Kolegij: Poslovne finansije

1. Kolegij: Poslovne finansije Tema: Donošenje odluka o investiranju

2. Donijeti odluku o investiranju znači poznavati: • Značenje vremenske vrijednosti novca • Značaj odluka o investiranju • Klasifikaciju projekata • Evaluaciju projekta • Metode za procjenu vrijednosti investicija: • Pojam prinosa i rizika: • Očekivani prinos akcije i portfolija akcija, • Rizičnost akcije i portfolija akcija.

3. Vremenska vrijednost novca

4. U osnovi svih odluka o investiranju • Jer investiciju – ulaganje radimo danas. • A prinos od nje (naravno i povrat) očekujemo u budućnosti. • Ključ: posmatramo ulaganje i prinose u istoj vremenskoj tačci. • Buduća vrijednost – ukamaćivanje! • Sadašnja vrijednost – diskontovanje!

5. Primjer: John Jacob Astor 1790. godine John Jacob Astor kupio je otprilike 1 hektar zemlje na Manhattan Island za 58$. Koliko bi imali njegovi nasljednici danas da je umjesto kupovine zemlje, uložio novac u banku po 5% godišnje kamate? Opravdao je imidž pametnog investitora?

6. Da riješimo: • Prvo: • Da vidimo koliko bi tih 58 USD vrijedilo danas. • Rješenje: 58*(1+0,05)222 = 2.933.948 USD • Drugo: • Da vidimo koliko je zemlja danas vrijedna • Rješenje: • 1 ft2 je 2007. vrijedila 2.300 USD. • To znači da 1m2 vrijedi 24.757 USD. • A 1 hektar 247.570.046 USD.

7. Ili • Odlučili ste da kupite televizor. Njegova cijena je 3.000 KM. • Prodavac vam nudi 4% popust za gotovinsko plaćanje odmah. • Međutim, nudi vam i opciju da sada platite 1.000 KM a za godinu dana 2.160 KM.

8. Rješenje • Opcija 1: Imate sada 3.000 KM • Iskoristite popust i platite za televizor 2.880 KM. Ostatak od 120 KM oročite na 1 godinu po 5% i na kraju imate 126 KM. • Platite sada 1.000 KM a ostatak oročite i za godinu dana imate 2.100 KM. • Opcija 2: Nemate sada 3.000 KM • Uzmete zajam u banci po 8% - 2.880 KM i platite odmah televizor. Za godinu dana vratite banci 3.110 KM (mjesečna rata 260 KM). • Uzmete zajam 1.000 po 8% i platimo 1. ratu. U toku godine plaćamo banci ratu i odvajamo za plaćanje televizora na kraju godine – 90+180 = 270 KM

9. Donijeti odluku o investiranju

10. Koliko je važna odluka o investiranju? • “Danas sijemo, žanjemo u budućnosti!”  fleksibilnost, likvidnost. • Podrška prodaji. • Strateška važnost. • Važnost tajminga odluke (sa aspekta pravovremenog inputa i pribavljanja izvora finansiranja).

11. Klasifikacija projekata: • Zamjena: održavanje poslovanja. • Zamjena: redukcija troškova. • Širenje postojećih proizvoda i tržišta. • Širenje na nove proizvode i tržišta. • Projekti zaštite. • Ostalo. • Nivoi odlučivanja! • Materijalna i nematerijalna imovina!

12. Evaluacija projekta: • Početno ulaganje. • Projekcija budućih novčanih tokova. • Ocjena rizičnosti. • Diskontni faktor. • Sadašnja vrijednost. • Poređenje sa 1.

13. Metode za procjenu vrijednosti: • Period povrata investicije, • Diskontovani period povrata investicije, • Neto sadašnja vrijednost, • Interna stopa prinosa.

14. Period povrata investicije • Vrijeme! • Likvidnost i rizičnost! • Nezavisni projekti i međusobno isključujući projekti! • Prednosti i slabost!

15. Diskontovani period povrata • Ispravlja nedostatak običnog perioda povrata. • A šta je sa novčanim tokovima nakon tačke povrata?

16. Neto sadašnja vrijednost

17. Interna stopa prinosa • Izjednačuje buduće neto novčane tokove sa početnim ulaganjem. • Kada je projekat prihvatljiv? • Microsoft Excel i interpolacija.

18. SVE su važne: • Jer daju različite informacije: • Likvidnost, • Rizičnost, • Profitabilnost, • Granica (margina) sigurnosti.

19. Prinos i rizik

20. O riziku i prinosu • Prinos je ostvarena dobit na investicju i bilo koja promjena tržišne cijene. • Rizik je odstupanje stvarnog prinosa od očekivanog. • Rizik i prinos idu ruku pod ruku. Očekivani prinos kompanija A i B je 10%. A je postigla prinos 9,5% u 3 prethodne godine. B je postigla prvo 6%, onda 13,5% i 11%. Koja je rizičnija?

21. Prinos • Stvarni prinos ulaganja – distribucija vjerovatnoće. • Očekivani prinos od ulaganja – na osnovu različitih “scenarija” i prognoza. • Odstupanje od očekivanog prinosa – standardna devijacija.

22. Očekivana stopa prinosa • Da bismo mogli da izmjerimo očekivani prinos treba nam podatak o: a) mogućem rezultatu – ishodu, b) vjerovatnoći da će svaki taj rezultat biti postignut.

23. Očekivana stopa prinosa - primjer • Koja kompanija je profitabilnija? • Zašto?

24. A šta je sa rizičnošću? • Prvi pogled: odstupanje pojedinih rezultata od srednje vrijednosti:

25. Izračun standardne devijacije • Mjeri raspršenost rezultata oko srednje vrijednosti. • Statistička mjera varijabilnosti – šira distribucija očekivanih prinosa, veći rizik. Mau Mau – 65,84% Bau Bau – 3,87%

26. Šta ako imamo više akcija! • Govorimo o riziku portfolija. • Osnovno pravilo: sredstvo u portfoliju je manje rizično nego samostalno sredstvo. • Naravno, ocjenjujemo kako to pojedino sredstvo utiče na portfolijo.

27. Računamo prinos portfolija • Očekivani prinos portfolija je ponderisani prosjek očekivanih prinosa pojedinih sredstava u portfoliju.

28. Očekivana stopa prinosa portfolija - primjer

29. Rizičnost portfolija • Za razliku od prinosa portfolija, njegova rizičnost nije jednostavno ponderisani prosjek rizičnosti pojedinih sredstava. • Zašto?

30. Odgovor na zašto - korelacija • Tendencija dviju varijabli da se “kreću” zajedno. • Koeficijent korelacije = mjera jačine odnosa između dvije varijable

31. Razmišljanje investitora • Tržišni rizik (sistematski) je jedini relevantan investitoru, jer će već sam eliminisati unutrašnji rizik kroz diverzifikaciju! • Unutrašnji rizik (diversifiable risk) ili nesistematski – prouzrokuju ga faktori koji su karakteristični za pojedinu firmu • Tržišni rizik – ne može se eliminisati kroz diverzifikaciju, jer ga prouzrokuju faktori koji utiču na sve firme u privredi

32. Diverzifikacija • Rasporediti investicije tako da rasporedimo i rizik odnosno smanjimo ga • Osnova je u korelaciji!

33. Ukupan rizik portfolija

34. Investitor može očekivati nadoknadu samo za snošenje SISTEMATSKOG RIZIKA. • Znači, važan je samo onaj rizik koji diverzifikacijom ne možemo odstraniti.

35. Kretanje u odnosu na tržišni portfolijo • Za to postoji mjera koju zovemo Beta (β) • Ako je akcija jednako rizična kao tržišni portfolijo, beta je jednaka 1. • Beta portfolija akcija je jednaka ponderisanom prosjeku beta pojedinih akcija.

36. BETA • Beta mjeri koliko proporcionalno se dodatni prinos na akciju mijenja sa promjenom dodatnog prinosa tržišnog portfolija • BETA = 1  jednak rizik kao cijelo tržište • BETA > 1  akcija je rizičnija od cijelog tržišta (agresivna investicija) • BETA < 1  akcija je manje rizična od cijelog tržišta (defanzivna investicija)

37. Capital Asset Pricing Model • Model određivanja cijene financijskoj imovini. • Daje nam odgovor na pitanje: Koliko bi mogao (će) investitor zahtijevati prinosa za ulaganje u neke akcije. • Sistemski i nesistemski rizik • RRF – Bezrizična stopa prinosa • RM – Rizična stopa prinosa • β–Mjera sistematskog rizika

38. Dalje o beti... • Da bi upoznali Betu, moramo pomenuti SML – Karakterističan smjer akcije Karakterističan smjer predstavlja očekivanu vezu između dodatnog prinosa na akciju i dodatnog prinosa na tržišni portolio • Nagib na liniji karakterističnog smjera je BETA

40. Koraci u izračunu • Korak 1: određivanje nerizične stope prinosa (RRF) – cijena državne obveznice. • Korak 2: ocjena koeficijenta beta (β) za akciju (kompaniju), • Korak 3: ocjena očekivanog prinosa ukupnog tržišta (RM) –kao aproksimaciju uzimamo prinos berzanskog indeksa berze na kojoj kotira i akcija kompanije koju proučavamo, • Korak 4: izračun po navedenoj formuli.

41. I konačna formula za CAPM Tržišna premija za rizik Kretanje akcije u odnosu na tržište Premija za rizik akcije • CAPM će se promijeniti ako se neka od varijabli promijeni, ili se promijeni naklonost investitora prema riziku.

42. Primjer “Hedonista” • Nerizična stopa prinosa iznosi 5%, jer je to kamatna stopa koju nude državne obveznice. • Koeficijent beta za akciju „Hedonista“ iznosi 1,3616 izračunato na osnovu poređenja kretanja berzanskog indeksa BIRS i kretanja akcije „Hedonista“ na Banjalučkoj berzi u protekle 3 godine, • Očekivani prinos tržišta je 12%. • Nakon pribavljanja navedenih podataka izračun je jednostavan: • CAPMHedonista = 5% + (12% – 5%) × 1,3616 = 14,53%.