SWOT analiza SMH-IS Hrvatska

1. SWOT analiza SMH-IS Hrvatska Zagreb,13. 11. 2012.

2. Uvodne napomene • Analiza je: • izrađena u SMH-IS uz potporu FES-a – Ureda u Zagrebu unatoč obraćanju HGK i ekonomskim fakultetima; • polazeći od analize i predloška Gvido Nelisen, iz maja 2011g. a radi usporedivosti tih pokazatelja-zemlje JIR-a • Nije naveden broj zaposlenih jer službena statistika na isti način ne prati grane i djelatnosti, potrebno bi bilo preračunavanje uz veću mogućnost pogreške jer se podaci preklapaju

3. Industrije u obuhvatu Čelik, željezare, valjaonice Obojeni metali-aluminij Proizvodi od metala Strojogradnja Elektronika i inženjering Elektroindustrija Industrija IKT (Proizvodnja i usluge) Druge vrste transporta – 2 Brodogradnja

4. Provedena je analiza kao odgovori na postavljena pitanja S - Strenghts → snaga W - Weaknesses → slabosti O - Opportunities → prilike T - Threats → prijetnje Ovo je kvalitativna analitička metoda koja kroz 4 čimbenika nastoji prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje određene pojave ili situacije. Međutim, treba uzeti u obzir da se radi o subjektivnoj metodi.

5. O SWOT analizi suštinski Trenutna situacija se brzo mijenja i prilike na tržištu se mogu u sekundi promijeniti. U kontekstu vremena, snage i slabostipredstavljaju sadašnjost temeljenu na prošlosti,dok prilike i prijetnje predstavljaju budućnost temeljenu na prošlosti i sadašnjosti. Izrada SWOT analize je jednostavna i ne zahtjeva veliku formalnost. Dovoljno je izraditi tabelu u koju se potom smještaju snage, slabosti, prilike i prijetnje

6. Treba posebno uzeti u obzir: Primjenu svih propisa koje je donijela Hrvatska u tijeku pregovora za članstvo EU, a koji su usklađeni s Konvencijama, Preporukama, Strategijama, Direktivama i svim drugim dokumentima – pravnom stečevinom EU Pojedinačno nabrajanje nas ne bi daleko dovelo jer je to niz propisa iz područja zaštite okoliša, energetske učinkovitosti, opredjeljenja za horizontalnu industrijsku politiku i dr., a od neposrednog su utjecaja na održivost proizvodnje i potrošnje u RH.

7. Obuhvat u prvoj grupi • Čelik, željezare, valjaonice • Željezare Split, Sisak i 12 malih željezara vezanih uz proizvodnje • Obojeni metali-aluminij: TLM • Proizvodi od metala: niz tvrtki • Strojogradnja: niz tvrtki

8. Prva grupa Prednosti-snaga Proces restrukturiranja je okončan, Male ljevaonice su isključivo vezane na tvrtke kao dopuna proizvodnih programa Pod sektor aluminija je najveći ali i jedini u Hrvatskoj Proizvodi od metala su u industrijskom lancu snabdijevanja – ključna uloga u proizvodnjama, proizvodi od metala su važni dijelovi za mnoge druge industrije Prilagodljiva proizvodnja malim serijama

9. Prva grupa Prednosti-snaga Strojogradnja je ključna pokretačka industrija sa jakim utjecajem na gotovo sve druge proizvodne sektore; Neke od velikih multinacionalnih kompanija u Hrvatskoj su u okviru strojogradnje; Veliki postotak usko specijaliziranih i malih i srednjih poduzeća u privatnom vlasništvu; Sposobnost proizvodnje po posebnim narudžbama; Obrazovana radna snaga za sadašnje procese proizvodnje

10. Prva grupaSlabosti Zavisnost od dobavljača i uvoza (na pr. starog željeza i rude, ali i drugih proizvoda iz uvoza) Iznimno osjetljiva na variranje cijena sirovina, energenata i transporta i na zaštitne mjere kao na pr. dumpping cijene Visoke cijene energenata (električna energija) Poštivanje odredaba zakona o očuvanju i zaštiti okoliša, primjena ekoloških standarda, carinskih propisa Industrijska politika države (Vlade RH) – koja razvoju industrije ne ide u prilog; sve veći nedostatak stručnih kadrova

11. Prva grupaSlabosti Posebno u strojogradnji: Nedostatak narudžbi posebno za brodogradnju nekonkurentne cijene subvencije brodogradnji diktiraju cijene ciklična proizvodnja koja ovisi o investicijama

12. Prva grupaMogućnosti Još uvijek veliki potencijal za nove proizvode koji mogu naći svoju primjenu u građevinarstvu, energetici i transportu; Ciljevi EU u vezi klimatskih promjena će potaknuti inovacije i podršku dugoročne održivosti sektora; Investicije u tzv. čiste tehnologije, unaprjeđenu energetsku efikasnost, smanjenu emisiju onečišćenja i troškove energenata; Vjerujemo da će se ulaskom u punopravno članstvo EU eliminirati sve ili većina barijera carinskih propisa, nivelirati cijene energenata na europskoj ali i prihvatljivoj razini, te time otkloniti najveći dio vanjskih negativnih utjecaja

13. Prva grupaMogućnosti Spektar primjene ovih novih materijala je heterogen i pokriva brojne gospodarske sektore; Postoji veliki potencijal za razvojni proces; Glavna komponenta bilo koje strategije održive proizvodnje (doprinosi uštedi energije, uštedi materijala i sposoban je da zatvori proizvodni proces kroz recikliranje); Zamjena drugih materijala aluminijem u proizvodnji na pr. prometnih sredstava; Proizvodi od metala su veliki potencijal za inovacije proizvoda i za proizvode za nove investicije.

14. Prva grupaPrijetnje Zavisnost od uvoza Nepredvidivo kretanje cijena energenata posebno električne energije Državne potpore u nekim od zemalja trećeg svijeta, dok istih u EU nema Porast konkurencije iz industrijskih zemalja u razvoju (Kina i Indija) Relativno nizak nivo ulaganja u kapitalna dobra Pristup kreditnim linijama za mala i srednja poduzeća-politika države Neusklađenost vještina i kompetencija na svim nivoima Globalizacija

15. Prva grupaIzazovi Prošireno EU tržište Primjena ekoloških mjera zaštite okoliša u potpunosti, tzv. ozelenjavanje poslova; Legure metala će morati biti registrirane po REACH propisima Potreban je veći stupanj razvoja i istraživanja Integracija elektronike, softwera i usluga Potreba za stalnim obrazovanjem kadrova na trajno višoj razini; Unaprijediti image tzv. “stare” industrije uz posebne mjere podrške od strane države Dostupnost uvoznim komponentama po prihvatljivim cijenama Klasterizacija

16. Druga grupaElektronika i inženjering Elektroindustrija i Industrija IKT-telekomunikacije Obuhvat: Tvrtke su poznate u svijetu i „brand“ su Hrvatske, kao na pr. Končar, RIZ , ELKA i sl Izuzetno koncentrirana IKT proizvodnja u velikim kompanijama i multinacionalnim kompanijama na pr. Ericsson, SIEMENS i dr.

17. Elektronika i inženjering Elektroindustrija i Industrija IKTPrednosti Visoko tehnološki razvijen sektor Geografski položaj i ulazak u punopravno članstvo EU Iznalaženje novih tržišta Prisutnost na izvoznim tržištima; Trgovinska politika Kadrovi –obrazovani IKT je ključna napredna tehnologija i pokretač je inovacije i produktivnosti u čitavoj privredi Troškovi istraživanja i razvoja koji se povećavaju Jaka pozicija u proizvodnji telekomunikacijske opreme i elektronske komponente visoke dodane vrijednosti

18. Elektronika i inženjering Elektroindustrija i Industrija IKTSlabosti Nedostatak financijskih sredstava za istraživanje i razvoj; Dijelom zastarjela tehnologija; Nedovoljno razvijena regionalna tržišta; Dozvoljava se uvoz lošijih proizvoda pogotovo tvrtke u državnom vlasništvu; Gotovo da i nema posebnih tvrtki osim ovisnosti o “rasporedu proizvodnji” u okviru MNC Sporo prihvaćanje IKT od strane kompanija zbog tradicionalnih metoda upravljanja i zastarjele organizacije rada

19. Elektronika i inženjering Elektroindustrija i Industrija IKTMogućnosti Jačanje regionalnih i tržišta u cjelini; Mogućnost korištenja EU fondova; Modernizacija proizvodnji; Investicije u ekološke programe (energetska učinkovitost, obnovljive izvore energije i energetsku sigurnost Povećanje potražnje za IKT uslugama (i u privatnom i u javnom sektoru) Promoviranje tržišta novih proizvoda i usluga

20. Elektronika i inženjering Elektroindustrija i Industrija IKTPrijetnje Konkurentnost Nedovoljno kvalificirana radna snaga Proizvodni standardi i njihova primjena Odljev kadrova, primarno stručnih i obrazovanih; Ovisnost o razvojnoj politici multinacionalnih kompanija Globalizacija

21. Elektronika i inženjering Elektroindustrija i Industrija IKT Izazovi Potpuna primjena svjetskih standarda Tržište izvan EU Razvoj novih tehnologija za ekološke proizvode Energetska politika Hrvatske Cijelo - životno učenje Razvoj izvanrednih centara za istraživanje i razvoj koji su zasnovani na jakim Europskim klasterima, povezanost fakulteta i istraživačkih centara s proizvodnjom Efikasna zaštita prava intelektualnog vlasništva Razvoj ePotražnje (ePoslovanje, eZdravstvo, eObuka, eMobilnost, eUprava...) Razvoj tehnologija sa digitalnim sadržajem

22. Druge vrste transporta – 2Brodogradnja 4 velika brodogradilišta u državnom vlasništvu i u tijeku privatizacije Tzv. mala brodogradilišta privatizirana Visok nivo unajmljivanja podizvođača

23. Druge vrste transporta – 2Brodogradnja- Prednosti Provodi se privatizacija Obrazovani i kvalificirani kadrovi Brod je hrvatski „brand“ kako u Hrvatskoj tako i u Europi i Svijetu; Mediteranska smo zemlja koja mora imati i brodogradnju radi zadovoljavanja potreba kako Hrvatske tako i Mediterana

24. Druge vrste transporta – 2Brodogradnja- Slabosti Nema dovoljno komponenata iz domaće proizvodnje Dug proizvodni ciklus (nekoliko godina) uz izloženost nestabilnom tržištu sirovina Cijene se u ugovorima za izgradnju brodova ugovaraju u američkim dolarima ili domaćoj valuti, pa jak euro često stvara problem Tehnološka zaostalost

25. Druge vrste transporta – 2Brodogradnja- Mogućnosti Praćenje proizvodnje financijskim linijama sukladno propisima EU Dovođenje brodogradnje na razinu funkcioniranja koristeći sredstva EU fondova posebno za inovacije Vodeni transport kao dio održivog razvoja Razvoj turizma-Hrvatska je pomorska i turistička zemlja

26. Druge vrste transporta – 2Brodogradnja-Prijetnje Globalizacija Praćenje nezavisnih financijskih institucija 40% vlastitog doprinosa Nedostatak narudžbi; Ne sklapanje kupoprodajnih ugovora- neizvjesnost

27. Druge vrste transporta – 2Brodogradnja-Izazovi Nelojalna konkurencija Potpore prema pravilima EU, a što je dobivanje novca na novi način Restrukturiranje i tehnološka obnova; Promoviranje vodenog transporta Stručno osposobljavanje kadrova Paralelno sa postojećim proizvodnim procesom razvijati industriju za obnovljive izvore energije (vodeni vjetro parkovi)

28. Hvala na pozornosti