Međunarodna ekonomija

1. Međunarodna ekonomija Dio I Međunarodna trgovina Predavanje 9 –Efekti carine analizom opće ravnoteže Obavezna literatura: V izd. str. 76-81, 108-117 IV izd. str. 72-76, 103-113 Mikic (c) 2003

2. Danasnje predavanje • Podsjetnik: PPF i SIC • Ravnoteža u slobodnoj trgovini • Carina u općoj ravnoteži (mala zemlja) • Dokaz da je ravnoteža u slobodnoj trgovini superiorna ravnoteži s carinom Mikic (c) 2003

3. Proizvodne mogućnosti • Definirajmo: Y={(QX,QY):QX={(KX), QY=C(KY), KX+KY=K} • Set proizvodnih mogućnosti uključuje sve moguće kombinacije dobara (X i Y) koje se mogu proizvesti datom količinom faktora K i tehnologijom opisanomproizvodnim funkcijama • Geometrijski rečeno, vanjski lokus tog seta je PPF Mikic (c) 2003

4. Društvena krivulja indiferencije • Pretpostavimo da se blagostanje društva može prikazati jednim setom krivulja indiferencije (koje zadovoljavaju tipične uvjete) i koje su izvedene iz homotetične utilitetne funkcije: u=u(CX,CY) • Ovu ćemo pretpostavku zadržati tijekom naše analize trgovinske politike (tj. nećemo uzimati u obzir nikakove drugačije klase potrošača) Mikic (c) 2003

5. Ravnoteža u slobodnoj trgovini • Ravnotezu u slobodnoj trgovini u maloj zemlji obiljezava uvjet: MRTS=P=P*=MRS • Ravnoteza je gdje su svjetske relativne cijene tangentne na PPF i na SIC • U toj je točki društveno blagostanje maksimirano Mikic (c) 2003

6. Y C  1 Uvoz Q Izvoz P* X Mikic (c) 2003

7. Efekt carine • Uvedimo ad valorem carinu na uvoz robe Y tako da je pYt=pY*(1+t). Slijedi: Pt=PXt/PYt=PX*/PY*(1+t)<P* • Relativna cijena robe X na domaćem tržištu je pala (ona ostaje ista na svjetskom tržištu po pretpostavci). Slijedi: MRT=Pt=MRS<P* • Time je naš uvijet optimalnosti prekršen. Razmotrimo prvo efekte na proizvodnju. Mikic (c) 2003

8. Y 1 pt<p* Pt P* P* X Mikic (c) 2003

9. Carina šalje iskrivljeni signal proizvodjačima i ohrabruje ih da povećaju proizvodnju robe Y • Uz datu tehnologiju i fiksne resurse, to se samo moze dogoditi na trošak proizvodnje robe X (znači ohrabrivanje proizvodnje uvoznog supstituta dekuražira izvoznu proizvodnju) • Kako je vrijednost nove proizvodne košare po svjetskim cijenama NIŽA nego one u slobodnoj trgovini, jasno je da re-alokacija resursa uzrokovana carinom vodi smanjenju blagostanja Mikic (c) 2003

10. Y 2 G 1 3 Pt Pt Pt P* P* X O Mikic (c) 2003

11. Potrosaci su takodjer suoceni s iskrivljenim cijenama i njihov potrosacki izbor se time mijenja • Uz homoteticne preferencije, njihova nova kosara potrosnje mora lezati na liniji dohodovne ekspanzije • Njihova je potrosnja UVIJEK ogranicena platno-bilancnim ogranicenjem, tj. PX*QX+PY*QY=PX*CX+PY*CY • Prema tome se nova tocka potrosnje nalazi u sijecistu zrake OG i svjetske relativne cijene povucene kroz novu tocku proizvodnje Mikic (c) 2003

12. Zbog toga sto cijene ipotrosacima salju iskrivljeni signal, nova krivulja indiferencije (2) je niza od one koju bi potrosaci mogli doseci uz dani nacionalni dohodak (3). To je gubitak na strani potrosnje a prouzrokovan carinom. • Carina koja najvise snizava drustveno blagostanje je tzv. prohibitivna carina – daje isto blagostanje kao i u autarkiji • U biti, na carine se moze gledati kao da su put natrag u autrakiju Mikic (c) 2003

13. Y 2 G 1 Pt P* X O Mikic (c) 2003

14. Efekt na trgovinu • Iz analize efekata carine na proizvodnju i potrosnju trebalo bi biti jasno da carina smanjuje uvoz, kako smo i ocekivali • Uz to, iz analize opce ravnoteze slijedi da uvozna carina smanjuje izvoz. • Upravo zbog toga moramo biti uvijek razmatrati efekte intervencije na privredu kao cjelinu a ne samo na onaj sektor (aktivnost) koji dobiva zastitu Mikic (c) 2003

15. Y 2 1 Pt Pt P* P* X Mikic (c) 2003

16. Konacno, vazno je uociti da je vrijednost uvoza robe C po svjetskim cijenama drugacija od njegove vrijednosti u domacim cijenama; razlika je jednaka prihodu od carine. • Mi smo pretpostavili da se taj prihod vraca natrag potrosacima u cijelosti i da im omogucava da trose na IC2. Mikic (c) 2003

17. Zaključci • Pokazali smo da carina u maloj zemlji nedvojbeno smanjuje blagostanje jer iskrivljuje cijene koje proizvodjačima i potrošačima šalju iskrivljene signale Mikic (c) 2003

18. Naime prisjetimo se da se učinak carine sastoji od dva dijela: • Promjena svjetskih cijena kao posljedica uvodjenja carine od strane zemlje H: UčINAK NA UVJETE RAZMJENE • Budući da domaći potrošači sada vrednuju uvoz više nego što to čini svjetsko tržište, ograničavanje uvoza smanjuje blagostanje: UČINAK NA VOLUMEN TRGOVINE ILI GUBITAK EFIKASNOSTI Mikic (c) 2003

19. Plus učinci na cijelo gospodarstvo: • Koristeći analizu opće ravnoteže, pokazali smo da carina neće imati efekt samo na sektor koji štiti već da će u pravilu smanjiti i uvoz i izvoz Mikic (c) 2003

20. Optimalna carina • To je stopa carinskog opterećenja koja maksimira neto dobitak koji je posljedica poboljšanja uvjeta razmjene zemlje u odnosu na negativne učinke koji su posljedica smanjenja volumena trgovine Mikic (c) 2003

21. Grafički: W Optimalna carina Prohibitivna carina (uvoz=0) t (%) Mikic (c) 2003

22. Carina u velikoj zemlji utjece na pad svijetske cijene te robe cime stvara dovoljno proizvodjacevog viska i prihoda od carine da se time moze kompenzirati potrosace. Medjutim: • Dobitak nije garantiran (moze se desiti da cijena ne pada dovoljno) • Potrosaci ne moraju zaista dobiti kompenzaciju • Ostatak svijeta gubi vise no sto zemlja koja uvodi carinu dobiva • Ostale zemlje mogu zapoceti odmazdu i trgovisnki rat Mikic (c) 2003