Kompetencije u programima izobrazbe knjižničara

1. Kompetencije u programima izobrazbe knjižničara Ana Barbarić Katedra za bibliotekarstvo Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

2. TUNING-projekt “Usklađivanje obrazovnih struktura u Europi” • 105 uključenih sveučilišta • akademska područja: ekonomija, geologija, povijest, matematika, fizika, kemija, obrazovanje • ciljevi projekta: razviti akademske profile i poželjne ishode učenja u smislu generičkih kompetencija i specifično-predmetnih kompetencija za 7 disciplina ... • razviti modele koji će poslužiti kao uzor i u drugim područjima na način koji će osigurati njihovu europsku prepoznatljivost i usklađenost diploma Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

3. TUNING-projekt “Usklađivanje obrazovnih struktura u Europi” (2) • izvori definicija pojmova • Tuning general brochure. Croatian version • http://tuning.unideusto.org/tuningeu/images/stories/template/General_brochure_Croatian_version_FINAL.pdf • Glossary of terms • http://tuning.unideusto.org/tuningeu/images/stories/archivos/GLOSSARY_OF_TERMS_revised_version_November_2006.pdf Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

4. Određenje pojma kompetencija • integrativni pristup pojmu kompetencija – na individualne se mogućnosti gleda kao na dinamičku kombinaciju obilježja koja omogućavaju kompetentnu izvedbu ili su dio finalnog proizvoda obrazovnog procesa • znanja i razumijevanje (teorijsko znanje u akademskom području, kapaciteti za spoznaju i razumijevanje) • znanje o tome kako djelovati (praktična primjena znanja u određenim situacijama) • znanje o tome kako biti (vrijednosti kao integralni načina opažanja i življenja s drugima u društvenom kontekstu) Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

5. Određenje pojma kompetencija (2) • znanje i njegova primjena, stavovi, vještine i odgovornosti • kompetencije su mješavina tih obilježja te opisuju razinu ili stupanj u kojem ih je pojedinac sposoban upotrijebiti • kompetencija ili skup kompetencija znači da osoba upotrebljava određenu sposobnost za obavljanje zadatka na takav način koji dopušta procjenu njegove ili njezine razine postignuća Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

6. Određenje pojma kompetencija (3) • kompetencije se mogu utvrđivati i razvijati • osoba ne posjeduje kompetencije u apsolutnom smislu, već u određenom stupnju koji se može smjestiti na kontinuumu razvijenosti, te razvijati vježbom i obrazovanjem Kompetencije predstavljaju dinamičku kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih i praktičnih vještina te etičkih vrijednosti. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

7. Vrste kompetencija • područno-specifične (akademske) stručne ? • generičke (opće) ili prenosive Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

8. Područno-specifične (akademske) kompetencije • svojstvene određenoj disciplini ili struci • čine jezgru studijskog programa i uključene su u svaki obrazovni ciklus • zato se i nazivaju akademskim ili područnim kompetencijama Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

9. Generičke (opće) ili prenosive kompetencije • skup znanja, vještina i odgovornosti sa širokom primjenom u različitim područjima djelatnosti • omogućavaju fleksibilnu prilagodbu zahtjevima raznovrsnih visokostručnih poslova Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

10. Generičke (opće) ili prenosive kompetencije prema Tuning-projektu • instrumentalne • kognitivne sposobnosti, metodološke sposobnosti, tehničke sposobnosti i lingvističke sposobnosti • interpersonalne • individualne sposobnosti poput socijalnih vještina (socijalna interakcija i suradnja) • sistemske • sposobnosti i vještine važne za sistemski pristup (kombinacija razumijevanja, senzibilnosti i znanja; uporaba ovih kompetencija podrazumijeva prethodno stjecanje instrumentalnih i interpersonalnih kompetencija) Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

11. Generičke (opće) ili prenosive kompetencije prema Tuning-projektu Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

12. Druge podjele generičkih kompetencija • projekt DeSeCo (Definition and Selection of Competencies) • OECD-ov projekt (Organization for Economic Co-operation and Development) • tri kategorije • autonomno ponašanje • interaktivna uporaba oruđa (jezika i tehnologije) • interakcija u socijalno heterogenim skupinama ... Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

13. Kompetencije u knjižničarstvu • Kompetencije jezgre ALA-e • Korpus stručnog znanja CILIP-a • Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća – SLA Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

14. ALA-ine kompetencije jezgre knjižničarstva • Dokument definira temeljno znanje koje moraju imati sve osobe koje stiču stupanj magistra struke na knjižničarskim i informacijskim studijima koje ALA akreditira. • Knjižničari koji rade u školskim, sveučilišnim, narodnim i specijalnim knjižnicama, kao i knjižnicama tijela vlasti, te u drugim stručnim sredinama moraju imati specijalizirano znanje koje nije navedeno u dokumentu. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

15. ALA-ine kompetencije jezgre knjižničarstva (2) • Temelji struke • Građa • Organizacija zabilježenog znanja i informacija • Tehnološka znanja i vještine • Informacijska služba • Istraživanje • Stalno stručno usavršavanje i cjeloživotno učenje • Administracija i upravljanje Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

16. CILIP-ov Korpus stručnog znanja Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

17. CILIP-ov Korpus stručnog znanja (2) • Shema jezgre sadrži skup osnovnih elemenata i radnji kojima su elementi povezani. Elementi su predstavljeni pravokutnicima u dijagramu, a radnje su označene nazivima na vezama između pojedinih elemenata. Temeljni element (root component) je znanje kojim su obuhvaćena zajednička vjerovanja i razumijevanja pojedinca (osobna memorija) i društva kao cjeline (kolektivna memorija). • Dokumenti • Komunikacija • Aspekti upravljanja građom • Tehnike pružanja informacijskih usluga Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

18. CILIP-ov Korpus stručnog znanja (3) • Okružje primjene • Etička, pravna, politička i organizacijska pitanja • Opće i prenosive vještine • Kako bi bili u mogućnosti primijenjivati stručno znanje te znanje i vještine posebnih dijelova struke, informacijski stručnjaci trebaju posjedovati cijeli raspon općih i prenosivih vještina uključujući računalnu i informacijsku pismenost, interpersonalne vještine, upravljačke vještine posebice one povezane s upravljanjem ljudskim potencijalima i financijama, marketinške sposobnosti te poznavanje istraživačkih metoda. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

19. Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća – SLA • Stručne kompetencije (professional competencies) odnose se na znanje praktičara o građi, pristupu, tehnologiji i upravljanju te na sposobnost uporabe tih zanja kao temelja za pružanje informacijskih usluga najviše kvalitete. Četiri su temeljne kompetencije, od kojih je svaka proširena sa specifičnim vještinama. • Upravljanje informacijskim organizacijama • Upravljanje građom • Upravljanje informacijskim uslugama • Primjena informacijskih alata i tehnologija Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

20. Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća – SLA (2) • Osobne kompetencije (personal competencies) predstavljaju skup stavova, vještina i vrijednosti koje omogućuju praktičarima da učinkovito rade i doprinose vlastitoj organizaciji, korisnicima i struci. Ove kompetencije obuhvaćaju širok raspon od osobne sigurnosti u komunikaciji, do toga da se zna ukazati na dodanu vrijednost vlastitog doprinosa i ostane fleksibilan i pozitivan u okružju koje se neprestano mijenja. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

21. Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća – SLA (3) • Temeljne kompetencije (core competencies) povezuju stručne i osobne kompetencije. Dvije temeljne kompetencije od najvećeg su značaja za svakog informacijskog stručnjaka. Kao obrazovana osoba, informacijski stručnjak razumije vrijednost nadogradnje i dijeljenja znanja s drugima; to se postiže kroz mreže udruga i kroz istraživački rad te predstavljanje njegovih rezultata na konferencijama, u publikacijama kao i kroz najrazličitije oblike suradnje. Informacijski stručnjaci također prepoznaju i pridržavaju se etičkih vrijednosti struke. Važnost ove dvije osnovne temeljne kompetencije ne može se dovoljno naglasiti; one su najmjerodavnije za vrijednost i opstanak struke. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

22. Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća – SLA (4) • Temeljne kompetencije • Informacijski stručnjaci doprinose temeljnom znanju struke dijeleći međusobno primjere najbolje prakse i iskustva te, učeći stalno o informacijskim proizvodima, uslugama i upravljanju tijekom cijeloga života. • Informacijski stručnjaci jasno su opredijeljeni za stručnu izvrsnost i etičke vrijednosti te vrijednosti i načela struke. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

23. Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća – SLA (5) • Stručne kompetencije • Upravljanje informacijskim organizacijama • Upravljanje građom • Upravljanje informacijskim uslugama • Primjena informacijskih pomagala i tehnologija Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

24. Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća – SLA (6) Osobne (opće) kompetencije Svaki informacijski stručnjak: • traga za izazovima i iskorištava nove mogućnosti; • vidi širi kontekst; • učinkovito komunicira; • jasno izlaže ideje; pregovara sigurno i uvjerljivo; • stvara partnerstva i saveze; • gradi okružje uzajamnog poštivanja i povjerenja; poštuje i cijeni različitost; • koristi timski pristup; vodi računa o ravnoteži između suradnje, vodstva i slijeđenja; • upušta se u proračunati rizik; iskazuje hrabrost i otpor kad je suočen s protivljenjem; • planira, određuje prioritete i usredotočuje se na ono što je kritično; • planira vlastitu karijeru; • razmišlja kreativno i inovativno; traga za novim ili “ponovno otkrivenim” mogućnostima; • prepoznaje važnost stručnog umrežavanja i planiranja vlastite karijere; • uravnotežuje obveze na poslu, u obitelji i zajednici; • ostaje fleksibilan i pozitivan u vremenu stalnih promjena; • slavi vlastita i postignuća drugih. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

25. Moduli CSSU-a MODUL I: INTELEKTUALNA SLOBODA I PRAVNA I ETIČKAPITANJA KNJIŽNIČARSKE PROFESIJEMODUL II: KNJIŽNIČNO POSLOVANJE I UPRAVLJANJEMODUL III: KNJIŽNIČNE SLUŽBE I USLUGEMODUL IV: IZGRADNJA ZBIRKIMODUL V: BIBLIOGRAFSKA KONTROLAMODUL VI: VREDNOVANJE USLUGA I IZVORA I PRIMJENA ISTRAŽIVANJA U KNJIŽNICAMAMODUL VII: ELEKTRONIČKI INFORMACIJSKI IZVORI I SUSTAVIMODUL VIII: MODUL ZA NAKLADNIKEMODUL IX: DIGITALIZACIJA GRAĐEMODUL X: E-OBRAZOVANJEMODUL XI: TEČAJEVI SRCA MODUL XII: RADIONICE ZA PREDAVAČE Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

26. Radionica • Opće i stručne kompetencije po modulima Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara