Odnos i zastupljenost kockanja među mladima

1. Odnos i zastupljenost kockanja među mladima Pripremio Igor Milošević ADP-Zid igor_milosevic@zid.org.me

2. Odnos i zastupljenost kockanja među mladima • Želeći da ispitamo odnos mladih prema kockanju, rasprostranjenost među njima i povezanost ove pojave sa ostalim problemima, tokom oktobra i novembra 2009. god, na uzorku od 820 ispitanika (51% muškarci i 49% žene), metodom slučajnog uzorka sprovedeno je ispitivanje među srednjoškolcima i studentima u četiri crnogorske opštine – Podgorici, Baru, Kolašinu i Danilovgradu. • Rezultati ankete su analizirani na nivou dvije grupe – studenti (njih 243) i srednjoškolci (njih 576), dok su ukrštanja podataka rađena na osnovu nekoliko nezavisnih varijabli – odnos prema kockanju, kockarska aktivnost, pol.

3. Kako u Crnoj Gori nema poznatih istraživanja i ispitivanja na ovu temu, da bi se pokrenuo proces, predložile mjere i uključili akteri u rješavanje problema, potrebno je bilo doći do:◉ mišljenja mladih o kockanju, igrama na sreću, rasprostranje- nosti i faktorima koji presudno utiču na tu rasprostranjenost; ◉ nivou popularnosti različitih «igara na sreću»; ◉ razlozima i motivaciji za kockanjem; ◉ rasprostanjenosti u društvu i među mladima. Ciljevi ispitivanja

4. Ciljevi ispitivanja Kao i dobiti što realniju sliku o: ◉ pristupu kockarskim igrama; ◉ ozbiljnosti situacije među različitim grupacijama mladih u adolescentskom uzrastu (žene-muškarci, srednjoškolci-studenti); ◉ ozbiljnosti problema i njegova povezanost sa korišćenjem drugih psihoaktivnih supstanci; ◉ odražavanju problema rizičnih oblika kockanja na porodicu i porodice na kockanje mladih.

5. Prikupljanje podataka Shodno osnovnoj zamisli istraživanja prikupljanje podataka obavljeno je uz primjenu anketnog upitnika kojim su prikupljane dvije vrste podataka: • osnovni podataci o polu, rodu, mjestu prebivališta, godinama i trenutni status u odnosu na obrazovanje; • pitanja koja izražavaju stavove, mišljenja i nivo uključenosti u kockarske igre. Anketni listić od ukupno 16 pitanja sastavljen je od 14 prostih i dva složena pitanja (sastavljena od jednog ili više podpitanja) i 4 pitanja veza za lične podatke.

6. Ključni nalazi ispitivanja ◉ Crna Gora postoje uslovi za nesmetan razvij bolest zavisnosti kakva je patološko kockanje. ◉ Rasprostranjenost igara - bilo da govorimo o percepciji anketiranih ili o stvarnim brojkama je ogromna. ◉ Pristup kockarskim igrama ◉ Veliki dio populacije mladih vidi oko sebe ozbiljne probleme sa kockanjem ◉ Problem povezane ili udružene zavisnosti je veoma čest ◉ Postotak onih ispitanika koji konzumiraju alkohol gotovo je duplo veći ◉ Iako vrlo mali broj ispitanika okrivljuje porodicu za rasprostranjenost i učešće mladih u igrama na sreću, ona je ta koja dominantno utiče na kreiranje odnosa mladih prema kockarskim igrama

7. Odnos mladih prema kockanju

9. Rasprostranjenost u društvu Koliko su, po tvom mišljenju igre na sreću rasprostranjene u našoj zemlji?

10. Po mišljenju ispitanika presudan uticaj narasprostranjenost igara na sreći ima ekonomskasituacija (30,9%), a nešto manje od toga, 29,4%društvo odnosno cjelokupni ambijent stvoren okoigara na sreću. Tek na trećem i četvrtom mjestu su priređivačiigara na sreću sa brojem otvorenih mjesta za kocku ireklamom 21,3% i 11,2%. Srednjoškolci vide podjednak uticaj porodice kao ireklamiranja (10,4%).

11. Popularnost “igara na sreću” Prema očekivanju, najveću popularnost ima klađenje u sportskim kladionicama – gotovo 49% što je četiri puta više od “najbližih konkurenata” - automat i slot mašina, grebalica i lotoa.

12. Motivacija za kockanjem

13. Rasprostanjenost među mladima Gotovo 70% mladih igra igre na sreću. Kompletan uzorak ipak se može podijeliti na dvije skoro identične polovine – 49,5 povremeno ili stalno igra igre na sreću, dok 50,5 ili igra rijetko ili ne igra (30,6 posto je izjavilo da se ne kocka).

14. Od onih koji se kockaju, gotovo svaki treći ispitanik ( 29,2% ) je stalan gost (svaki dan ili više puta tokom nedelje) u kladionicama. Kada odvojeno posmatramo muški i ženski dio populacije, dolazimo do podatka da 82,2% muškaraca uplaćuje tikete u sportsku kladionicu, Kod nježnijeg pola ovaj procenat na «zanemarljivih» 40,3%.

15. Koliko košta “zabava” Dvije trećine mladih na kockanje izdvaja mjesečno do 10 Eura. Onih koji investiraju do 50 Eura ima gotovo petina, dok je onih koji izdvajaju preko 50 Eura nešto više od 15%.

17. Koliko je kockanje zabava? Ispitanici vjeruju da svega nešto ispod 30% ljudi kocka zbog zabave, dok je svega 18,6% među ispitanicima koji igraju kao razlog igranja navodi zabavu. Ako njima dodamo i one kojima je to hobi (posmatrajući ga kao dio Ispunjavanja slobodnog vremena) dolazimo do podatka da je kockanje svakom četvrtom ispitaniku isključivo neki oblik zabave.

18. Percepcija rasprostranjenosti problematičnog i patološkog kockanja Tri od četiri ispitanika koji dobar dio svog vremena provode u kladionici igrajući svakodnevno ili više puta u kladionici tvrdi da zna za takve slučajeve.

19. Uglavnom probleme imaju poznanici i prijatelji (u 81,8% slučajeva) ali ima i onih koji problem prepoznaju kod svog partnera i u porodici (svaki osmi ispitanik). Izvjestan procenat, njih 5,6% ispitanika smatra da oni lično imaju problem zbog kockanja i kladionice.

20. Uloga porodice Iako se većina ispitanika izjasnila da najmanji uticaj na rasprostranjenost kockarskih igara u zemlji, od svih ponuđenih opcija ima porodica, ipak se iz odgovora na pitanje kada si prvi put igrao neku od igara na sreću vidi da ukućani u najvećoj mjeri doprinose da djeca uz njih vrlo rano oprobaju sreću. Od ukupnog broja srednjoškolaca i studenata koji su se izjasnili da igraju igre na sreću, 41,5% je prvi put odigrao neku igru na sreću prije 10-e godine, dok je njih 37,2 % to uradilo između 10. i 14. godine. Roditelji srednjoškolaca i studenata, kockaju ili sličnim ali manjim intenzitetom nego njihova djeca.

21. U svakoj četvrtoj porodici (25,9%) igra se svakodnevno ili više puta nedeljno, a dok jednom nedeljno ili rjeđe igra u svakoj trećoj porodici (36,1%).

22. Problemi povezani sa kockanjem Često problemi sa kockanjem ne idu sami. Od ukupnog broja ispitanika koji se svakodnevno ili više puta nedeljno klade u kladionicama postotak onih koji konzumiraju alkohol gotovo je duplo veći (44,8%) nego kod onih koji se ne klade. Među stalnim posjetiocima kladionica njih 35,6% se izjasnilo kao pušači, što je za tri četvrtine veći procenat nego kod ispitanika koji se rjeđe kockaju ili se uopšte ne kockaju.

23. Od ukupnog broja onih koji se svakodnevno ili više puta nedeljno klade u sportskim kladionicama, koliko njih konzumira neke druge p sihoaktivne supstance Među aktivnim «kladioničarima» taj procenat je gotovo 15% što je gotovo pet puta više nego među onima koji rijetko ili u opšte ne posjećuju mjesta za klađenje (ispod 3%).