1 / 40

Vladimir Andročec Goran Lončar

XV (radni sastanak županijskih zavoda za javno zdravstvo, zavoda, upravnih odjela i zavoda nadležnih za zaštitu okoliša, poslove prostornog uređenja, graditeljstva, komunalnog gospodarstva i održivog razvoja jadranskog područja Plitvice, 7. i 8. travnja.

thalia
Download Presentation

Vladimir Andročec Goran Lončar

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. XV (radni sastanak županijskih zavoda za javno zdravstvo, zavoda, upravnih odjela i zavoda nadležnih za zaštitu okoliša, poslove prostornog uređenja, graditeljstva, komunalnog gospodarstva i održivog razvoja jadranskog područja Plitvice, 7. i 8. travnja PROGRAM PRAĆENJA STANJA JADRANSKOG MORA U OKVIRU PROJEKTA ZAŠTITE OD ONEČIŠĆENJA VODA U PRIOBALNOM PODRUČJU Vladimir Andročec Goran Lončar Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

  2. POLAZIŠTE : -Održavanje visoke kakvoće morskog okoliša jedan je od temeljnih preduvjeta budućeg razvoja jadranskog područja- Ocijenjena je nedovoljnost i nedostatnost dosadašnjeg sustava praćenja stanja mora i njegova usklađenost s potrebama Okvirne direktive o vodama Europske unije (Water Framework Directive – 2000/60/EC)- Potrebna su poboljšanja i proširenja ovog sustava te osnivanje modela stanja Jadranskog mora PROGRAM PRAĆENJA STANJA JADRANSKOG MORA CILJEVI : - Provedba dovoljnih istraživačkih radova koji će se koristiti kao podloga za uspostavljanje osnovnih modela za praćenje stanja Jadrana akoji će ujedno biti i potpora Planu upravljanja vodama Jadrana - Stjecanje iskustva za uspostavu stalne mreže praćenja stanja Jadranskog mora i naprednijih modela stanja Jadrana

  3. AKTIVNOSTI PRAĆENJA STANJA JADRANAUGOVORNI PROGRAMI PRAĆENJA I ISTRAŽIVANJA :- Projekt Jadran- Vir-Konavle- Hidrografija i oceanografijaTrajniji programi mjerenja sa ciljanim sadržajem (provode ih znantstvene institucije u okviru znanstvenih projekata ili za potrebe državnih institucija)KOMERCIJALNI PROGRAMI :- Studije utjecaja na okoliš (luke, marine, podmorski ispusti, naftovodi, akvakultura, obalne građevine i konstrukcije)Povremena lokalna mjerenja za različite investitore na temelju kojih se provode modeliranja dovoljna za razinu SUO ili projektiranja PROGRAM PRAĆENJA STANJA JADRANSKOG MORA Do sada nije organiziran integralni pristup praćenja stanja priobalnog Jadranskog mora te analiza rezultata kroz odgovrajuće modele u svrhu prognoze utjecaja pri razvojnim aktivnostima ili incidentnim situacijama

  4. MJERENJA (IOR, HHI, IRB-CIM, BI): Mjerenja oceanografskih parametara obavlja se u teritorijalnom moru Republike Hrvatske. - Strujomjerne i CTD postaje na kojima će se mjeriti morske struje, kontinuirano u vremenskom intervalu od 6 mjeseci (primjenom ADCP strujomjera) tetemperatura, salinitet i gustoća mora prilikom svakog izlazka istraživačkog broda (minimalno 5puta u srednjem i južnom Jadranu, odnosno 7 puta u sjevernom Jadranu) CTD sondom- Parametri fizikalne oceanografije (temperatura, salinitet, gustoća te prozirnosti i boja mora) - Kemijske oceanografije (otopljeni kisik, pH, određivanje hranjivih soli, amonijeve soli, nitrit, nitrat, ortofosfat, ortosilikat, ukupni fosfor, ukupni dušik, trofički indeks TRIX)- Biološke oceanografije (koncentracija klorofila-a,sastava i gustoće fitoplanktonske zajednice, koncentracije fekalnih koliforma, fekalnih streptokoka, i heterotrofnih bakterija sa frekvencijom uzorkovanja od 5 puta u srednjem i južnom Jadranu, odnosno 7 puta u sjevernom Jadranu; PROGRAM PRAĆENJA STANJA JADRANSKOG MORA

  5. PROGRAM PRAĆENJA STANJA JADRANSKOG MORA– mjerne postaje

  6. PROGRAM PRAĆENJA STANJA JADRANSKOG MORA– PROVEDBA MODELIRANJA

  7. PROGRAM PRAĆENJA STANJA JADRANSKOG MORA - Globalni model Jadrana(IOR - POM,IRB-ROMS):

  8. Numeričko modeliranje (domene regionalnih modela – MIKE 3 FM ; GFZ) R1 R2 R3 R4 R5

  9. Numerički modeli (regionalni model R1 – Istra FM ; GFZ) R1

  10. Numerički modeli (regionalni model R2 – Kvarner FM ; GFZ ) R2

  11. Numerički modeli (regionalni model R3 – Zadar FM ; GFZ) R3

  12. Numerički modeli (regionalni model R4 – Šibenik FM ; GFZ) R4

  13. Numerički modeli (regionalni model R5 – Split FM ; GFZ) R5

  14. Numerički modeli (lokalni modeli L1, L2, L3, L4 – MIKE 3 ; GFZ )

  15. Numerički modeli (lokalni model L5 – MIKE 3 ; GFZ )

  16. Numerički modeli (lokalni modeli L6, L7, L8, L9 – MIKE 3 ; GFZ) PROSTORNA DOMENA

  17. PROGNOZISTIČKI ATMOSFERSKI MODEL ALADIN • ALADIN (Aire Limitee Adaptation dinamique et Development InterNational) numerička • implementacija je izvedna u kooperaciji sa nekoliko nacionalnih meteoroloških institucija • Hrvatska verzija operativnog moda Aladina provodi se na prostornoj domeni koja pokriva • područje Hrvatske sa Jadranom te orografijom Alpa, Dinarida i Apenina sa horizontalnom • rezolucijom od 8km i vremenskim inkrementom od 3h

  18. Numrički modeli (Podmorski ispusti)

  19. NUMERIČKO MODELIRANJE – podmorski ispusti - varijacija srednjih satnih dotoka tijekom karakterističnih perioda (zima, ljeto) • dinamika pulseva rada podmorskog ispusta Qupuštanja (periodu 12-18h) tijekom • ljetnog dana sa pojavom maksimalnog –projeknog opterećenja

  20. ODUMIRANJE INDIKATORA FEKALNOG ZAGAĐENJA FK i KS(T90) Jednadžba odumiranja fekalnih koliforma (I reda) : corSTI = TTrec-20 * SSAL * IVD FC - koncentracija fekalnih koliforma 1/100ml Kcoli - koef.odumiranja pri 20 oC u svježoj vodi u mraku CorSTI - korekcija koef.odumiranja za temperaturu, salinitet i svijetlost T - temperaturni koeficijent korekcije za koef.odumiranja pri temperaturama različitim od 20 0C S - koeficijent korekcije saliniteta za salinitet različit od čiste vode [1,006] I - koeficijent korekcije za utjecaj svijetlosti SAL - salinitet na modeliranom području [preuzet iz HD modula) VD - distribucija svijetlosti po vertikali vodnog stupca = f (prozirnost/seši dubina, maksimalna insolacija u podne (W/m2), dubina, svijetlosni intenzitet na temelju predpostavljene sinusne varijacije u toku dana za korišteni kalendarski period simulacije i stvarni položaj analiziranog područja (geografska širina i dužina)

  21. BRZINA PROMJENA KONCENTRACIJE OTOPLJENOG KISIKA Jednadžba procesa - brzina promjene koncentracije DO CS - stupanj saturacije kisika f(S,T,p) V - brzini strujanja WW - brzina vjetra Z - dubina foto - fotosintetska produkcija koja varira u vremenu relativnog trajanja pojedinog dana a od zalaska do izlaska sunca foto = 0 Pmax - maksimalna produkcija kisika kroz proces fotosinteze u podne f(t) - funkcija sinusoidalne varijacije intenziteta procesa tijekom fotoperioda u danima kalendarskog perioda obuhvaćenog numeričkim analizama k - koeficijent svjetlosnog prigušenja dobiven konverzijom iz podataka o secchi dubini uz predpostavku da ona odgovara dubini na kojoj je intenzitet svjetla 10% od površinske vrijednosti (2,3/secchi depth)

  22. BRZINA PROMJENA KONCENTRACIJE OTOPLJENOG KISIKA resp - respiracija autotrofa i heterotrofa sod - sedimentna potreba za kisikom zbog degradacije organske tvari R - rata respiracije pri 200C B - rata prirodne sedimentne potrebe za kisikom pri 200C resp -Arrhenius-ov temperaturni koeficijent za resp sod- Arrhenius-ov temperaturni koeficijent za sod MDO - koncentracija otopljenog kisika pri kojoj se brzina procesa reducira za 50% kao posljedica nedostatka kisika (Michaelis-Menten kinetika)

  23. REZULTATI – ROMS vs. MJERENJE - saliniteti i temperature (13.2.08.)

  24. REZULTATI – ROMS vs. MJERENJE - temperature (13.3.08.)

  25. REZULTATI – usrednjeno polje strujanja na -8m - OŽUJAK (ROMS)

  26. REZULTATI – izmjerene (ADCP) i modelirane brzine (MIKE 3 FM) S01

  27. REZULTATI – izmjerene (ADCP) i modelirane brzine (MIKE 3 FM) - ZIMA S02

  28. REZULTATI – polje brzina sjeverni Jadran (MIKE 3 ; -2m) ; usrednjeno 13.2 - 13.3. Rijeka Istra Cres Krk Cres Rab Cres Krk Lošinj Pag

  29. REZULTATI – polje brzina južni Jadran (MIKE 3 ; -2m) ; usrednjeno 13.2 - 13.3.08. Split Ploče Pelješac Šolta Brač Hvar Hvar Pelješac Mljet Korčula

  30. REZULTATI – polje DO sjeverni Jadran (MIKE 3 ; -2m ; -26m) ; termin 13.3.08. -2m Rab Istra -2m Cres Cres Lošinj Pag -26m -26m

  31. REZULTATI – polje DO južni Jadran (MIKE 3 ; -2m ; -26m) ; termin 13.3.08. Split -2m -2m Ploče Šolta Brač Pelješac Hvar -26m -26m

  32. REZULTATI – usporedba DO za termin drugog terena 13.03. 11 10 13 12

  33. REZULTATI – usporedba DO za termin drugog terena 13.03. 17 16 18 15

  34. REZULTATI – usporedba DO za termin drugog terena 13.03. 5 8 7 6 9

  35. REZULTATI – polje FK Kvarner 1,2 (MAX -2m, -8m) ; period 13.2.-13.3.08. -2m -8m -2m -8m

  36. REZULTATI – polje FK Zadar (MAX -2m, -8m) ; period 13.2.-13.3.08. -2m -2m -8m

  37. REZULTATI – polje FK Kvarner 3 (MAX -2m, -8m) ; period 13.2.-13.3.08. -2m -8m

  38. REZULTATI – polje FK Split 1 (MAX -2m, -8m) ; period 13.2.-13.3.08. -2m -8m

  39. REZULTATI – polje FK Split 2,3 (MAX -2m, -8m) ; period 13.2.-13.3.08. -2m -8m -8m -2m

  40. Zaključak Modelske vrijednosti dobro se slažu s mjerenjima. Daljnji popravak je moguć kroz: • povećanje rezolucije modela • bolje forsiranje atmo modela (2km?) • bolje rubne uvjete na otvorenoj granici • asimilaciju SST, polja brzina • bolje predstavljanje rijeka i vrulja PROGRAM PRAĆENJA STANJA JADRANSKOG MORA

More Related