OPTIMIRANJE DVOTJEDNOG JELOVNIKA ZA BOLESNIKE S OBOLJELOM GUŠTERAČOM

1. OPTIMIRANJE DVOTJEDNOG JELOVNIKA ZA BOLESNIKE S OBOLJELOM GUŠTERAČOM

2. Gušterača, kao važan organ, stvara i luči, u okviru vlastite egzokrine sekrecije, enzime za probavu bjelančevina, ugljikohidrata i masti. Bez njezine funkcije bitno su ugroženi probava i metabolizam ovih tvari, a u vezi s tim i apsorpcija hranjivih tvari. Funkcija gušterače može biti narušena uslijed raznih čimbenika, a očituje se kao bolesno stanje pod nazivom upala gušterače, pankreatitis. Liječenje se provodi uzimanjem potrebnih lijekova i odgovarajućim načinom prehrane tj. dijetoterapijom. Pri tome je važan pravilan izbor namirnica, dnevni energetski unos i unos pojedinih hranjivih tvari, osobito masti, te raspored obroka tijekom dana. Obzirom na to da dijetalni režim prehrane treba primjenjivati najmanje 3 mjeseca, a nerijetko i do kraja života, u ovom primjeru optimiranja predložen je jelovnik, koji bi trebao zadovoljiti sve dnevne potrebe organizma za energijom i hranjivim tvarima, uz što manje troškove.

3. Gušterača (pankreas) je druga po veličini, neparna žlijezda pridodana probavnom sustavu. U tijelu čovjeka smještena je straga u trbušnoj šupljini, poprijeko kralježnice, ispod želuca i usporedno s njim. Po građi je slična građi žlijezda slinovnica. Ima oblik čekića, sivkastocrvene boje, konzistencije (zbog oskudne vezivne strome) mesnate, pa je po tom svojstvu i dobila naziv (pankreas potiče od grčkih riječi pan što znači sve i kreas što znači meso). Kod nas je dobila naziv gušterača jer je nalik na guštera. Teži u prosjeku između 70 i 90 g. Dugačka je između 13 i 15 cm. Stoljećima se smatralo da nema nikakvu ulogu u organizmu osim da štiti trbušne organe. Danas se zna da je važna žlijezda jer ima dvojaku funkciju.

4. Utjecaj aktivnosti na dnevne energetske potrebe odrasle osobe (kcal)

5. U prehrani bolesnika s oboljelom gušteračom na mast otpada 10%, na ugljikohidrate oko 75%, a na bjelančevine 10–15% od dnevnih energetskih potrebe. Preporučena je najmanje 4–6 obroka radi uspostavljanja ravnoteža između količine unesene hrane, funkcionalnih sposobnosti organa za probavu i raspodjele energetske potrošnje tijekom dana. U ovom primjeru predložen je jelovnik sastavljen od 4 dnevna obroka (doručak, ručak, užina i večera). Za izradu jelovnika korišten je računalni program LINDO, a namirnice su odabrane iz dnevne ponude u maloprodajnim lancima.

6. Tablica 1. Primjeri optimiranih jelovnika za muškarce (prvi tjedan)

7. Tablica 2. Primjeri optimiranih jelovnika za muškarce (prvi tjedan)

8. Tablica 3. Primjeri optimiranih jelovnika za žene (prvi tjedan)

9. Tablica 4. Primjeri optimiranih jelovnika za žene (drugi tjedan)

10. Tablica 5. Rezultati analize optimiranih jelovnika za muškarce (prvi tjedan) * ZMK = zasićene masne kiseline, NMK = nezasićene masne kiseline

11. Tablica 6. Rezultati analize optimiranih jelovnika za muškarce (drugi tjedan) * ZMK = zasićene masne kiseline, NMK = nezasićene masne kiseline

12. Tablica 7. Rezultati analize optimiranih jelovnika za žene (prvi tjedan) * ZMK = zasićene masne kiseline, NMK = nezasićene masne kiseline

13. Tablica 8. Rezultati analize optimiranih jelovnika za žene (drugi tjedan) * ZMK = zasićene masne kiseline, NMK = nezasićene masne kiseline

14. Tablica 8. Rezultati statističke obrade predloženog jelovnika za muškarce * ZMK = zasićene masne kiseline, NMK = nezasićene masne kiseline, Σ = sumaS.V.= srednja vrijednost, S.D. = standardna devijacija, K.V. = koeficijent varijabilnosti

15. Tablica 9. Rezultati statističke obrade predloženog jelovnika za žene * ZMK = zasićene masne kiseline, NMK = nezasićene masne kiseline, Σ = sumaS.V.= srednja vrijednost, S.D. = standardna devijacija, K.V. = koeficijent varijabilnosti

16. ZMK = zasićene masne kiseline, NMK = nezasićene masne kiseline, S.V.= srednja vrijednost Slika 1. Prosječni unos energije i hranjivih tvari u odnosu na preporuke tijekom 14 dana - za muškarce

17. ZMK = zasićene masne kiseline, NMK = nezasićene masne kiseline, S.V.= srednja vrijednost Slika 2. Prosječni unos energije i hranjivih tvari u odnosu na preporuke tijekom 14 dana - za žene

18. Slika 3. Prosječni unos energije iz masti, ugljikohidrata i bjelančevina tijekom 14 dana za muškarce Slika 4. Prosječni unos energije iz masti, ugljikohidrata i bjelančevina tijekom 14 dana za žene

19. Slika 5. Ponašanje logaritamskih vrijednosti hranjivih tvari, energije, cijene i mase predloženih jelovnika tijekom 14 dana - za muškarce

20. Slika 6. Ponašanje logaritamskih vrijednosti hranjivih tvari, energije, cijene i mase predloženih jelovnika tijekom 14 dana - za žene

21. Linearnim programiranjem sastavljeni su dvotjedni jelovnici za muškarce i žene s oboljelom gušteračom. Jelovnici se sastoje od četiri dnevna obroka, doručka, ručka, užine i večere. U pogledu energije predloženi jelovnici su zadovoljili energetske preporuke za muškarce i žene s oboljelom gušteračom. Ukupna dnevna energetska potreba u predloženim jelovnicima u prosjeku je raspodijeljena tako da masti podmiruju 8%, ugljikohidrati 76% i bjelančevine 16% dnevne energije za obje skupine potrošača (muškarci i žene) što zadovoljava preporuke za prehranu osoba s oboljelom gušteračom. Hranjive tvari (vitamini i mineralne tvari) u predloženim jelovnicima usklađeni su s RDA preporukama za muškarce i žene. Unos prehrambenih vlakana u predloženim jelovnicima ne prelazi maksimalno dopuštenu granicu od 35 g dnevno. Linearno programiranje u daljnjem razvijanju predloženih jelovnika može poslužiti za proširenje jelovnika obzirom na godišnje doba, tržišnu dostupnost namirnica, regionalno područje i mijenjanje životnih navika bolesnika.