Ishodi učenja kao kompetencije - razina kolegija -

1. IUOUN projekt: Radionica 1. Ishodi učenja kao kompetencije i njihovo mjerenje Ishodi učenja kao kompetencije - razina kolegija - Vlasta Vizek Vidović Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu 9. i 10. listopad, 2008.

2. Ključne točke • O IUOUN projektu • Izvori promjena u visokom obrazovanju • Kompetencije i ishodi učenja u Tuning projektu • Kako formulirati ishode učenja na razini kolegija

3. Cilj projekta “Ishodi učenja u obrazovanju nastavnika i učitelja” • Cilj projekta je uspostava pojmovnog okvira i metodologije za određivanje kompetencija kao ishoda učenja u području obrazovanja učitelja i nastavnika te pružanje podrške sveučilišnim nastavnicima u određivanju, praćenju i evaluaciji ishoda učenja. Specifični zadaci : • Izrada strategije za razvoj kurikuluma temeljenog na kompetencijama • Izrada matrice za utvrđivanje kompetencija u području obrazovanja učitelja i nastavnika (engleskoj jezika) • Radionica I. planiranje ishoda učenja na razini kolegija • Radionica II. planiranje kurikuluma temeljenog na kompetencijama • Uspostava mrežnog portala kao podrška u planiranju kolegija/kurikuluma • Diseminacija spoznaja i iskustava.

4. Provedba projekta • Financijska potpora: Nacionalna zaklada za znanost • Trajanje projekta: 1 godina • Suradne institucije: • Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu • Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu • Sveučilišni računarski centar (SRCE) • Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja - Instituta za društvena istraživanja Zagreb

5. Izvori promjena u visokom obrazovanju • Odgovornost visokoškolskog obrazovanja prema zajednici i praksi: izravan doprinos potrebama zajednice za kvalificiranom radnom snagom koja može brzo postići visoku djelotvornost, lako reagirati na promijenjene uvjete rada i biti sposobna za cjeloživotno učenje • Želja da se poveća globalna kompetitivnost europskog visokog obrazovanja usklađivanjem razina i ishoda studijskih programa u svrhu prepoznatljvosti, lakše usporedivosti i veće mobilnosti studenata, nastavnika i cjelokupne radne snage. • Pojava novih pristupa učenju i poučavanju koji daju bolje obrazovne rezultate: prihvaćanje konstruktivističkih spoznaja o prednostima poučavanja usmjerenog na studenta i na poticanje njegove aktivnosti umjesto na nastavnika i sadržaj znanstvene discipline (prema Wagenaar, 2008)

6. “Usklađivanje obrazovnih struktura u Europi” Broj uključenih sveučilišta: 105 Akademska područja: Ekonomija, Geologija, Povijest, Matematika, Fizika, Kemija,Obrazovanje Faze projekta: • definiranje metodologije • utvrđivanje kompetencija na preddiplomskoj i diplomskoj razini • utvrđivanje kompetencija na doktorskoj razini (Sveučilište u Zagrebu – SAG Education) • diseminacija i izrada završnih izvješća po područjima Počeo 2002 – 2008 – 4 faze www.relint.deusto.es/TuningProject/index.htm Tuning General Brochure. Croatian versionhttp://tuning.unideusto.org/tuningeu/images/stories/template/General_brochure_Croatian_version_FINAL.pdf

7. TUNING projekt“Usklađivanje obrazovnih struktura u Europi” - • CILJEVI PROJEKTA • Razviti akademske profile i poželjne ishode učenja u smislu generičkih kompetencija i specifično-predmetnih kompetencija za 7 disciplina • Osigurati transparentnost obrazovnih struktura i potaknuti dalje inovacije komunikacijom iskustava i prepoznavanjem primjera dobre prakse • Razviti modele koji će poslužiti kao uzor i u drugim područjima na način koji će osigurati njihovu europsku prepoznatljivost i usklađenost diploma • Elaborirati metodologiju za analizu zajedničkih i specifičnih elemenata i pronaći načine njihove sinhronizacije • Povezati se sa sličnim projektima i djelovati sinergistički u smjeru stvaranja jedinstvenog Europskog prostora visokog obrazovanja

8. Što su kompetencije? Kompetencijepredstavljaju dinamičku kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih i praktičnih vještina te etičkih vrijednosti. U visokom obrazovanju kompetencije se razvijaju u svim programskim jedinicama i utvrđuju se posebno za svaku razinu studijskog programa. Tuning pojmovnik, 2007

9. Obilježja kompetencije prema Tuning-u Vrste kompetencija • generičke ili opće (prenosive u različita područja djelovanja) • područno specifične (svojstvene određenoj disciplini ili struci) Razvoj kompetencija • ciklički (preddiplomski, diplomski, poslijediplomski stupanj) • integriran kroz sve razine studija Određivanje kompetencija • na razini studija i na razini kolegija • uključenost različitih nositelja interesa (istraživači i sveučilišni nastavnici, diplomirani studenti, poslodavci, krajnji korisnici)

10. Generičke ili prenosive kompetencije • Instrumentalne: kognitivne sposobnosti, metodološke sposobnosti, tehničke sposobnosti i lingvističke sposobnosti • Interpersonalne: individualne sposobnosti poput socijalnih vještina (socijalna interakcija i suradnja) • Sistemske: sposobnosti i vještine važne za sistemski pristup (kombinacija razumijevanja, senzibilnosti i znanja; upotreba ovih kompetencija podrazumijeva prethodno stjecanje instrumentalnih i interpersonalnih kompetencija)

11. RANG VAŽNOSTI GENERIČKIH KOMPETENCIJA

12. Što su ishodi učenja? Ishodi učenja su tvrdnje – napisane od strane akademskog osoblja - o tome što se od studenta očekuje da zna, razumije i/ili da je sposoban pokazati nakon završetka procesa učenja. Ishodi učenja moraju biti praćeni s prikladnim kriterijima vrednovanja prema kojima se može utvrditi jesu li ishodi ostvareni. Ishodi učenja su operacionalizacija kompetencija pomoću aktivnosti koje su mogu opažati i mjeriti. (Tuning pojmovnik, 2008)

13. Primjena ishoda učenja u visokom obrazovanju • Planiranje programa/kolegija/nastavne jedinice - ishodi učenja kao očekivanja o tome što će student znati i razumjeti, što će moći učiniti i kakav će steći sustav vrijednosti nakon učenja • Provjera naučenog i kriteriji ocjenjivanja – ishodi učenja kao kriteriji ili standardi za provjeru postignuća nakon izvršenih obveza u kolegiju • Individualni deskriptori kvalifikacija – ishodi učenja kao kompetencije stečene na završetku studija koje se potvrđuju u službenom dokumentu (Dodatak diplomi) • Područni deskriptori kvalifikacija – ishodi učenja kao šire kategorije kompetencija za pojedine discipline • Deskriptori ciklusa “tzv. Dublinski deskriptori” – ishodi učenja kao najšire kompetencije koje se stječu završetkom pojedinog ciklusa bez obzira na disciplinu. (prema Adam, 2008)

14. Teorijske osnove definiranja ciljeva poučavanja kao ishoda učenja • Taksonomija obrazovnih ciljeva • Teorija konstruktivnog poravnanja • Konceptualni model učenja kao stjecanja kompetencija

15. Teorijska podloga 1.:Taksonomija obrazovnih ciljeva • Polazi od pretpostavke da se proces učenja odvija postupno od jednostavnijih do složenijih misaonih operacija • Učenje se odvija u više područja i na različitim razinama: kognitivnom, psihomotoričkom/praktičnom, afektivnom • Taksonomija strukturirano prikazuje razine kompetencija u pojedinom području • Svaka kompetencija ilustrirana je aktivnim glagolima što je čini lako razumljivom i nestručnjacima • Primjenjiva je u različitim akademskim disciplinama i služi samo kao predložak za razvoj specifičnih područnih taksonomija Anderson i sur.,2001

16. Teorijska podloga 2.: Konstruktivno poravnanje (constructive alignement ) Pristup u kojem planiranje kolegija započinje jasnom slikom o tome što će studenti biti u stanju pokazati/učiniti nakon udovoljavanja zahtjevima kolegija. Zatim slijedi poravnanje sadržaja, metoda poučavanja i načina provjere naučenog s očekivanim ishodima kako bi se utvrdilo je li učenje dovelo do željenih promjena u znanju, vještinama i uvjerenjima. (Biggs, 2001)

17. Teorijska podloga 3.Konceptualni model učenja u VO Voorheees, (2001)

18. Kolegij temeljen na ishodima učenja Koraci u planiranju: • Utvrdite kome je kolegij namijenjen? Zašto bi ga studenti željeti upisati? Koja su predznanja i iskustva da za praćenje nastave? • Odredite što je cilj poučavanja u kolegiju, koje će opće i specifične kompetencije student steći kroz kolegij? • Odrediti ishode učenja: što će nakon izvršenih obveza u kolegiju studenti moći učiniti, što će znati i razumjeti i kakve će vrijednosti zastupati • Odaberite ključne sadržaje /teme/ koje su bitne za ostvarivanje očekivanih ishoda

19. Koraci u planiranju(nast.) • Utvrdite načine učenja: koje zahtjeve i obveze studenti moraju ispuniti u okviru kolegija? Kako će doći do ključnih informacija? Na koji će način dobiti povratne informacije o napredovanju? • Koje ćete nastavne metode/tehnike primijeniti za poticanje učenja kako bi studenti uspjeli ostvariti očekivane ishode učenja? • Na koji ćete način provjeriti jesu li očekivani ishodi ostvareni? kako ćete vrednovati njihovo postignuće? • Kad ste zapisali odgovore na pitanja od 1 do 6 zamolite kolegu da vam pročita vaš tekst i kaže je li mu sve jasno i što misli o primjerenosti, relevantnosti i izvodljivosti vašeg plana!!!! (prema Baume 2001)

20. Bloomova taksonomija kao okvir za definiranje ishoda učenja • Kognitivna dimenzija(Bloom, 1956) • Afektivna dimenzija(Krathwol i sur.,1964) • Psihomotorička dimenzija(Simpson, 1972) ► revizija kognitivne dimenzije(Anderson i sur., 2001)

21. Kognitivno područje • Znanje: definirati, prepoznati, imenovati, nabrojati, poredati, dosjetiti se, ponoviti, reći, navoditi, srediti, zapamtiti, • Razumijevanje: klasificirati, opisati, raspraviti, izdvojiti, pretvoriti, objasniti, pokazati, prevesti, preformulirati, sažeti • Primjena: primijeniti, odabrati, demonstrirati, upotrijebiti, ilustrirati, riješiti, odigrati, skicirati, planirati • Analiza: raščlaniti, proračunati, usporediti, suprotstaviti, eksperimentirati, provjeriti, razlikovati, ispitati • Sinteza (kreacija): urediti, uskladiti, složiti, sakupiti, konstruirati, kreirati, razviti, formulirati, organizirati, planirati, napisati, predložiti • Evaluacija: utvrditi, ocijeniti, vrednovati, podržati, prosuditi, argumentirati, predvidjeti, zaključiti, odabrati

22. Primjeri za kognitivno područjeNakon obavljenih obveza u kolegiju student će moći: 1. 2. 3. 4. 5. 6. • Navesti kriterije za dijagnozu PTSP • Opisati kako se odvija proces fotosinteze • Objasniti ekonomske i političke posljedice 1. svjetskog rata • Klasificirati otrovne i neotrovne gljive • Konstruirati upitnik zadovoljstva u poslu • Primijeniti znanje o kontroli infekcija u operacijskoj sali • Utvrditi rodne razlike u komunikacijskim vještinama • Identificirati glavne metodološke pogreške u istraživačkom nacrtu. • Organizirati radionicu za učenike na temu rješavanja sukoba. • Sumirati mjere za očuvanje okoliša u nacionalnom parku • Procijeniti učinkovitost mjera za suzbijanje alkoholizma među mladima • Argumentirati svoje stajalište u vezi rada nedjeljom.

23. Psihomotoričko područje • Percepcija: izabrati, prepoznati, izdvojiti, povezati, izdvojiti • Spremnost: početi, objasniti, pokrenuti, nastaviti, reagirati, odgovoriti • Vođeni odgovor: oponašati, prirediti, rastaviti, razdvojiti, sastaviti • Automatizirani odgovor:izvesti, konstruirati, podići, provesti • Složena operacija: popraviti, izgraditi, upravljati, demonstrirati • Prilagodba:prilagoditi, uskladiti, reorganizirati, promijeniti, preokrenuti • Stvaranje:izgraditi, konstruirati,urediti, izumiti, dizajnirati, kombinirati

24. Primjeri za psihomotoričko područjeNakon obavljenih obveza u kolegiju student će moći: • Povezati stihove s odgovarajućom melodijom • Pokazati želju da nauče izrađivati fotografije u photo shopu • Izvesti kolut naprijed uz demonstraciju nastavnika • Kalibrirati mjerni instrument. • Onesposobiti virus u računalu. • Prilagoditi visinu glasa tijekom izlaganja veličini u dvorane. • Napisati prigodnu kompoziciju za zborsko pjevanje.

25. Afektivno područje • Prihvaćanje: identificira, prepoznaje, sluša, slijedi, upotrebljava • Odgovaranje: odgovara, pomaže, izvještava, pozdravlja, čita, kaže • Vrednovanje: dopunjavati, objasniti, razlikovati, suprotstaviti se • Organizacija: generalizira, dovršava, integrira, priprema, sažima • Inegritet: ocijeniti, zastupati, kvalificirati, utjecati, riješiti, predložiti

26. Primjeri za afektivno područjeNakon obavljenih obveza u kolegiju student će: • Prihvatiti odgovornost za sigurnost djece povjerene na čuvanje • Poštovati načelo povjerljivosti u odnosima klijenta i terapeuta. • Zalagati se za primjenu etičkih standarda u poslu • Prepoznati vlastite jake i slabe strane • Održavati zdrave prehrambene navike

27. Nekoliko praktičnih savjeta • Ishode učenja UVIJEK opišite kao mjerljive aktivnosti • Zapišite ih u obliku: “Nakon učenja u kolegiju student će moći… • Izbjegavajte duge i složene tvrdnje i nepoznate riječi • Izbjegavajte preopćenite glagole (znati, razumjeti, osvijestiti) • Izbjegavajte komparative “bolje” ili “više” jer podrazumijevaju mjerenje prije i poslije učenja • Opća preporuka: odaberite najviše 5 do 7 ishoda za pojedini kolegij (Kennedy, 2008)

28. Podsjetnik za definiranje ishoda učenja? • Jesam li svaki ishod opisao služeći se jednim aktivnim glagolom? • Jesam li izbjegavao neodređene i pasivne glagole: saznati, biti upoznati, postati svjesni, biti izloženi? • Jesam li uključio različite razine složenosti po uzoru na Bloomovu taksonomiju? • Jesu li moji ishodi učenja mjerljivi i vidljivi? • Jesu li svi ishodi učenja povezani sa ciljevima i sadržajem kolegija? • Jesam li uz ishode učenja definirao ciljne kompetencije kao specifične ili opće? (Kennedy, 2008)

29. Primjer poravnavanja

30. Prednosti upotrebe ishoda učenja Za studente: • Vođenje kroz proces učenja • Razjašnjenje očekivanih ishoda • Razumijevanje zahtjeva i obveza u kolegiju • Mogućnost praćenja vlastitog napretka u kolegiju Za nastavnike • Preusmjeravanje od pristupa usmjerenog na sadržaj • Usmjeravanje na ono što žele postići kod studenata • Pomažu nastavniku u artikuliranju zahtjeva kolegija • Pojačavaju vezu između ciljeva, utvrđivanja postignuća i kriterija ocjenjivanja Za poslodavce • Olakšavaju vidljivost i razlikovanje akademskih programa • Pomažu poslodavcima u prepoznavanju stečenih kompetencija stekli studenti (Vincent, 2008, Kreger, 2008) 30

31. Potencijalni nedostaci upotrebe ishoda učenja • Mogu ograničiti učenje ako su ishodi učenja preusko definirani – smanjenje intelektualnog izazova za studente. • Primjena načela poravnanja može djelovati redukcijski budući daje lakše mjeriti ishode učenja na nižim razinama • Opasnost od poticanja studenata da uče samo za ispit (površinsko procesiranje) • Neadekvatno poravnavanje može zbuniti studente i nastavnike-suradnike na kolegiju • Rizik od zanemarivanja nekih aspekata učenja: mogućnosti izbora zadataka, vrijednosti/afektivnh komponenti, prenosivih vještina, metakognitivnih vještina, kontekstualizacije učenja 31 (Kennedy, 2008)

32. Planiranje poučavanja i evaluacija ishoda započinju u istoj točci!