630 likes | 777 Views
Uloga industrijskog sektora u informacijskoj sigurnosti – nova legislativa u RH. Mr. sc. Aleksandar Klaić, dipl. ing. el. Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS). Sponzori. Definicija. Informacijska sigurnost podrazumijeva očuvanje:
E N D
Uloga industrijskog sektora u informacijskoj sigurnosti– nova legislativa u RH Mr. sc. Aleksandar Klaić, dipl. ing. el. Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS)
Definicija • Informacijska sigurnost podrazumijeva očuvanje: • Povjerljivosti: osiguravanje dostupnosti informacija samo za ovlaštene korisnike; • Cjelovitosti: očuvanje točnosti i potpunosti informacija i metoda obrade; • Raspoloživosti: osiguravanje da ovlašteni korisnici imaju, kada im je to potrebno, pristup informacijama i s njima povezanim sadržajima.
Kontekst • Informacijska sigurnost: • predstavlja integralni dio sustava nacionalne sigurnosti i • čini temelj izgradnje suvremenog informacijskog društva u kojem participiraju • državni sektor, • poslovni sektor, • građanstvo u cjelini.
Ciljevi predavanja • Izgradnja minimalnog stupnja razumijevanja između različitih društvenih sektora • Uočavanje kompleksnih odnosa koje diktira stvaranje globalnog informacijskog prostora • Razumijevanje multidisciplinarnosti područja informacijske sigurnosti
Teme • 1. dio: • Uloga industrijskog sektora u informacijskoj sigurnosti • 2. dio: • Stvaranje globalnog informacijskog prostora • Informacijski kriteriji i domene • 3. dio: • Razvoj informacijske sigurnosti • Usporedba organizacije informacijske sigurnosti u državnom i poslovnom sektoru • 4. dio: • Razvoj informacijske sigurnosti u RH • Legislativni i organizacijski okvir u RH
1. dio • Uloga industrijskog sektora u informacijskoj sigurnosti
Industrijski sektor • Za potrebe ovog predavanja: • Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) • Usluge i sustavi • Hardver i softver • Usluge i tehnologije u tradicionalnim sigurnosnim područjima: • Fizička sigurnost • Sigurnost dokumenata • Dio poslovnog sektora u širem smislu
Izazovi i mogućnosti (1/2) • Proces nacionalne normizacije • Informacijska tehnologija, informacijska sigurnost • Hrvatski zavod za norme (HZN) • Okvir i poticaj - država (SDUeH, UVNS, ZSIS, CARNet, …) • Sadržaj – primarno poslovni sektor • Informacijska sigurnost u državnom sektoru • Edukacija i razvoj sigurnosne svijesti • Prilagođeni i sadržajno lokalizirani seminari • Suradnja s akademskim i obrazovnim sustavom • Nadležna tijela: UVNS, ZSIS, SDUeH, MZOŠ
Izazovi i mogućnosti (2/2) • Informacijska sigurnost u tijelima državne vlasti (TDU) • Klasificirane i neklasificirane mreže za prijenos podataka • Mrežni operatori za najam komunikacijske infrastrukture • Centri za upravljanje i nadzor mreža • Razvoj informacijskih i infrastrukturnih servisa TDU • Tehnologije IT sigurnosti • Tehnologije fizičke sigurnosti • Tehnologije sigurnosti dokumenata • Poslovi certificiranja (CC, ISO, Tempest, …) • Laboratoriji, edukacija • Nadležna tijela: UVNS, ZSIS, SDUeH, MZOŠ • Nacionalni proizvodi na tržištu NATO zemalja ? • Nadležna tijela: UVNS, ZSIS
Zaključno • Prednosti uređenog sustava su dugoročne • Kratkoročni problemi: • Nužna profesionalizacija državne uprave, ali i dobavljača roba i usluga • Da li je državna uprava RH na potrebnom nivou uređenosti? • Da li je industrijski sektor u RH spreman za nove izazove?
2. dio • Stvaranje globalnog informacijskog prostora • Informacijski kriteriji i domene
Informacijska (r)evolucija • Promjena kulture stvaranja znanja • Dostupnost, brza distribucija • Povećana ovisnost društva o informacijskim sustavima • Nacionalni, međunarodni • Razvoj suvremenih demokratskih koncepata • Pravo na pristup podacima, privatnost podataka Utjecaj na temeljne informacijske kriterije: • Raspoloživost, cjelovitost, povjerljivost
Informacijski kriteriji • Primjena na skupove podataka relevantne za društvo, državnu upravu, privatnu kompaniju, … • Nastaju podatkovne domene koje čine informacijski prostor Dinamičan informacijski prostor • Oblikuje se sukladno razvoju društva i tehnologije
Ključni utjecaji iz 90-tih godina • Koncept privatnosti: • Koncept e-Governmenta • Sučeljavanje različitih sektora društva (državni, poslovni, građanstvo) Istovremeno i rastući problemi
Sigurnosni problemi u informacijskom prostoru • Rastuća interakcija različitih informacijskih domena • Međusobna sučeljavanja različitih sigurnosnih modela • Informacijska sigurnost u državnom i poslovnom sektoru • Norme, standardi • Telekomunikacijska regulativa Zahtjevi na informacijske sustave
Sigurnosni zahtjevi • Temeljni informacijski kriteriji • Povjerljivost, cjelovitost, raspoloživost (CIA triad) • Klasificirane i neklasificirane domene (C)
Zahtjevi povjerenja • Informacijski kriteriji: • usklađenost i pouzdanost (compliance and reliability) • Harmonizacija i uspostava uzajamnog povjerenja u informacijskim sustavima koji se koriste u okviru određene informacijske domene • Sigurnosna akreditacija • Sukladnost s temeljnim principima informacijske domene • Uvjet korištenja i/ili interkonekcije informacijskih sustava
Zahtjevi kakvoće • Informacijski kriteriji: • učinkovitost i djelotvornost (effectiveness and efficiency) • Primarno kod javnih e-Government usluga • Javna telekomunikacijska infrastruktura • Sporazum o razini usluge (SLA)
Kategorizacija informacijskih sustava temeljena na povjerenju
Zaključno 2. dio • Sveprisutnost Interneta • sve manje izoliranih mreža • Rastuće ugroze na Internetu • sve više velikih informacijskih sustava u kategorijama kontroliranog i ograničenog povjerenja – temelj e-Gov usluga • Velike sličnosti državnih i poslovnih informacijskih sustava
3. dio • Razvoj informacijske sigurnosti • Usporedba organizacije informacijske sigurnosti u državnom i poslovnom sektoru
Razvoj informacijske sigurnosti • Vrlo duga tradicija u državnom sektoru • Koncept nacionalne sigurnosti • Minimalni sigurnosni zahtjevi za sva državna tijela • Modeli ugroza promijenjeni • Hladni rat terorizam • Sukobljavanje suradnja
Sigurnosna područja • Tradicionalna sigurnosna područja: • Fizička sigurnost, sigurnosne provjere, sigurnost podataka • Tradicionalna tehnička sigurnosna područja: • COMSEC, COMPUSEC, TECSEC Sigurnost informacijskih sustava (INFOSEC) • Informacijska sigurnost državne uprave: • Fizička sigurnost, sigurnosne provjere, sigurnost podataka, sigurnost informacijskih sustava (INFOSEC), industrijska sigurnost
Karakteristike državnog sektora • Usmjerenost na organizacijske aspekte • Funkcionalni model organizacijskih tijela: • NSA, IA ili NCSA, SAA, NDA, CISO/LISO ili CIS OA, ITSOA ili CIS P&I, CERTili CIRC • Načela i zahtjevi: • Odgovornost, razdvajanje nadležnosti i nadzornih procesa, optimizacija resursa • Eksplicitni i implicitni zahtjevi
Karakteristike poslovnog sektora • Tradicionalno: • Specijalni vladini/vojni projekti • Financijski sektor • 1990-te: • Brzi razvoj ICT-a i širenje Interneta IT sigurnost • Danas širi koncept informacijske sigurnosti • Ovisnost poslovnih procesa o IT-u • Ljudi, organizacija, tehnologija
Nove inicijative • Standardizacija informacijske i komunikacijske tehnologije te područja informacijske sigurnosti • Koncepti i zahtjevi informacijske sigurnosti u temeljima modela informacijskog društva • Interoperabilnost • Tehnička, semantička, organizacijska
Standardizacija • Stimulirana i podržana od vlada zemalja: • Tradicionalna normizacija (nacionalna, međunarodna), • Vlasnički standardi, • Otvoreni standardi. • Nacionalni normizacijski okviri (Security & ICT): • Protection and Security of the Citizen (EU), • ANSI-HSSP (USA), ISO JTC 1 / SC 27 (međunarodno) • Pozitivan utjecaj na industriju, upravljanje poslovnim procesima, razvoj represivnih mjera…
Smisao standardizacije (ISO) • “Standardi pridonose pojednostavljenju života te povećanju pouzdanosti i djelotvornosti robe i usluga koje koristimo” • “Snaga koju standardi donose korisnicima (državni ili privatni sektor) leži u njihovoj sposobnosti da konsenzusom odrede koje će postojeće standarde koristiti, a ne da kreiraju nove standarde.”
Standardi informacijske sigurnosti i IT-a • Poslovni i tehnički standardi • Poslovni standardi i procesi ovise i realiziraju se pomoću IT-a
Interoperabilnost • Tehnička – infrastrukturna • Semantička – aplikacijska • Organizacijska – procesna • Informacijska sigurnost: • Primarno se referira na organizacijski sloj • Pretpostavlja uređenost tehničkog i semantičkog sloja (“IT problematika”) • Strategija Programa One Stop Shop
Temeljne kategorije sustava informacijske sigurnosti • Preduvjet uspostave sustava upravljanja informacijskom sigurnosti • Nezaobilazno u velikim okruženjima • Osnovne kategorije i usporedba državnog i poslovnog sektora: • Regulativa informacijske sigurnosti • Odgovorna tijela • Vlasnici podataka • Vlasnici infrastrukture
CoBIT* kocka i razvoj informacijske sigurnosti • * Control Objectives for Information and Related Technology • IT Government Institute • ISACA – Information System Audit and Control Association
Zaključno 3. dio • Prilagodba politika informacijske sigurnosti razvijenih država • Primjena neklasificiranih kriterija sigurnosti na najniži stupanj tajnosti klasificiranih podataka te na osobne podatke građana • Sučeljavanje različitih informacijskih domena i različitih društvenih sektora • Konvergencija standarda informacijske sigurnosti – ISO/IEC 17799/27001 (?) • Sve jača uloga procjene i upravljanja rizicima • Neklasificirani državni i korporativni informacijski sustavi • Daljnje smanjenje značajnih razlika između klasificiranih i neklasificiranih (korporativnih) informacijskih sustava
4. dio • Razvoj informacijske sigurnosti u RH • Legislativni i organizacijski okvir u RH
Odgovornost • “Niti jedan dio sigurnosti neće biti u potpunosti učinkovit ako ne bude proveden regulativom, zakonom i pravnom odgovornosti.” • Stegovna odgovornost (unutarnja) • Pravna odgovornost (vanjska) • Vrh organizacijske hijerarhije
Razvoj informacijske sigurnosti u RH • Promjena pristupa – orijentiranost na nacionalnu razinu od 2000.g. • Prva postignuća na nacionalnoj razini: • Svibanj 2000. – RH pristupila NATO PfP programu • Lipanj 2000. – RH i NATO potpisale sigurnosni sporazum • Srpanj 2000. – RH uspostavila NATO NSA i Središnji registar • Legislativa još uvijek nije u potpunosti revidirana • Zakon o zaštiti tajnosti podataka (1996.) • Zakon o sigurnosnim službama (2002.) • Novi paket zakona: • Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu (srpanj 2006.) • Zakon o tajnosti podataka (u prijedlogu) • Zakon o sustavu informacijske sigurnosti (u prijedlogu)