. Zabrana zlouporabe prava • Nijedna odredba ne smije se tumačiti kao da podrazumijeva pravo na poduzimanje bilo kakvog djelovanja ili izvršavanja bilo kakvog djela čiji je cilj naškoditi bilo kojemu od prava i sloboda priznatih ovom Poveljom ili njihovo ograničavanje u većoj mjeri od one koje je u Povelji predviđena

33. Agencija za temeljna prava • Osnovana 2007. (preobrazba europskoga Centra za nadgledanje rasizma i ksenofobije u Agenciju za temeljna prava), Beč • centar stručnosti u području temeljnih ljudskih prava, koji djeluje putem prikupljanja informacija (istraživanja), njihove analize i povezivanja sa srodnim institucijama • savjetodavno tijelo institucijama Unije i državama članicama u pripremi i primjeni odredaba o zaštiti ljudskih prava u EU • http://www.fra.europa.eu/

34. Povelja i Republika Hrvatska • Velik dio prava već sadržan u Ustavu RH • Hrvatska – stranka Europske konvencije • Nakon ulaska u EU – Povelja je postala dio pravnog poretka RH • Obveza javnopravnih tijela da štite temeljna prava zajamčena Poveljom u pitanjima koja ulaze u opseg nadležnosti EU

35. Pristupanje Europske unije Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

36. Problem pristupanja EU Konvenciji • Smetnje na strani EU • Do Lisabonskog ugovora EZ (EU) nije imala ovlast pristupiti Konvenciji • EU nije imala pravnu osobnost • Smetnje na strani Vijeća Europe - u čl. 59. Konvencije propisano je da je Konvencija otvorena za potpisivanje članicama Vijeća Europe, a prema Statutu Vijeća Europe njegove članice mogu biti samo države

37. Razlozi za pristupanje Konvenciji • Pojedinci se ne mogu koristiti mehanizmima zaštite koju predviđa Europska konvencija ako je njihova prava povrijedila EU • EU ne može biti tužena pred Europskim sudom za ljudska prava zbog povrede Konvencije • Nadzor je, pod određenim uvjetima, moguć jedino posredno – tužba protiv država članica EU (sve su stranke Konvencije)

38. Otklanjanje smetnji za pristup Konvenciji Na strani EU Lisabonski ugovor u čl. 6. st. 2. predviđa da ćeUnija (koja sada ima pravnu osobnost) pristupiti Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Na strani Vijeća Europe • u Protokolu br. 14 uz Konvenciju predviđen novi stavak 2. čl. 59. koji određuje da Europska unija može pristupiti Konvenciji

39. Započeli službeni pregovori o pristupanju • Strasbourg, 07.07.2010. - sastanak glavnog tajnika Vijeća Europe i potpredsjednice Komisije • Trenutno stručnjaci rade na sadržaju sporazuma o pristupanju kojeg će sklopiti Odbor ministara (Vijeća Europe) i Vijeće ministara (EU) jednoglasno • Europski parlament mora dati suglasnost • Nakon potpisivanja – sporazum će morati ratificirati sve članice Vijeća Europe (47) uključujući i one koje su članice EU

40. Temeljne tržišne slobode

41. Uspostavljanje zajedničkog tržišta • rat se treba spriječiti ne na negativan način – držanjem država odvojenima – već na pozitivan način putem unapređivanja njihove suradnje koja će ih odvratiti od upuštanja u agresivno natjecanje oko sirovina • Ugovor o osnivanju EEZ: • uspostavljanje zajedničkog tržišta, • približavanja ekonomskih politika država članica, • unapređivanje harmoničnog razvoja gospodarskih aktivnosti unutar Zajednice, • povećanje stabilnosti i rast životnog standarda te • unapređenje dobrih odnosa između država članica

42. Tržišne slobode • Čl. 14. st. 2. Ugovora o EZ: Unutarnje tržište obuhvaća prostor bez unutarnjih granica u kojem je osigurano slobodno kretanje roba, sloboda kretanja osoba, sloboda pružanja usluga i slobodan promet kapitala. • Četiri temeljne tržišne slobode zajamčene u EU

43. Tržišne slobode kao temeljna prava? • slobode koje se odnose na kretanje fizičkih osoba mogu se lako smatrati temeljnim pravima poput onih koja su zajamčena u Europskoj konvenciji • ostale tržišne slobode mogu biti povezane s drugim slobodama poput slobode izražavanja, sloboda bavljenja gospodarskom djelatnošću, prava vlasništva…

44. Literatura • Omejec, Jasna, Vijeće Europe i Europska unija: institucionalni i pravni okvir, str. 273-314. • Hartley, Trevor C., Temelji prava Europske zajednice, 2004., str. 133-146. • Ćapeta, Tamara i drugi autori, Reforma Europske unije: Lisabonski ugovor, 2009., str. 173-218. • Ćapeta, Tamara; Rodin, Siniša, Osnove prava Europske unije, 2010., str. 16-19.