Hrvatski zavod za zapošljavanje

1. Hrvatski zavod za zapošljavanje Darko Oračić Evaluacija mjera aktivne politike zapošljavanja Zagreb, svibanj 2012.

2. Hrvatski zavod za zapošljavanje Vanjska evaluacija mjera • vanjska evaluacija koju su proveli neovisni istraživači sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Teo Matković, Zdenko Babić i Annamaria Vuga • naručio HZZ; obuhvaćene mjere iz 2009. i 2010. godine; završno izvješće podneseno u prosincu 2011. godine • ova prezentacija je autonoman prikaz i tumačenje evaluacije • (objektivna) evaluacija: procjena učinka odnosno utjecaja sudjelovanja na sudionike

3. Hrvatski zavod za zapošljavanje Problem i metoda identifikacije učinka/utjecaja sudjelovanja • učinak sudjelovanja razlika između stvarnog stanja sudionika nakon sudjelovanja i njihovog istodobnog stanja bez prethodnog sudjelovanja • ustanoviti što bi bilo sa sudionicima mjera danisu u mjerama sudjelovali • hipotetičko stanje bez sudjelovanja ne postoji i stoga ga nije moguće spoznati • moguća je procjena razlike na temelju usporedbe sudionika sa sličnimnesudionicima (tzv. kvazieksperimentalna metoda)

4. Hrvatski zavod za zapošljavanje Sudionici i izbor njima sličnih nesudionika • iz baze podataka HZZ-a izabrani su nesudionici koji su slični sudionicima (tzv. dvojnici) • sličnost prema: spolu, dobi, statusu prije nezaposlenosti, razini i smjeru obrazovanja, trajanju nezaposlenosti i mjestu prijave • “dvojnici” su pronađeni samo za polovicu sudionika – teško ih je naći u manjim mjestima • drugi pristup: sličnost u vjerojatnostisudjelovanja procijenjena na temelju osobnih obilježja (engl. propensity score matching - PSM)

5. Hrvatski zavod za zapošljavanje Usporedba sudionika i nesudionika • razlika između sudionika i nesudionika u vjerojatnosti nezaposlenosti nakon nekog vremena poslije završetka sudjelovanja prvih • za ovu priliku izabran podatak o sudionicima koji su započeli sa sudjelovanjem u mjerama u 2009. • status nezaposlenosti promatran je u listopadu 2011. – pokazuje srednjoročni učinak • pokazatelj stanja: udio nezaposlenih u ukupnom broju sudionika odnosno nesudionika – razlika izražena u postotnim bodovima

6. Hrvatski zavod za zapošljavanje Rezultati usporedbe sudionika i nesudionika:poticanje zapošljavanja mladih • sufinanciranje zapošljavanja mladih: udio nezaposlenih kod sudionika 11%, a kod nesudionika “dvojnika” 24%, razlika: 13 postotnih bodova • udio nezaposlenih u ukupnom broju nesudionika sličnih po vjerojatnosti sudjelovanja (PSM): 32%, razlika: 21 postotni bod • razlika je velika, ali postavlja se pitanje je li ona rezultat sudjelovanja – je li samo sudjelovanje povećalo zapošljivost sudionika

7. Hrvatski zavod za zapošljavanje Poticanje zapošljavanja mladih – rezultati • autori napominju da dio razlike može odražavati selekciju od strane poslodavaca – poslodavci sami biraju i vjerojatno su izabrali “najzapošljivije” kandidate • ako su izabrani najzapošljiviji, onda su sudionici i nesudionici zapravo bili različiti po zapošljivosti premda su bili slični po vanjskim mjerenim obilježjima ili vjerojatnosti sudjelovanja • ako je postojala značajna razlika između sudionika i nesudionika u zapošljivosti prije sudjelovanja, onda rezultat ne pokazuje (u ovom slučaju precjenjuje) utjecaj sudjelovanja

8. Hrvatski zavod za zapošljavanje Sufinanciranje zapošljavanja ostalih skupina – - rezultati • prethodno vrijedi i za mjere poticanja zapošljavanja ostalih ciljanih skupina (dugotrajno nezaposlenih, te osoba starijih od 50 godina) • razlike u udjelu nezaposlenih između sudionika i nesudionika slične su kod sve tri promatrane ciljane skupine • vjerojatno je da su poslodavci izabrali najzapošljivije i među pripadnicima ostalih ciljanih skupina

9. Hrvatski zavod za zapošljavanje Financiranje obrazovanja za tržište rada - – rezultati • metoda usporedbe sudionika i nesudionika najprimjerenija je za evaluaciju programa obrazovanja za tržište rada (engl. training) • rezultat: mala razlika (2 pb) u korist sudionika (ali samo kod PSM) • nešto veća razlika (4 pb) u korist sudionika kod osoba s osnovnom šk. i 3-god. srednjom šk., kod mlađih i neaktivnih, te kod kraćih programa • zaključak: učinak je mali, ali se možda može povećati pažljivim ciljanjem i dizajnom programa

10. Hrvatski zavod za zapošljavanje Javni radovi – rezultati • razlika kod javnih radova je suprotnog predznaka – udio nezaposlenih veći je kod sudionika nego kod nesudionika (13 pb kod “dvojnika” odn. 3 pb kod PBS) • autori napominju da dio razlike može odražavati selekciju: za sudjelovanje u javnim radovima izabiru se najteže zapošljive osobe – stoga usporedba nije ispravna (učinak je podcijenjen) • kod evaluacije javnih radova ne treba zaboraviti njihov neposredni učinak pomoći i socijalnog uključivanja dugotrajno nezaposlenih

11. Hrvatski zavod za zapošljavanje Mogućnost promjene učinka tijekom vremena i u drugim okolnostima • razlika između sudionika i nesudionika može se mijenjati tijekom vremena • obrazovanje i javni radovi mogu privremeno umanjiti traženje posla i stoga vjerojatnost pronalaženja posla, ali mogu povećati vjerojatnost ostanka u zaposlenju kada se ono pronađe – moguć pozitivan dugoročni učinak • obrazovanje može biti učinkovito u okolnostima nestašice radne snage određenih znanja i vještina (primjer građevinskih radnika prije krize)

12. Hrvatski zavod za zapošljavanje Zaključne napomene • evaluacija je provedena pomoću standardne metode usp. sudionika i sličnih nesudionika • vjerojatno su ostale prisutne posljedice selekcije sudionika – sudionici i nesudionici razlikovali su se u zapošljivosti prije sudjelovanja prvih premda su bili slični po vanjskim obilježjima • dugoročni učinak može se razlikovati od srednjoročnog učinka • stoga rezultati evaluacije ne mogu biti pouzdana osnova za donošenje zaključaka o učinkovitosti pojedinih mjera

13. Hrvatski zavod za zapošljavanje Sljedeći koraci • nova evaluacija (EuropeAid projekt 2014.) pomoću još preciznijih podataka dobivenih anketom • dulje proteklo razdoblje od završetka sudjel. do trenutka promatranja – bolja ident. dugoroč. učinka • mjerenje vjerojatnosti (ostanka u) zaposlenosti – precizniji pokazatelj zapošljivosti nakon sudjelovanja • prijedlog: korištenje eksperimentalne metode – podjela na sudionike i nesudionike slučajnim izborom – prikladno osobito za programe obrazovanja nezaposlenih - problem: moguće negativne reakcije kandidata i javnosti