Hrvatsko brodovlje II

1. Hrvatsko brodovlje II Poglavlje 7

2. III. BRODOVI ISTRE I DALMACIJE OD SREDNJEG VIJEKA DO KONCA 18. STOLJEĆA To je doba borbi protiv Venecije i doba turskih posezanja, a dio Hrvatske se nalazi u sklopu Hrvatsko-Ugarske. Mletci: • Istra tijekom 13. stoljeća potpada pod Mletačku vlast, • 1409 Hrvatsko-Ugarski kralj Ladislav Napuljski prodaje Mlečanima svoja prava na Dalmaciju, • razvoj Korčulanskog brodogradilišta osnovanog 1418 reduciran je od strane Mlečana po pitanju: • veličine brodova i • isporuke - zabrana izvoza do 1700 i trajna zabrana izgradnje brodova za Dubrovnik.

3. Austrija: • mali dio obale u Tršćanskom zaljevu, s lukama Devinom i Trstom, te područje Kvarnera s Rijekom (važnije luke austrijskog posjeda). Hrvatsko-ugarska država: • obala od Bakra do Karlobaga i otok Krkom, • obala od Omiša do Neretve do sredine 15. stoljeća. Dubrovačka Republika: • mali potez obale od ulaza u Boku Kotorsku do Neum-Kleka blizu ušća Neretve, uključujući poluotok Pelješac, elafitski arhipelag, te otoke Mljet i Lastovo.

4. Provala Turaka Ugrozili su sve trgovačke putove, pa i one koje su obalu vezali sa zaleđem, nisu bile pošteđene ni najsjevernije jadranske luke. • 1482 zauzimaju Herceg-Novi, • 1499-1503 u ratu za Makarsku i njeno primorje, izbijaju na more i kod Trogira, • 1513 Poljica priznaju njihovu vrhovnu vlast, • 1513-1524 trajno vladaju hrvatskim područjem od Cetine do Zrmanje,izuzevši Klis i Obrovac, • 1538 napadaju okolicu Zadra, Nina, Šibenika, itd. Bitka kod Lepanta

5. U najstarije vrijeme čovjek se koristio vjetrom samo ako mu je bio u krmu, razapinjući neko platno na motki, koja se križala sa jarbolom. Toje prvo KRIŽNO JEDRO kojim se moglo koristiti jedino kada vjetar puše u smjeru kretanja broda. LATINSKO JEDRO nastaje poboljšanjem križnog gdje je u motka koso namještenom u odnosu na jarbol. Plovidba ovim jedrom bila je znatno olakšana, jer se snaga vjetra iskorišćuje i pod oštrim kutom. OGLAVNO JEDRO nastalo je poboljšanjem latinskoga, sa kojega, je uklonjen prednji trokutni dio, jer je pred jarbolom smetao, a nije koristio u privjetrini. VRSTE JEDARA

6. Daljnjim usavršavanjem nastaje STRMO JEDRO, koje na kosom križu visoko strši i kod kojega gotovo iščezava dio pred jarbolom, dok je donja strana jedra privezana o motku, koja se dade ravno okretati oko jarbola. Kad se počelo gradnjom većih brodova s više jarbola i usavršavanjem uređaja za dizanje jedara sa zadnjeg jarbola nestali su križevi i nastalo je SOŠNO JEDRO, razapeto na sošnjaku i gornjaku, koje jednim krajem dodiruje jarbol i po njemu klizi, te se oko njega lako okreće. Sošna jedra ne iziskuju veliki broj posade na brodu, a omogućuju jedrenje napetim jedrima pod oštrim kutem protiv vjetra. Proučavanjem ptičjih krila nastaje KRILNO JEDRO - oslobađa se teške gornje križne motke i ima samo donju. Prednja mu je strana pričvršćena o jarbol, dok je stražnja zaobljena.

7. VRSTE POMOĆNIH JEDARA nastala su kao nadopuna glavnih jedara u cilju da se postigne što veća brzina broda, kada je vjetar bio slabe jakosti. Prečke i preletače, koje su smještene na pramcu broda, pridonosile su mnogo kod plovljenja broda sa vjetrom subočice ili olakšavale vršenje preleta. Leta su smještena među jarbolima i obično ih između dva jarbola ima do tri. Kod plovljenja vjetrom subočice dio vjetra koji bi inače prošao neiskorišten među jarbolima, udara o leta i dio sile vjetra prenose na brzinu broda. Skrajnici su nastavak križnih jedara sa obje strane križa i ova jedra kod plovljenja vjetrom u krmu pridonose brzini broda gotovo jednako kao i križno jedro. Osobito su ih upotrebljavali kliperi na svojim dugim putovanjima. Prečke, preletače i leta su trokutastog, skrajnici četverokutnog oblika.

8. 1. ZADARSKI JEDRENJACI (13.–14. stoljeće) Oko Zadra vodile su se izrazito teške borbe zbog njegovog dobrog strateškog položaja (križari ga osvajaju za Veneciju). Zadarski trgovački jedrenjak sličan je neretljanskoj gusarskoj strijeli - niskih bokova, ima 2 jarbola (najvjerojatnije latinska jedra), i bitno je veći brod u odnosu na dotadašnje. On predstavlja kontinuitet brodogradnje koja je preuzela određene novitete mediteranske brodogradnje - pomicanje krmenih nadgrađa, da bi se maksimalno oslobodila paluba glede tereta. 2. ISTARSKI TRGOVAČKI JEDRENJAK 15. stoljeća Dužina broda je 20 metara, imaju jedan jarbol s latinskim jedrom, a zadržano je krmeno veslo s kojim se kormilarilo.

9. KONSTRUKCIJE FAUSTA VRANČIĆA (1551-1617), humanist, filozof, fizičar, inženjer i konstruktor. Izradio je projekt: • naprave za čišćenje morskog dna, • pojasa za spašavanje (nazvao ga je brod koji se može nositi), • broda s otvorenim dnom.

10. Senjski uskoci Senj je dobro prosperira sve do kraja 15. stoljeća, kad turskeprovale teško ugrožavaju i prekidaju veze sa zaleđem pretvarajući ga u ratno poprište. Habsburgovci (austro-ugarska vladarska dinastija) uvode mitnice i daće koje opterećuju čitav promet zaleđa prema sjevernim jadranskim lukama. Sve to rezultira potpunom paralizom hrvatskih luka. Godine 1537 uskoci se naseljavaju u Senj, koji se tada uklapa u Vojnu krajinu.

11. Austrijsko-mletački rat 1615-1617 Zbog opskrbe Vojne krajine postepeno raste važnost puteva prema zaleđu, te dolazi do borbe tko će prisvojiti glavne koristi: • austrijski nadvojvode žele trgovinu navratiti u Rijeku, • hrvatski feudalci Zrinski i Frankopani u svoju luku Bakar. Mleci u ovom vide ugrozu svog monopola pa se udružuju sa Zrinskima kako bi se ugnijezdili u luku Bakar. Austrijski nadvojvode sklapaju savez sa senjskim uskocima. Mleci trpe velike štete te shvaćaju svoju nemoć pred uskocima. Zaoštrene suprotnosti razvile su se u austrijsko-mletački rat 1615-1617, završen tzv. Madridskim mirom, noni jedno od osnovnih pitanja spora nije riješeno (teritorijalne promjene, trgovina, režim plovidbe). Mleci nisu dobili nikakvu poslijeratnu odštetu, slomljena je njihova trgovačka aktivnost preko Bakra. No teško su stradale hrvatske zemlje, a naložena je likvidacija senjskog uporišta uskoka i njihovo raseljavanje s obale u unutrašnjost.

12. 3. USKOČKE ORMANICE I GAJETE Senjski uskoci su za protivnike su uvijek imali organiziranu pomorsku silu (Turci, pa Venecija). Bili su dobri pomorci, ali im je flota bila mala. Napade su obavljali isključivo za loših meteo uvjeta. Ratna varka na otoku Ižu: vraćajući se prema Senju naišli su na blokadu Mlečana koje su uspješno zaobišli jer su brodove prenijeli preko otoka Iža na drugu stranu.

13. Ormanica trup im je pun i zaobljen, oblikom pramca i krme slične su gajetama, ali su manje (dužina im je 7-8 metara), imaju jarbol s latinskim jedrom, a list kormila se uvodi krajem 16. stoljeća. Senjska veslarica je duga je 10-14 metara. Gajeta je jedrilica s veslima, ali je nisu često primjenjivali.

14. 4. GRIP Gripovi su bili omiljeni tip broda hrvatskih pomorskih trgovaca i ribara od 14. do 19. stoljeća. Grip je bio vrhunac hrvatske brodograđevne tradicije koju su od Hrvata ubrzo preuzeli Talijani. To je istočnojadranski trgovački, ribarski i ratni jedrenjak na vesla, prikladan i kao gusarski brod. Brz je i lagan, pokretan jedrima (2 jarbola s latinskim jedrima) i veslima. Izrađivan je u korčulanskim brodogradilištima u različitim varijantama i veličinama. Njegovu gradnju su naručivali i strani brodari (Dubrovčani i Bokelji).

15. 5. MARSILIJANA To je hrvatski trgovački jedrenjak, a zadržala se čak do kraja 19. stoljeća. Ona ispravlja nedostatke uočene na ranijim trgovačkim brodovima. Ima 2 jarbola s 2 jedra i na kosniku jedarce - glavni jarbol je znatno viši i sastoji se od 2 kvadratna jedra. Postojale su: • tupa marsilijana - dužina oko 15 metara, oblik sličan karaki; • oštra marsilijana - dužina 18 metara; • velika marsilijana - dužina 26 metara, imala je 4 jarbola.

16. Francuska vlast Nakon sloma Mletačke Republike 1797 od strane Napoleona, dalmatinski obalni pojas dolazi pod jurisdikciju Habsburške Monarhije. Požunskim mirom 1805 svu Dalmaciju i Boku kotorsku dobivaju Francuzi, a jedino je teritorij Dubrovačke Republike prekidao kopnenu vezu među njima. Napoleon je većinu hrvatskog teritorija pripojio Ilirskim pokrajinama s sjedištem u Ljubljani.

17. Prvi viški boj1811 Od 1806 razvijala se na čitavom Mediteranu jaka protu-francuska pomorska aktivnost koju su predvodile britanska i ruska flota. Napoleonov je cilj na Jadranu bio zatvoriti čitavu jadransku obalu za britansku trgovinu i stvoriti kontinentalni put francuskoj trgovini na Istok (uvoz pamuka). Britanci su preuzeli dotadašnju ulogu Rusa na Jadranu, a brojni gusarski brodovi ometali su francusku trgovinu - Vis je postao važno gusarsko uporište, jer se s njega lako mogla nadzirati francuska flota. 1811 francusko-mletački odred fregata napao je britanski odred pod vodstvom Hosta, ali bez uspjeha, tako da su Britanci osigurali Vis za sebe.

18. Dubrovačka republika U 12. stoljeću počinje se oblikovati dubrovačka komuna s vlastitim institucijama vlasti, veće ili manje autonomije. Tri povijesna razdoblja Dubrovačke Republike: • Bizantinsko razdoblje traje do 1205 (povremeno pod mletačkom i normanskom vlašću, i pod vlašću hrvatskog vladara Tomislava). • Mletačko razdoblje obuhvaća razdoblje od 1205. do 1358., kada Dubrovnik priznaje vrhovnu vlast mletačkog dužda. • 1358, nakon što Ludovik I. Anžuvinac Zadarskim mirom stavlja pod vlast cijelu mletačku Dalmaciju, te Višegradskim ugovorom potvrđuje Dubrovačkoj Republici državnost. To razdoblje traje sve do 1808, kad ju Napoleonove okupacijske snage službeno ukidaju.

19. U tom se razdoblju zaoštrilo suparništvo Dubrovnika i Mletaka. Oblici borbe bili su: • carinske mjere, • podmićivanje, • otimanje dubrovačkih brodova, te • blokada i opća zabrana prijevoza soli Jadranom osim Mlečanima. Dubrovnik je iskoristio svoj položaj i trgovinu usmjerio prema turskom carstvu i unutrašnjosti Balkana. Dobro razvijenom trgovinom i smislom za diplomaciju, nabavljali su velike količine vrijednih dobara koje razvozili svojim brodovljem po cijelom Mediteranu, ali čak i do Engleske. U prvoj polovici 17. stoljeća dolazi do teške ekonomske depresije u mediteranskom pomorstvu zbog: • geografskih otkrića i prebacivanja pomorsko-trgovačkih putova na Atlantik, • i revolucije cijena.

20. Ukidanje Dubrovačke Republike U opasnosti od ruskog zauzeća, te crnogorskih snaga, pomognutih pravoslavnim stanovništvom iz zaleđa grad se 27. svibnja 1806 bez otpora predao francuskim postrojbama. Dana 31. siječnja 1808 Marmont je, mimo znanja Napoleona (uz njegovo naknadno odobrenje), dekretom raspustio Senat i dubrovačku Vladu. Dubrovačko brodovlje je uzapćeno u sredozemnim lukama, a trgovina sa zaleđem prekinuta. Dubrovačko je područje s Bokom kotorskom podvrgnuto Napoleonovu Talijanskom Kraljevstvu, a od 1810 do 1814 uključeno je u sastav francuskih Ilirskih provincija. Odlukama Bečkog kongresa 1815. područje nekadašnje Republike pripalo je Habsburškoj Monarhiji u čijem se sastavu nalazi sve do 1918 godine.

21. Povijesne zanimljivosti Stari Dubrovčani imali su odredbu da nisu nikad vijećali i donosili odluke kada je bilo vrijeme od šiloka i južine!!!“On je sam od sebe kazna, a misao je klonula, životna radost istječe kroz mutne oči i pocrnjela lica. Ni sebe samog po šiločini ne voliš pa kako bi pomućenim razborom donio odluku o drugima!” – kako piše dubrovačka spisateljica Tereza Buconić Gović. Godine 1272 u Dubrovačkom statutu, donesen je zakon o zabrani pravljenja kuća od slame, kako bi se spriječio nastanak i širenje požara unutar gradskih zidina. Kuhinje su imale biti građene na vrhovima kuća. Dubrovačka Republika napravila je 1296 jedan od prvih srednjevjekovnih sustava kanalizacije, koji je i danas u upotrebi. Godine 1301 godine uvedena je liječnička služba. Dana 27. siječnja 1416 godine Dubrovnik je prvi u Europi ukinuo ropstvo.

22. Sedma knjiga Statuta Grada Dubrovnika iz 1272 sadrži isključivo članke koji reguliraju pomorsko pravo. To je najstariji takav dokument na svijetu. Godine 1395 donesen je zakon o pomorskomosiguranju koji je najstariji u Europi. Ovaj zakon je tri stoljeća stariji od Lloydova s kraja 17. stoljeća. Karantena je izvoran dubrovački izum i prvi put uvode je 1377. Dubrovačke su vlasti odredile da posada i roba svih brodova koji dolaze iz »kužnih krajeva« (locis pestiferis) imaju provesti mjesec dana na otocima u Župskom zaljevu. Karantena se razvila u instituciju s regulativom, zgradama (prvi lazaret otvoren je 1397 na otoku Mljetu) i osobljem, tzv. officiales cazzamortuorum (kaćamorti), poslije officiali sopra la sanita.

23. IV. BRODOVLJE DUBROVAČKE REPUBLIKE 16. stoljeće je zlatno doba pomorstva, znanosti, trgovine, umjetnosti i filozofije u Dubrovniku. 1525 godine Dubrovnik započinje vlastitu brodogradnju, 1570 dubrovačka mornarica raspolaže s 180 brodova.

24. 1. DUBROVAČKA NAVA Tip broda koji se u dubrovačkim brodogradilištima najduže gradio (od 16. do 19. stoljeća). Nava ima omjer širine i dužine 1:2.5 - maksimalna nosivost i ukupni stabilitet broda, a ovalni i oštri pramac daje joj brzinu. Nave su bile opskrbljene solidnom navigacijskom opremom, u svrhu zaštite tereta imali su tek 4-8 topova. Imaju tri jarbola, prednji i centralni imaju po 2 križna jedra dok krmeni ima latinsko jedro. Građene su: • manje nave do 16 m dužine, • veće nave dužine 18.3 m i nosivosti 800 tona.

25. 2. KOKA Dubrovačka koka predstavlja prijelaz s nave na karake. Prisutnost koke na Mediteranu bilježimo u 13. stoljeću, u Dubrovniku i Boki Kotorskoj u 14. stoljeću. Naša se koka od mediteranskih i europskih razlikovala po maritimnim osobinama i izgledom (kremeno nadgrađe je bilo uzdignuto u kasar). Brod s jednom palubom i nadgrađem na pramcu i krmi, 23.5 metara dužine, nosivosti 200 tona, posada broji 30 ljudi. Ima dva jarbola, glavni veći s križnim jedrima i krmeni manji s latinskim jedrom.

26. 3. KARAKA Karaka je uz galijun najcjenjeniji dubrovački brod. Uz dobra konstrukcijska rješenja (srcolika rebra a ne trbušasta) imale su i visoku kvalitetu izrade. Ima obli i zdepast trup, a krma je odsječena i uglata s visokim i uskim kormilom. Imaju 3 jarbola, na prednjem i središnjem jarbolu su križna jedra, a krmeni ima latinsko jedro. Veće dubrovačke karake imale su nosivost od 1420 tona, dužinu do 40 metara. Najveći je dubrovački jedrenjak i javila se u 15. stoljeću kada su Dubrovčanima zatrebali veliki brodovi. Jedino su karake mogle udovoljiti složenim uvjetima. Jednim se putovanjem u Englesku moglo pokriti kompletno ulaganje u brod, a ostalo je predstavljalo čistu dobit. Na glavnom jarbolu je dubrovački stijeg s likom sv. Vlahana pramcu je zvijer. U svrhu zaštite tereta ima do 40 topova – tzv.espignola.

27. 4. DUBROVAČKI GALIJUN Galijun je najčuveniji dubrovački jedrenjak i najbolje građeni brod svog vremena - na dubrovački način, odnosno argosy. Odlično konstruiran i čvrsto izgrađen bio je pogodan za duge plovidbe i kao trgovački brod (kako se najčešće koristio) i kao naoružani ratni brod. Galijun je prijelazni tip broda između brodova na vesla (galijice) i jedrenjaka. Nešto manji od karake, ali je namijenjen za prekooceansku plovidbu. .Tipični dubrovački galijun ima tri jarbola i dugo krmeno nadgrađe, zadnji jarbol ima latinsko jedro. Postojali su: • mali galijuni dugi 15 metara,nosivosti do 80 tona, • veći galijuni dugi oko 31 metar,nosivosti do 600 tona. U svrhu zaštite tereta imali lakše i teže topove iznad i ispod gornje palube (na krmi su bila smještena 2 topa).

28. 5. PATAKA To su tipični mediteranski trgovačko-ratni brodovi poznati još od 14. stoljeća. Dubrovačka pataka isključivo je manji jedrenjak, dužina mu je 15 metara, nosivost od 150 do 315 tona. Ima širok i okrugao trup bez nekih izrazitih nadgrađa. Ima 2 jarbola i kosnik s 2 floka, na prednjem jarbolu 3 križna jedra, na krmenom jarbolu sošno jedro, između jarbola veću letnjaču. Za naoružanje je nosila 2 veća i 6 manjih topova.

29. 6. KEKIJA Razvila se iz patake sredinom 18. stoljeća - dubrovački jedrenjak srednje veličine. Trup je u odnosu na engleske i nizozemske kekije bio znatno uži i viši. Prve dubrovačke kekije manje od su pataka. Koncem 18. stoljeća nosivost se povećala i dužina im je 16 metara. Ima niska nadgrađa na pramcu i na krmi, tri jarbola, velejarbol s tri križna jedra i krmeni jarbol s tri križna jedra, na krmi sošno jedro, na pramcu je visoko uzdignuti kosnik s 3 floka.

30. 7. PULAKE U pravilu ti su brodovi u vlasništvu privatnih trgovaca, ali su bili i u sastavu državne trgovačke i ratne flote Dubrovačke Republike. Veličinom i brojnošću najistaknutiji je brod u dubrovačkoj mornarici u 18. i 19. stoljeću. Tijekom 18. stoljeća nosivost im je od 75 do 150 tona. Dubrovčani su od tog broda željeli dobiti jedrenjak mediteranske plovidbe (Francuzi su razvijali veću pulaku za prekooceansku plovidbu). Pulakama se prevozio teret i putnici. Često su bile po potrebi pomoćni ratni brod zbog odlične maritimne sposobnosti i brzine. Snast broda je mijenjana tako da nije jednaka na svakom brodu ove vrste.

31. 8.OBRAMBENO BRODOVLJE DUBROVAČKE REPUBLIKE Zaštitno obrambena flotila Dubrovačke republike bila je sastavljena od 10-ak brodova različitih veličina i tipova. U flotili su se znale naći galije, manje i veće fregate. 8.1.DUBROVAČKA GALIJICA To je brod s vitki uzdignuti ratni brod dug 17 metara s krmom višom od pramca, s 30 vesala i jednim jarbolom s latinskim jedrom, te 6 težih i 12 lakših topova. 8.2. FILJUGA To je vrlo zdepasta gusarska brodica,širokog trupa, zaobljenog pramca i krme, dužine obično 10 metara, a rabila se i za ribarenje. Ima 2 jarbola od kojih je prednji bio utaknut bliže pramcu, a stražnji nešto iza sredine brodice.

32. 9. DUBROVAČKI BRIKOVI Dubrovčani ne prihvaćaju brik kao ratni brod, već kao trgovački jedrenjak duge plovidbe (prekooceanska plovidba). Ima vrlo dobre maritimne osobine, te je u ovaj tip broda puno ulagano. To je dvopalubni jedrenjak, dužine 26-32 metra, s 11 do 17 ljudi u posadi. Pramac je redovito završavao s pulenom. Ima 2 jarbola na kojima je razapeto 6-8 križnih jedara, između jarbola su 2 letna jedra, dugi kosnik s obično 3 floka, a na krmi veće sošno jedro.

33. Pitanja za ponavljanje • Sudbina hrvatske obale od srednjeg vijeka do 18. stoljeća – pod čijoj je vlasti? • Madridski mir? • Senjski uskoci i njihovi brodovi? • Konstrukcije Fausta Vrančića? • Napoleon i pad Venecije? Požunski mir? Ilirske pokrajine? • Dubrovačka republika? • Navedite sve tipove brodova Dubrovačke republike. • Glavne karakteristike dva najcjenjenija tipa brodova Dubrovačke republike?