Hrvatsko novinarstvo u socijalističkoj Jugoslaviji

1. Dr. sc. Davor Pauković Hrvatsko novinarstvo u socijalističkoj Jugoslaviji Sveučilište u Dubrovniku Kolegij: Povijest novinarstva Dubrovnik, 28. 11. 2012.

2. Socijalistička Jugoslavija • Prije sloma Hrvatskog proljeća snažni zamah u profesionalizaciji novinarstva • Vjesnik 1968. godine dostiže svoju najvišu nakladu (106 782) – studentski nemiri, udar Varšavskog pakta na Čehoslovačku, odnosi Hrvatske i Federacije  za vrijeme Hrvatskog proljeća Vjesnik čvrsto zastupa proklamirane hrvatske interese • Od prosinca 1969. Večernji list prvi u Jugoslaviji koristi višebojni offset  počinje veliki uzlet lista  prodor na tržište Bosne i Hercegovine  s nakladom prestiže Vjesnik (1971. godine 168 678 primjeraka prosječna naklada na godišnjoj razini)

3. Socijalistička Jugoslavija • Vjesnik u srijedu (VUS) – veliki uspon, osvojio tržište cijele Jugoslavije i inozemstva gdje su živjeli hrvatski građani (posebni prilog za građane Hrvatske na privremenom radu u inozemstvu), razvoj istraživačkog novinarstva – najžešće kritike iz Beograda, optužbe za restauraciju građanskog društva, kritika iz BiH, prosječna naklada 1970. bila je oko 300 000 primjeraka, nakon sloma Hrvatskog proljeća naklada naglo pada i u konačnici se gasi • Studio – ilustrirana revija za televiziju, radio, film i kazalište • Informativno – politički mjesečnik Izbor – informacije iz zapadnog svijeta – prvi broj 1964.

4. Socijalistička Jugoslavija • Start – polumjesečnik – 1969. pokrenut, najviša naklada 1971. godine (gotovo 235 000 primjeraka)  list je obilježila kvalitetna decentna erotska duplerica, teme iz javnog života, sociološka pitanja i posebno rubrika “Startov intervju” pokrenuta 1972. godine po uzoru na velike zapadne revije  nakon sloma Hrvatskog proljeća glavni urednik smijenjen, optužbe za “vesternizaciju” Hrvatske • Od proljeća 1967. u okviru Vjesnikove kuće razvija se i izdavanje romana i stripova  Laso, Tom i Jerry, Alan Ford • Revija Vikend – 1968.  posljedica uvođenja neradne subote u zemlji

5. Socijalistička Jugoslavija • Razvoj Agencije za marketing; sustav novinske prodaje, danas poduzeće “Tisak” • 1954. Riječki list mijenja ime u Novi list  profesionalni i tiražni uspon lista u narednom razdoblju – oslanjanje na tradiciju Supila • Glas Istre, ponovno pokrenut 1952. godine • Najvažniji događaj za razvoj poslijeratnog katoličkog tiska je pokretanje Glasa Koncila 1962. godine  ostala najvažnijom publikacijom Katoličke crkve • Pritisak Brežnjeva na jugoslavensko novinarstvo  mediji kao glavni izvor kritike socijalističkog društvenog i političkog sistema

6. Socijalistička Jugoslavija • Vjesnik i VUS krajem 1969. odbili objaviti dio biografije o Hebrangu unatoč Titovom odobrenju, suprotstavljanje službenoj partijskoj verziji osude Hebranga • Hrvatski književni list – travanj 1969. – “otpor totalitarizmu i očitovanje hrvatstva”  napad na list iz Beograda, Miloš Žanko (tekstovi u Borbi), sastanci s Titom o opasnostima probuđenog hrvatskog nacionalizma  list prestaje izlaziti već krajem 1969. godine, nakon tiskanih 19 brojeva • X. sjednica CK SKH, siječanj 1970.  prva koju je u cijelosti prenosila Radiotelevizija Zagreb  novi poticaj političkog vodstva Hrvatske slobodi izražavanja i medijima • 1970. prema vrhuncu Hrvatskog proljeća  zastupanje republičkih interesa, liberalizacija, pluralizam mišljenja, javne rasprave  sve teže optužbe iz Beograda (“ustaše”)

7. Socijalistička Jugoslavija • RTV Zagreb – otpor unitarizaciji  stvaranje samostalnog radijskog programa (1963.-1964.)  Radio Zagreb najutjecajniji medij za vrijeme Hrvatskog proljeća, tri programa; stvaranje samostalnog televizijskog programa, 1. listopada 1968. početak emitiranja samostalnog Dnevnika  udar za RTV nakon sloma Hrvatskog proljeća • Razvoj omladinskog tiska: Omladinski tjednik (1965), TLO – Tjedni list omladine Hrvatske (1969), Polet (1966-1969, ponovno od 1976.), Studentski list • Novi listovi 1971. godine: Hrvatsko sveučilište, Hrvatski tjednik (33 broja, velika naklada i utjecaj), Hrvatski gospodarski glasnik, Nedjeljna Dalmacija

8. Socijalistička Jugoslavija • Sve veći pritisak saveznog vrha na čelu s Titom na Hrvatsku  “špijunska afera”, 17. sjednica Predsjedništva SKJ u travnju 1971.  miting u Zagrebu • Veća tolerancija prema vjeri • Pritisak Brežnjeva, sastanka s Titom u rujnu 1971. u Beogradu i Karađorđevu • 22. studenog 1971. studentski štrajk u Zagrebu • Slom Hrvatskog proljeća, sjednica Predsjedništva CK SKJ u Karađorđevu početkom prosinca 1971.  uslijedila su uhićenja i smjene  represija  ukidanje određenih listova (Hrvatski tjednik i drugi) i smjene i uhićenja uredništva i isključivanje iz javnog života  “hrvatska šutnja”, više ili manje do kraja osamdesetih godina