Hrvatsko brodovlje III

1. Hrvatsko brodovlje III Poglavlje 8

2. V. BOKELJSKI BRODOVI DO KRAJA 18. STOLJEĆA 1420 godine Boka dolazi pod mletačku vlast. Bokelji su od Turaka primali najžešće pomorske i kopnene udare, stoga su u razvoju mornarice imali privilegije od Mlečana. 1483-1687 Turci su u Herceg Novom. Bokelji su imali: gripove, strijele, fregate, marsilijane, galije, koke, karake, galijune, nave i praktično sve tipove brodova prisutnih na našoj obali do početka 19. stoljeća. Bokelji su najviše unaprijedili šambek i tartanu. Bokelji su u brodogradnji poučavali Ruse. Perast - mali grad velikih pomoraca.

3. 1. BOKELJSKI ŠAMBEK Šambek je tipični mediteranski jedrenjak koji se gradi i u dubrovačkim brodogradilištima od XV. do XIX. stoljeća. To je izrazito vitak i brz tropalubni jedrenjak dužine 42 metra, odnos dužina/širina 1:4, s tri jarbola i s latinskim jedrima,, a posada broji oko 30 ljudi od toga 10-12 za navigaciju. Velika latinska jedra davala su mu veliku brzinu, no otežavala manevriranje, no mogao je ploviti uz vjetar što mnogi tadašnji brodovi nisu, a manevar se mogao izvoditi i veslima. Izuzetnih je manevarskih sposobnosti, pa se stoga vrlo često koristio kao ratni brod, često su ga koristili i pirati, ali u upotrebi je i kao brzi trgovački brod ili pak ribarica. Upravo svestranost ovog broda održala ga je gotovo četiri stoljeća.

4. Dubrovčani, a osobito Hrvati iz Boke, šambek su koristili kao trgovački brod. Naš tip šambeka nešto je širi po bokovima zbog smještaja što većeg tereta, i s obzirom na to da su topovi kao uobičajeno naoružanje za obranu zauzimali dragocjen prostor na palubi. Bokelji su napravili određene preinake u odnosu na alžirski šambek (zvan sredozemni tigar) koji je bio dužine 40 metara i imao odnos dužina/širina veći od 1:5, dok je bokeljski bio tuplji (veće širine) jer je usprkos stalnim sukobima s Turcima služio i za trgovinu. Ratna inačica ovog tipa broda podređena je svojoj svrsi, pa je lako uočljiva sličnost s galijom kako glede konstrukcije trupa tako i snasti i opreme. Ovakav ratni brod mogao je imati od 7 do 11 topova na svakoj strani, a nekad i vesla, kojima se po potrebi veslalo između toparnica.

5. 2. BOKELJSKA TARTANA To je trgovački brod koji se lako mogao prilagoditi u ratni brod, a masovno se gradila u 18. stoljeću. Duga 18.5 metara, imala je gaz manji od 2 metra zbog trgovine uzduž albanske obale i u mletačkim lagunama. Veće tartane krcale su od 150 do 250 tona, srednje od 100 do 150 tona, male od 10 do 30 tona. Imao je puno bolja obilježja od mediteranskih, jer mu je snast tako podešena da su mogli vrlo lako izmijeniti latinska s križnim jedrima. Mogla je kao i šambek ploviti uz vjetar.

6. VI. OD JEDRENJAKA DO BRODOVLJA NA MEHANIČKI POGON NA RAZMEĐI 19. I 20. STOLJEĆA 19. stoljeće se u povijesti pomorstva naziva borba između “jedra i pare”, a istodobno se odvija i sukob dviju osnovnih brodograđevnih materijala drva i željeza (čelika). U konstrukciji se puno polaže na trup broda glede brzine i stabiliteta. Za vrijeme Napoleona velik dio Hrvatske bio je pridružen Ilirskim pokrajinama s sjedištem u Ljubljani. Propašću Napoleona hrvatska obala na temelju odluke bečkog kongresa (1814-1815) potpada pod Austriju.

7. Austrijanci nisu odmah shvatili važnost Jadrana, te su tek od 1849 godine počeli graditi vlastitu flotu. Hrvati su bili temelj pomorske orijentacije Austro-Ugarske. Osobito značenje dobiva brodarstvo Lošinja, Rijeke, Senja, Pelješca, Boke, Hvara, Brača i Zadra. Sve do 1. svjetskog rata Trst i Rijeka se razvijaju kao dvije najvažnije luke istočnog Jadrana - Trst kao glavna luka Austrije, a Rijeka kao glavna luka ugarskog dijela monarhije. Tijekom 19. stoljeća pa čak i početkom 20. stoljeća dominiraju jedrenjaci, dok gradnja parobroda kasni.

8. Drugi viški boj 1866 • 1866 boj između brodovlja Italije i Austrije kod Visa • jedna od najpoznatijih pomorskih bitaka u povijesti - tom se bitkom spriječila talijanizacija hrvatske obale i otoka • posadu austrijske mornarice većinom su činili Hrvati Taktika napada: -napad iz bliza kako bi se neutralizirla talijanska premoć u topništvu • napad izvršiti taktikom napada kljunom s ciljem stvaranja meteža • admiral Persano napravio je kardinalnu grešku u zapovjedanjuflotom - premjestio se na oklopnjaču Affondatore koja je tako postalanovi zastavni brod, a da to većina zapovjednika nije ni znala • tijekom prekrcaja nastala je rupa u borbenom poretku što će biti kasnije pogubno za talijanske snage

9. Čimbenici uspjeha austrijske flote: -odlična uvježbanost posada,visoki moral i hrabrost snaga austrijske flotekoju su većinom činili Hrvati - funkcionalni sustav zapovjedanja -pravilna prosudba i uporaba snaga od strane zapovjednika austrijske flote

10. Otvaranje Sueskog kanala bilo je od velikog značaja za Jadransko more. Time je Sredozemno more dobilo na važnosti, koju je izgubilo otkrićem Amerike. Izgradnja kanala je došla u vrijeme krize u brodarstvu, zbog prelaska s jedrenjaka na parobrode. Prednost jadranskog puta, pogotovo Trsta i Rijeke, bila je dobra povezanost željezničkom prugom sa unutrašnjošću.

11. No između dva rata, brodovi koji su prevozili robu između Europe i Istoka, plovili su Sredozemnim morem u linijskim prugama od Gibraltara do Sueza i obrnuto, a da uopće nisu svraćali u jadranske luke. Talijanski trgovci su išli u London ili Liverpool kupovati kavu, čaj, pamuk i druge proizvode koji su potjecali iz Egipta i Indije. Više su favorizirali ligursku obalu od jadranske! Sve jadranske luke, osim Trsta, obavljale su prometne funkcije regionalnog karaktera.

12. SREDNJI I MANJI HRVATSKI JEDRENJACI 1. GAJETA • najčešća u Šibenskom, Splitskom i Zadarskom akvatoriju • manja gajeta je prosječno duga 6-8 metara, veća gajeta 9-12, nosivost je bila 5-12 tona • trup je pun i zaobljen, pramac i krma šiljast, paluba je pokrivala jedino pramčani i krmeni dio, a ukoliko je gajeta bila namijenjena prijevozu tereta tada je bila pokrivena u cjelini • imala je jedno latinsko jedro (ponekad i oglavno jedro koje se moglo kratit i jednu prečku na pramcu pričvršćenu iznad jarbola i kosnika - imala je 2 vesla, a ako se upotrebljavala kao ribarica 4 vesla • posada su bila 2-4 čovjeka

13. 2. FALKUŠA • osobit oblik gajete za ribarenje u području Visa, Korčule i Palagruže • u falkuše je brzina dovedena do maksimuma 8 čvorova (sama gajeta je bila vitka i imala je priličnu brzinu) • na postojeća rješenja gajete dodane su falke (osobita uzdužna bočna dogradnja visoka i do pola metra) • duljina joj se kretala od 9 do 10 metara, nosivost do 5.5 tona tereta (ribe)

14. 3. LEUT • jedna od najstarijih veslarica na jedra ove obale, česta kod Neretljana i Omišana, tijekom vremena raširila se po čitavom Jadranu • obično su se dijeli na manje (do 8,5 metara) i veće (do 15 metara), nosivosti od 6 do 8 tona (ribe), ima 6 vesala • sličan gajeti, ali puno masivnije građen (pretežno od hrastovine, borovine), paluba je pokrivena, ima snažnu kobilicu, a trup mu je u središnjem dijelu zaobljen - nema brzinu, ali je izuzetno otporan na jak vjetar i valove • jarbol se nalazi na 1/3 duljine te se na njemu razapinje latinsko jedro s jednom kratnicom • od svih drugih brodova se razlikuje po tome što na pramcu ima skočnicu - u manjih leuta 1.20 metara, a kod većih leuta do 0.5 metara • posadu čini 7-8 ljudi, a kao ribarski brod do 14 članova posade

15. Leut je najveća jadranska barka. Jednom prihvaćena širom Sredozemlja, svaka se brodica dalje razvijala prema svojim specifičnostima. Prihvaćen je i odnjegovan duž cijele istočne obale Jadrana, pa je zbog tako široka raspona jakih i specifičnih brodogradilišnih centara doživio nekoliko malih razlika. Najdojmljivije su korčulanske, betinske, zadarske gradnje... koje su mu pritom mijenjale i naziv. Više se oslanjao na jedro a manje na vesla, pa vitkost trupa, posebno podvodnoga dijela, nije bila osobito bitna.

16. 4. BRACERA • manji obalni hrvatski jedrenjak 19. i 20. stoljeća, raširena je duž cijele istočne obale Jadrana, a vjerojatno je njeno porijeklo vezano za otok Brač • prema silueti ne razlikuje se osobito od gajete, trup je oblog dna i bokova • dužina broda je od 7-12 metara, nosivost 10-40 tona • veće bracere su duge 15-17 metara, te mogu krcati 50-70 tona, manje bracere se dužine 7-12 metara, širina 3-4 metra, visine 1.5-2 metra, mogu krcati 10-40 tona • ima jarbol koji se nalazi na kraju 1/3 duljine broda, ima često i kosnik s jednom prečkom • jedro je oglavno sa dvije okrižice (lantine) i ima tri ruke kratica

17. 5. BRAGOC • bracera je poglavito srednjedalmatinski teretni obalni jedrenjak, a bragoc je istarska inačica bracere, s tim što je on i ribarica • paluba je duž cijelog broda, ima mali gaz i veliko kormilo koje seže duboko ispod kobilice (tako se smanjuje opasnost od zanošenja) • tipičan je u tomu, što mu je pramac uzak, a krma široka, na kraju gotovo pravokutna • dužine 8 do 13 metara, širine 2-3 m, dok je visina od 1-1.5 m, nosivost 10-20 tona, ima 2 jarbola s oglavnim jedrima • ima 2-3 člana posade

18. 6. KUTER • obalni jedrenjak koji se, kao i bracera, upotrebljava za prijenos tereta • dužina je obično 8-15 m, širina od 3-5 m, visina 1.2-2 m, nosivost 20-50 tona • posada se sastoji od 2 do 3 osobe

19. 7. TRABAKUL • veći teretni jedrenjak od bracere je trabakul, razlikuje se od bracere što ima i krmeni jarbol također s oglavnim jedrom • okruglastog pramca i krme, na pramcu ima oči kao ukras a ispod njih otvore za sidrene lance, pramčana statva završava jabukom koja je nerijetko modelirana u obliku ljudske glave • manji trabakuli dugi su 14-20 metara, širina 3.5-5 m, visina od 1.5-2 m nosivosti od 40 do 100 tona, veći trabakuli su dugi 30 metara, nosivosti od 60 do 200 tona • stariji trabakuli su imali dva floka, a kasnije jedan flok ili prečku, a kasnije pramčano i krmeno jedro se zamjenjuju se sošnim jedrom • imaju 4-5 članova posade, a ponekad i više • građen uglavnom od hrastovine i ariša

20. 8. PELIG • još veći trgovački jedrenjak od trabakula • dužina je obično 16-22 metra - prosječno oko 18 metara, širina od 4-6 metara, visina od 2-2.5 metra, nosivost 60-150 tona • snast ovog broda je stanovita kombinacija rješenja trabakula i logera - kao i kod trabakula dodalo se još jedno jedro (gornjača) i to na krmenom jarbolu, a oglavno jedro zamjenjeno je sošnjačom • pelizi su većinom imali kosnik s 2 prečke, a kasnije samo oglavna jedra te su se tako i vizuelno razlikovali od talijanskih koje su imale 3 jarbola s pretežno latinskim jedrima • brodska sa posada prosječno sastoji od 5-6 članova

21. 9. LOGER • najveći brod u klasi manjih teretno-trgovačkih jedrenjaka - brod obalne, pa čak i prekoceanske plovidbe • od mediteranskih logera razlikuje se po dimenzijama, rješenjem snasti, te kvalitetom izvedbe • trup je oblih bokova i dna s jakom kobilicom, pokriven je u cjelini palubom • prosječno je dug 16-24 metra, širina 4-6 m, visina 2-2.5 m, nosivost mu je od 80-220 tona • snast brodova se sastojala od 2 jarbola s nastavcima (koristile su se šošnjače i gornjače), na pramcu je bio duži kosnik pa se između njega i pramčanog jarbola razapinjale tri prečke i jedna poletnjača • broj posade je od 8-18 osoba • L oger “Pravedan” obitelji Novaković iz Splita izgrađen je 1900 u Splitu, preuređen je i još plovi

22. VELIKI HRVATSKI JEDRENJACI 10. GOLETA • hrvatska goleta se klasificira u skupinu škunera - najmanji u nizu jedrenjaka duge plovidbe - u nas nije bila odviše česta • teretni jedrenjak, koji se upotrebljava za plovidbu po Jadranskom, a osobito po Sredozemnom moru • dužine 20-26 metara, širina 5-6.5 m, visina 2.5 -3 m, nosivosti od 180 do 260 tona, oblih bokova • ima 2 jarbola s nastavcima, na pramčanom jarbolu razapinje se sošno jedro a na njegovom nastavku 3 križna jedra, na krmenom jarbolu su sošna jedra i gornjača • posada se sastoji od 7 osoba

23. 11. BRIK • spada u klasu škunera • jedrenjak srednje veličine među jedrenjacima duge plovidbe • zbog niskog gaza pogodan za trgovinu žitom u Crnom moru • predstavlja unaprijeđenu goletu - od golete je preuzet oblik trupa i snast krmenog jarbola, a od škune snast pramčanog jarbola - na pramčanom jarbolu se moglo razapeti i 5 križnih jedara • dužine 24-32 metra, širina 6-8 m, visina 3-4 m, nosivost je 200-460 tona - posada se sastoji od 8-9 osoba • radi prekooceanske plovidbe povećana mu je duljina trupa na 34 do 42 metra, širina 6.5-8.5 m, visina 4-5 m i nosivost na 350 do 600 tona - posada se sastoji od 10-12 osoba • naoružan topovima radi obrane od gusara • gradili su ga Bokelji, Dubrovčani, Pelješčani, Lošinjani

24. 12. BRIK-ŠKUNER • je teretni jedrenjak, koji se upotrebljava za plovidbu po Sredozemnom moru • od brika se razlikje po jedrilju (vidi slike)

25. 13. BARK • tipičan naš veliki jedrenjak, za prekooceanska putovanja - u nas se zove bark-škuna • 3 ili više jarbola, dužine 40 do 60 metara, širine 7-12 m, visine 5-8 m, nosivosti 500 do 1500 tona • u biti bark je brik čiji je trup proširen, te mu je povećana površina jedara,pramčani i krmeni jarbol imali su po 2 nastavka sa sošnim jedrom i gornjačom (kobinirana jedra) • radi zaštite tereta imali su 2-4 topa • posada se sastoji od 10-18 osoba • daljnjim produljivanjem dobivali su se kliperi - u hrvatskom brodovlju nije bilo klasičnih klipera

26. 14. BARK-BEŠTIJA • je teretni jedrenjak, koji se upotrebljava za plovidbu po Sredozemnom moru i Atlantskom oceanu • dužine je od 32-44 m, širine 6.5-7.5 m, visine 4-5 m, nosivosti 350-600 tona • posada se sastoji od 10-11 osoba • od barka se razlikuje po jedrilju • radi osiguranja stabiliteta u brikovima, barkovima, navama – brodovima niskog trupa i visokog jarbolja - dolazi do izražaja potreba za balastom

27. 15. NAVA • je najveći naš teretni jedrenjak za prekooceanska putovanja - dobile su se produljenjem trupa barka • duljina nava bila je od 50 do 80 metara, širina 10-13 m, visina 6-8 m, nosivost od 1.000 do 4.000 tona • posada se sastoji od 15-40 osoba • gradile su se od drva i čelika a zatim isključivo od čelika • 3 jarbola s 2 nastavka, no ponekad i 4 i 5 jarbola, za razliku od barka koji je imao kombinirana jedra, nave imaju isključivo križna i to 4-5 po svakom jarbolu - jedino je na krmenom jarbolu znalo biti sošno jedro, između jarbola bilo je 3-5 letnih jedra, na pramcu povrh dužeg kosnika 3-4 prečke ili floka

28. VII. NAŠI PRVI PAROBRODI • Rijeka tijekom 19. stoljeća (glede tadašnjih prilika) postaje centar brodogradnje • 1858 godine u Puli je izgrađen ratni brod Kaiser s pogonom na jedra i paru • 1871 godine izgrađen je prvi hrvatski parobrod Hrvat za potrebe parobrodarskog društva u Senju, dug oko 35 metara, nosivost 60 tona, motor 30 konjskih snaga, brzina 10 čvorova • 1871 godine registriran je prvi parobrod male plovidbe u Rijeci, a 1882 godine pomorsko središte Rijeka imalo je 7 parobroda organiziranih u društvu Adria

29. Pitanja za ponavljanje • Bokeljski brodovi do kraja 18. stoljeća – karakteristike dva najznačajnija tipa? • Hrvatsko pomorstvo u prijelaznom razdoblju. Koji tip jedrenjaka z dugu plovidbu u prijelaznom razdoblju i zašto se kod tih tipova javlja potreba za balastiranjem? Navedite male hrvatske jedrenjake 19. stoljeća? Što karakterizira falkušu, a što leut? Navedite hrvatske jedrenjake 19.stoljeća i poredajte ih po veličini! • Viški boj 1866? • Kako se nazivaju najsavršeniji tipovi jedrenjaka? Što su prevozili? • Naši prvi parobrodi.